U organizaciji Društva tjelesnih invalida na Trgu bana Josipa Jelačića od 20. do 22. svibnja održava se 23. Festival jednakih mogućnosti koji šalje snažnu poruku ravnopravnosti, inkluzije i zajedništva
Poslušaj članak
Tijekom tri dana u bogatom programu ravnopravno sudjeluju osobe s invaliditetom i osobe bez invaliditeta. Od 900 izvođača, 600 osoba s invaliditetom pokazat će stvaralačke mogućnosti u glazbeno-scenskom, likovnom i sportskom programu.
U sklopu festivala održavaju se igre mobilnosti, svladavanje zapreka u invalidskim kolicima i uvjetima simulirane sljepoće, čime će svaki zainteresirani posjetitelj moći upoznati prepreke s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i osjetiti kako je to biti takva osoba.
Inkluzivni festival umjetnosti osoba s invaliditetom u utorak je četvrtu godinu zaredom otvorio gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević. Naglasio je da je Festival jednakih mogućnosti jedna od najljepših manifestacija u gradu Zagrebu i kao specifičan festival obogaćuje kulturnu ponudu Zagreba.
– Ovo je festival koji organiziraju osobe s invaliditetom, primarno su izvođači osobe s invaliditetom, a često su posjetitelji festivala osobe s invaliditetom, ali i svi Zagrepčani i Zagrepčanke te gosti Zagreba – rekao je gradonačelnik Tomašević.
Naglasio je da je Zagreb grad u kojem su svi ravnopravni, a posebno je ponosan na to što je Zagreb prošle godine postao europska prijestolnica socijalne inkluzije i to zahvaljujući manifestacijama kao što je Festival jednakih mogućnosti. Zahvalio je svim volonterima na sudjelovanju na festivalu te je pozvao građane da posjete ovaj izniman festival.
U pozdravnom govoru predsjednica Društva tjelesnih invalida Viktorija Lisec istaknula je da je Festival jednakih mogućnosti osnovao bivši predsjednik Društva Milan Ožegović kako bi osobama s invaliditetom dao platformu na kojoj će pokazati svoje talente i kreativne sposobnosti.
Na taj način osobe s invaliditetom dokazuju da mogu biti ravnopravni članovi zajednice i pridonijeti kulturnoj ponudi grada.
– U tome nas podržavaju estradni umjetnici koji svojim sudjelovanjem pokazuju da zajednica može biti inkluzivna. Važan kotačić u funkcioniranju festivala je stotinjak volontera s zagrebačkih fakulteta – pojasnila je Lisec.
Predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Marica Mirić istaknula je kako Festival jednakih mogućnosti predstavlja vrhunski događaj ne samo u Zagrebu nego i na području Europe. Pokazuje sposobnosti, mogućnosti i znanje osoba s invaliditetom.
– Inkluzija ovdje počinje i nastavit će se dalje. Ovo mjesto treba svaki dan posjetiti, jer se može naučiti puno od osoba s invaliditetom – poručila je Mirić.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je kako će Festival jednakih mogućnosti podsjetiti da se dovoljno ne prepoznaju i ne koriste mogućnosti osoba s invaliditetom.
– Za ove osobe kao i za druge građane jednako su važna sva životna područja, od obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva do umjetnosti, sporta i kulture. Upravo ovaj festival pokazuje da kada hoćemo možemo biti društvo jednakih mogućnosti – rekao je Jurišić.
Prigodnim riječima nazočne je pozdravila državna tajnica Ministarstva kulture i medija Dražena Vrselja. Naglasila je da Festival jednakih mogućnosti svake godine potvrđuje svoj značaj.
– Festival od svojih početaka promiče prava i potrebe osoba s invaliditetom za socijalnom uključenošću i ravnopravnošću te jasno podiže društvenu svijest o izazovima s kojima se te osobe svakodnevno suočavaju. Ova manifestacija nas uvijek iznova podsjeća da su poteškoće nadvladive, a ljudski duh i stvaralaštvo nepobjedivi. Na svima nama je da doprinesemo gradnji snažnijeg, inkluzivnijeg društva – objasnila je Vrselja.
U tom cilju i Ministarstvo kulture i medija angažirano je u uključivanje osjetljivih skupina u društveni život. Vrselja je istaknula poziv za predlaganje programa koji omogućuju dostupnost kulturnih sadržaja za osobe s invaliditetom te djeci i mladima s poteškoćama u razvoju. Poziv je otvoren, a prijave su moguće do 16. lipnja ove godine.
Svečani program festivala otvorio je nastup mažoretkinja Glinske banice. Jedni od izvođača koji su pokazali glazbeno stvaralaštvo su članovi Udruge osoba s cerebralnom paralizom ‘Srce’ iz Splita. Dramsko-glazbena skupina ove udruge izvela je recital o ljubavi te pjesmu o Splitu u kojoj su predstavili svoj grad.
Predsjednica Udruge Dajana Škrobica rekla je da ove godine udruga obilježava 30 godina svoga djelovanja. Udruga ima 45 članova. Najmlađi član ima šest godina, a ostali od 20 do 43 godine.
– Naši članovi su osobe s umjerenom mentalnom retardacijom, s poremećajima iz autističnog spektra, cerebralnom paralizom, gluhoćom, slabovidnošću. Udruga ima radionice tijekom cijelog tjedna. Ukupno je 11 radionica: keramička, glazbena, likovna, eko radionica. Imamo kuglanje, terapijsko jahanje. S aktivnostima nismo prestali niti u vrijeme korone, samo smo imali manji broj članova – pojasnila je Škrobica. Naglasila je da članovi udruge s ponosom nastupaju u javnosti, gdje pokazuju da za njih nema zapreka.
– Oni su puni elana, zadovoljstva, sreće te spremni za učenje i nove pothvate – istaknula je Škrobica.
Voditeljica dramsko-glazbene skupine Udruge Snježana Čatović rekla je da je šest članova sretno što je nastupilo na Festivalu jednakih mogućnosti. Naglasila je da Dramsko-glazbena skupina sudjeluje na festivalima, a zadnji nastup bio je na Include festivalu s igrokazom ‘Šarenko i Tmurko’, koji je nastao po prvoj slikovnici Udruge. Skupina je 19 puta nastupila u mjuziklu ‘Srce na sceni’ Slavka Sobina. Izvedbe su bile u kazalištima u Zagrebu i Rijeci te u HNK Split pred prepunom dvoranom.
– U glazbenom dijelu skupina je nastupala i s najboljim europskim mandolinskim orkestrom u kazalištu u Splitu. Pred brojnom publikom svatko je od članova dramsko-glazbene skupine izveo svoju pjesmu – rekla je Čatović.
Članica dramsko-glazbene skupine je 33-godišnja Marija Katić koja obožava glazbu, ali i sport. Bavi se kuglanjem. Na Državnom prvenstvu u Zagrebu u kuglanju za osobe s invaliditetom ove godine osvojila je četvrto mjesto, a predprošle godine na Svjetskom prvenstvu u Mostaru osvojila je zlatnu medalju.
– Najviše volim glazbenu i likovnu radionicu. Volim kuglanje jer me čini sretnom i opušta me. Osvojene nagrade u kuglanju mi puno znače. Sviđa mi se i ovaj festival jer volim druženje – rekla je Marija.
Njezina majka Marija Katić ponosna je na sportski uspjeh svoje kćeri, a zahvalna je i na predanom radu djelatnika Udruge Srce. Međutim, upozorila je na mali prostor u kojem se radi, a najveći problem je to što su štićenici udruge ostali bez osobnih asistenata jer roditelji imaju status njegovatelja. Trenutno, uz njezinu kćer, još dvoje štićenika nema asistente.
– Netko odgovoran trebao bi objasniti zašto su naša djeca ostala bez osobnih asistenata. Djeca krive udrugu i dolazi do otpora prema udruzi, a udruga nema veze s tim. Roditelji su nemoćni. Stoga pozivamo nekoga tko je odgovoran da se jasno objasni djeci razlog gubitka asistenta na kojeg su imali pravo temeljem bivšeg zakona, a gube ga novim Zakonom o osobnoj asistenciji jer imaju roditelje čiji je status njegovatelja – rekla je Katić.
Na festivalu je svoje umjetničke radove predstavila gluha slikarica Boženka Stanša. Osim slikanja, bavi se izradom nakita. U tehnici pouringa slika slike s apstraktnim motivima. Međutim, slika i pejsaže u tehnici akvarela. Slikarstvom se bavi osam godina, a izradom nakita devet godina. Stanša je rekla da joj umjetnost ispunjava život.
– Sudjelujem sa svojim radovima na izložbama na koje me pozovu, a najviše preko udruge gluhih umjetnika ‘Svijet tišine’, čija sam članica – istaknula je Stanša.
Festival je okupljen oko interesa za tijelo kao mjesto uvjetovanosti, imperativa i strahova – od zaustavljanja, od budućnosti, nepoznatog, ali i njihovog stalnog procesuiranja, transformacije i otvaranja novih mogućnosti
SomaHut je inicijativa pokrenuta 2020. pod okriljem umjetničke organizacije Multimedijalna koliba iz Zagreba. Usmjerena je na međusobno povezivanje te razvoj i širenje znanja proizašlih iz istraživanja fenomena tijela i pokreta kroz različite pristupe, discipline i polja ljudskog djelovanja: umjetnosti, znanosti, edukacije, skrbi…
Ovogodišnji SomaHut festival dvodnevno je događanje koje 9. i 10. svibnja u prostoru udruge KONTEJNER u Zagrebu, Odranska 1, okuplja međunarodne i lokalne umjetnike i somatske praktičare da kroz izvedbe, radionice, ‘zagrijavanje publike’ i razgovore s posjetiteljima podijele rezultate umjetničkih procesa, poticaje i pitanja koja vode njihovo istraživanje.
Festival je okupljen oko interesa za tijelo kao mjesto uvjetovanosti, imperativa i strahova – od zaustavljanja, od budućnosti, nepoznatog, ali i njihovog stalnog procesuiranja, transformacije i otvaranja novih mogućnosti. KONTEJNER će tako dva dana postati prostor susreta, druženja i razmjene somatskog iskustva, izvedbenih mogućnosti i znanja.
Subotnji program započet će radionicom Continuum prakse sa Sylvainom Méretom, plesnim umjetnikom, terapeutom kroz pokret i ples, edukatorom i somatskim praktičarom kojeg je zagrebačka publika imala već prilike susresti kroz festival Improspekcije. U popodnevnim satima održat će se radionica iskustvene anatomije za djecu između 6 i 10 godina starosti, na temu Čemu služe kosti? pod vodstvom Marine Brajdić i Zrinke Šimičić, dok večernji program donosi izvedbe Pomak u nepoznatu pauzuAnje Bornšek, plesne umjetnice i edukatorice somatskog pokreta, Volumen sjećanja Tine Valentan, plesne umjetnice i edukantice ekspresivne terapije na Tamalpa Institute te izvedbu Kako možemo gledati? plesne umjetnice Ane Kljujev, apsolventice prijediplomskog studija Suvremenog plesa na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
U nedjelju prijepodne nastavlja se radionica Continuum prakse, a popodnevni program započinje razgovorom na temu Somatska edukacija i somatsko u edukaciji
koji će okupiti članice SomaHut studijske grupe, nastavnice na Odsjeku plesa ADU, somatske praktičarke, edukatore i sve zainteresirane za procese otjelovljenog učenja i podučavanja.
Večernji program donosi izvedbu rada Kontamina Matea Babića te ritualni performans FLUID i T Sylvaina Méreta.
Mladi umjetnici Lovro Ivančić i Katarina Juričić kroz upcycling i prostorne intervencije otvaraju dijalog o održivosti, javnom prostoru i novim urbanim ekosustavima
U okviru programa Održiva umjetnost u javnom prostoru, od 18. do 24. travnja u parku Zrinjevac i na Trgu kralja Tomislava predstavljaju se dvije nove umjetničke produkcije umjetnika mlađe generacije Lovre Ivančića i Katarine Juričić. Oba rada smještaju se u zeleni okoliš te reagiraju na postojeće prostorne elemente gradskih parkova.
Oblo Lovre Ivančića ulazi u park Zrinjevac gdje njegove organske i biomorfne skulpture nastanjuju odabrana stabla. Oblici su inspirirani mikroskopskim organizmima čija se dimenzija sada transformira u vidljive i opipljive forme u direktnom suživotu sa stablima. Roze nakupine izrađene su od recikliranog deadstock rastezljivog materijala lycre koji omogućava meko prisustvo novonastalih jedinki. Rad spekulativno promišlja urbane ekosustave u kojima se redefiniraju suodnosi prirodnog i sintetskog okoliša te se otvara mogućnost privremene kohabitacije u zajedničkom staništu krošnje.
Na Trgu kralja TomislavaFontana izlazećeg sunca Katarine Juričić poziva na senzoričko čitanje fontane. Umjetnica istražuje višeslojne transformacije boja kroz dijalog mozaičke slike od recikliranog šljunka i svjetla u pokretu. Dinamični ambijent isprepliće mozaike na dnu fontane, svjetlosnu igru i medij vode. Intervencija proširuje vizualno čitanje tog objekta te oživljava arhitekturu fontane.
Umjetnički radovi Oblo i Fontana izlazećeg sunca ostvaruju se uz podršku Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo te Ministarstva kulture i medije, u okviru programa za mlade umjetnike Održiva umjetnost u javnom prostoru. Kroz ovaj program, koji je usmjeren na nove umjetničke produkcije u javnom prostoru, umjetnici promišljaju materijale koje koriste, načine njihove obrade u korelaciji s okolišem te privremeno transformiraju javne prostore u mjesta novih značenja i iskustava, uključujući prolaznike u izravniji dijalog o održivosti. Program je dio UpArt platforme za razvoj i predstavljanje projekata održive umjetnosti u javnom prostoru.
Dubravko Majnarić bio je istaknuti glazbenik, urednik nezaboravnih emisija Hrvatskoga radija, zaslužan diskograf te dugogodišnji uspješan umjetnički ravnatelj Lisinskog
Svečanim potpisivanjem ugovora između Naime Balić, supruge Dubravka Majnarića, i ravnateljice Knjižnica grada Zagreba Sunčice Ostoić o donaciji zbirke jazz građe Dubravka Majnarića, Gradskoj knjižnici Zagreb pripala je iznimno vrijedna glazbena građa.
Zbirka će biti unesena u fond Gradske knjižnice kao zasebna Zbirka jazz glazbe Dubravka Majnarića unutar budućeg Glazbenog odjela na lokaciji Paromlin.
Uz brojne okupljene, svečanom potpisivanju prisustvovali su zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet i pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Emina Višnić.
– Knjižnice grada Zagreba ovom su donacijom dobile kolekciju od 12.771 jedinice građe: više od 11.600 CD-ova, 1.100 ploča i bogate glazbene literature. Brojke govore same za sebe, ali još više od kvantitete govori njezina kvaliteta: nije to bilo kakva kolekcija. To je pažljivo sakupljana zbirka jednog dubinskog poznavatelja – rekao je zamjenik Korlaet i dodao kako Paromlin, koji ulazi u završnu fazu, ovom prvom donacijom postaje bogatiji za izuzetno vrijedan sloj glazbene povijesti te da bi se moglo reći kako je upravo ova zbirka Majnarićev opus magnum.
Pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Emina Višnić zahvalila je gospođi Balić što je odlučila ovu vrijednu donaciju, ne samo materijalno nego i kulturno značajnu, pokloniti Gradskim knjižnicama, ali i cijelom gradu Zagrebu i njegovim stanovnicima.
Naima Balić istaknula je kako je riječ o za nju izuzetno značajnom danu.
– Poklanjam nešto što je dubinski vezano uz moj život s mojim suprugom Dubravkom Majnarićem i uz njegovu bezgraničnu ljubav prema glazbi. On je cijeli život posvetio glazbi. Bio je strastveni kolekcionar – poručila je.
Ravnateljica Gradske knjižnice Zagreb Sunčica Ostoić naglasila je kako će ova zbirka, osim što će značajno obogatiti knjižnični fond, predstavljati i važan doprinos očuvanju glazbene i kulturne baštine.
Dubravko Majnarić bio je istaknuti glazbenik, urednik nezaboravnih emisija Hrvatskoga radija, zaslužan diskograf te dugogodišnji uspješan umjetnički ravnatelj Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog i njezin počasni član.