U organizaciji Društva tjelesnih invalida na Trgu bana Josipa Jelačića od 20. do 22. svibnja održava se 23. Festival jednakih mogućnosti koji šalje snažnu poruku ravnopravnosti, inkluzije i zajedništva
Poslušaj članak
Tijekom tri dana u bogatom programu ravnopravno sudjeluju osobe s invaliditetom i osobe bez invaliditeta. Od 900 izvođača, 600 osoba s invaliditetom pokazat će stvaralačke mogućnosti u glazbeno-scenskom, likovnom i sportskom programu.
U sklopu festivala održavaju se igre mobilnosti, svladavanje zapreka u invalidskim kolicima i uvjetima simulirane sljepoće, čime će svaki zainteresirani posjetitelj moći upoznati prepreke s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i osjetiti kako je to biti takva osoba.
Inkluzivni festival umjetnosti osoba s invaliditetom u utorak je četvrtu godinu zaredom otvorio gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević. Naglasio je da je Festival jednakih mogućnosti jedna od najljepših manifestacija u gradu Zagrebu i kao specifičan festival obogaćuje kulturnu ponudu Zagreba.
– Ovo je festival koji organiziraju osobe s invaliditetom, primarno su izvođači osobe s invaliditetom, a često su posjetitelji festivala osobe s invaliditetom, ali i svi Zagrepčani i Zagrepčanke te gosti Zagreba – rekao je gradonačelnik Tomašević.
Naglasio je da je Zagreb grad u kojem su svi ravnopravni, a posebno je ponosan na to što je Zagreb prošle godine postao europska prijestolnica socijalne inkluzije i to zahvaljujući manifestacijama kao što je Festival jednakih mogućnosti. Zahvalio je svim volonterima na sudjelovanju na festivalu te je pozvao građane da posjete ovaj izniman festival.
U pozdravnom govoru predsjednica Društva tjelesnih invalida Viktorija Lisec istaknula je da je Festival jednakih mogućnosti osnovao bivši predsjednik Društva Milan Ožegović kako bi osobama s invaliditetom dao platformu na kojoj će pokazati svoje talente i kreativne sposobnosti.
Na taj način osobe s invaliditetom dokazuju da mogu biti ravnopravni članovi zajednice i pridonijeti kulturnoj ponudi grada.
– U tome nas podržavaju estradni umjetnici koji svojim sudjelovanjem pokazuju da zajednica može biti inkluzivna. Važan kotačić u funkcioniranju festivala je stotinjak volontera s zagrebačkih fakulteta – pojasnila je Lisec.
Predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Marica Mirić istaknula je kako Festival jednakih mogućnosti predstavlja vrhunski događaj ne samo u Zagrebu nego i na području Europe. Pokazuje sposobnosti, mogućnosti i znanje osoba s invaliditetom.
– Inkluzija ovdje počinje i nastavit će se dalje. Ovo mjesto treba svaki dan posjetiti, jer se može naučiti puno od osoba s invaliditetom – poručila je Mirić.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je kako će Festival jednakih mogućnosti podsjetiti da se dovoljno ne prepoznaju i ne koriste mogućnosti osoba s invaliditetom.
– Za ove osobe kao i za druge građane jednako su važna sva životna područja, od obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva do umjetnosti, sporta i kulture. Upravo ovaj festival pokazuje da kada hoćemo možemo biti društvo jednakih mogućnosti – rekao je Jurišić.
Prigodnim riječima nazočne je pozdravila državna tajnica Ministarstva kulture i medija Dražena Vrselja. Naglasila je da Festival jednakih mogućnosti svake godine potvrđuje svoj značaj.
– Festival od svojih početaka promiče prava i potrebe osoba s invaliditetom za socijalnom uključenošću i ravnopravnošću te jasno podiže društvenu svijest o izazovima s kojima se te osobe svakodnevno suočavaju. Ova manifestacija nas uvijek iznova podsjeća da su poteškoće nadvladive, a ljudski duh i stvaralaštvo nepobjedivi. Na svima nama je da doprinesemo gradnji snažnijeg, inkluzivnijeg društva – objasnila je Vrselja.
U tom cilju i Ministarstvo kulture i medija angažirano je u uključivanje osjetljivih skupina u društveni život. Vrselja je istaknula poziv za predlaganje programa koji omogućuju dostupnost kulturnih sadržaja za osobe s invaliditetom te djeci i mladima s poteškoćama u razvoju. Poziv je otvoren, a prijave su moguće do 16. lipnja ove godine.
Svečani program festivala otvorio je nastup mažoretkinja Glinske banice. Jedni od izvođača koji su pokazali glazbeno stvaralaštvo su članovi Udruge osoba s cerebralnom paralizom ‘Srce’ iz Splita. Dramsko-glazbena skupina ove udruge izvela je recital o ljubavi te pjesmu o Splitu u kojoj su predstavili svoj grad.
Predsjednica Udruge Dajana Škrobica rekla je da ove godine udruga obilježava 30 godina svoga djelovanja. Udruga ima 45 članova. Najmlađi član ima šest godina, a ostali od 20 do 43 godine.
– Naši članovi su osobe s umjerenom mentalnom retardacijom, s poremećajima iz autističnog spektra, cerebralnom paralizom, gluhoćom, slabovidnošću. Udruga ima radionice tijekom cijelog tjedna. Ukupno je 11 radionica: keramička, glazbena, likovna, eko radionica. Imamo kuglanje, terapijsko jahanje. S aktivnostima nismo prestali niti u vrijeme korone, samo smo imali manji broj članova – pojasnila je Škrobica. Naglasila je da članovi udruge s ponosom nastupaju u javnosti, gdje pokazuju da za njih nema zapreka.
– Oni su puni elana, zadovoljstva, sreće te spremni za učenje i nove pothvate – istaknula je Škrobica.
Voditeljica dramsko-glazbene skupine Udruge Snježana Čatović rekla je da je šest članova sretno što je nastupilo na Festivalu jednakih mogućnosti. Naglasila je da Dramsko-glazbena skupina sudjeluje na festivalima, a zadnji nastup bio je na Include festivalu s igrokazom ‘Šarenko i Tmurko’, koji je nastao po prvoj slikovnici Udruge. Skupina je 19 puta nastupila u mjuziklu ‘Srce na sceni’ Slavka Sobina. Izvedbe su bile u kazalištima u Zagrebu i Rijeci te u HNK Split pred prepunom dvoranom.
– U glazbenom dijelu skupina je nastupala i s najboljim europskim mandolinskim orkestrom u kazalištu u Splitu. Pred brojnom publikom svatko je od članova dramsko-glazbene skupine izveo svoju pjesmu – rekla je Čatović.
Članica dramsko-glazbene skupine je 33-godišnja Marija Katić koja obožava glazbu, ali i sport. Bavi se kuglanjem. Na Državnom prvenstvu u Zagrebu u kuglanju za osobe s invaliditetom ove godine osvojila je četvrto mjesto, a predprošle godine na Svjetskom prvenstvu u Mostaru osvojila je zlatnu medalju.
– Najviše volim glazbenu i likovnu radionicu. Volim kuglanje jer me čini sretnom i opušta me. Osvojene nagrade u kuglanju mi puno znače. Sviđa mi se i ovaj festival jer volim druženje – rekla je Marija.
Njezina majka Marija Katić ponosna je na sportski uspjeh svoje kćeri, a zahvalna je i na predanom radu djelatnika Udruge Srce. Međutim, upozorila je na mali prostor u kojem se radi, a najveći problem je to što su štićenici udruge ostali bez osobnih asistenata jer roditelji imaju status njegovatelja. Trenutno, uz njezinu kćer, još dvoje štićenika nema asistente.
– Netko odgovoran trebao bi objasniti zašto su naša djeca ostala bez osobnih asistenata. Djeca krive udrugu i dolazi do otpora prema udruzi, a udruga nema veze s tim. Roditelji su nemoćni. Stoga pozivamo nekoga tko je odgovoran da se jasno objasni djeci razlog gubitka asistenta na kojeg su imali pravo temeljem bivšeg zakona, a gube ga novim Zakonom o osobnoj asistenciji jer imaju roditelje čiji je status njegovatelja – rekla je Katić.
Na festivalu je svoje umjetničke radove predstavila gluha slikarica Boženka Stanša. Osim slikanja, bavi se izradom nakita. U tehnici pouringa slika slike s apstraktnim motivima. Međutim, slika i pejsaže u tehnici akvarela. Slikarstvom se bavi osam godina, a izradom nakita devet godina. Stanša je rekla da joj umjetnost ispunjava život.
– Sudjelujem sa svojim radovima na izložbama na koje me pozovu, a najviše preko udruge gluhih umjetnika ‘Svijet tišine’, čija sam članica – istaknula je Stanša.
Umirovljenicima preporučujemo da odaberu psa treće dobi koji će biti mirniji i koji neće tražiti previše kretanja – kazala je Tatjana Zajec, voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba
Poslušaj članak
Korisnici zagrebačkog Doma za starije osobe Centar i njegova Gerontološkog centra svjesni su da kućni ljubimci imaju velik pozitivan utjecaj na osobe treće dobi. Potvrdili su to na radionici „Za mene je sreća… prijatelj koji maše repom” koju su u domu u sklopu Europskog tjedna mobilnosti održali djelatnici Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba i komunalnog redarstva.
– Kućni ljubimci djeluju blagotvorno na fizičko i mentalno zdravlje umirovljenika. Psi umirovljenike potiču na kretanje i boravak na otvorenom. Znanstvena istraživanja dokazala su da to kod ljudi, među ostalim, poboljšava zdravlje srca i krvnih žila te utječe na njihovu pokretljivost, održavanje tjelesne težine i zdrav san. Psi umirovljenicima prave društvo, a tijekom boravka vani povezuju ih s drugim ljudima. Ljubimci također ljudima poboljšavaju raspoloženje. Zbog svega toga dobro je da osoba starije dobi ima ljubimca, ali pri njegovu nabavljanju ne smije precijeniti svoje mogućnosti. Preporučujemo im da odaberu psa treće dobi koji će biti mirniji i koji neće tražiti previše kretanja – kazala je Tatjana Zajec, voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba.
Umirovljenike je razveselio susret s edukacijskom kujicom Pumom te Herom, kujicom koja u Skloništu čeka udomljenje. Hera ima šest mjeseci, a u Dumovec je došla s bratom. Odlazak u središte grada bilo joj je prvo razdvajanje od njega.
– Komunalno redarstvo svjesno je da umirovljenici iz centra grada imaju veliko srce za životinje. Lijepo je vidjeti i koliko su odgovorni u brizi za pse – mikročipiraju ih, javnim ih površinama šeću na povodcu te sa sobom nose vodu za pse i vrećice za pseći izmet. Neki se uključuju i u brigu o slobodnoživućim mačkama. Važno je da pritom znaju kako je te mačke nužno sterilizirati. U protivnom dolazi do nekontroliranog razmnožavanja mačaka – istaknula je Helena Cindrić,voditeljica Odsjeka za nadzor držanja i postupanja sa životinjama Odjela komunalnog redarstva u Sektoru za civilnu zaštitu i sigurnost Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, komunalne poslove, civilnu zaštitu i sigurnost.
Korisnici Doma za starije osobe Centar i njegova Gerontološkog centra rekli su da u domovima umirovljenika nije moguće imati ljubimca, ali da i danas mlađim članovima svojih obitelji znaju pomoći u brizi za njihove ljubimce – katkad samo na nekoliko sati, a ako je potrebno, i nekoliko dana.
Dumovečkim njuškicama darovali su poslastice i keramičke zdjelice koje su sami izradili, te im poželjeli da čim prije dobiju svoje ljude i trajni dom.
Ekipu iz Zajednice zatekli smo ispred gradske uprave na Trgu Stjepana Radića, dobro raspoloženu i motiviranu da ovom vrstom aktivizma napokon osvijesti vozače da nije primjereno, nije ljudski i dostojanstveno, parkirati na mjesta rezervirana za osobe s invaliditetom
Kad bi kojim slučajem nesavjesni vozači znali koje probleme uzrokuju osobama s invaliditetom kada se pakriraju na mjestima označenim invalidskim kolicima, vjerojatno nikada ne bi poželjeli da i sami imaju pravo na to parkirno mjesto.
Jer to je mjesto i moralno i zakonski, rezervirano za osobe koje imaju ozbiljne teškoće u pokretljivosti i uglavnom se kreću u invalidskim kolicima. Parkirati se na mjesto njima namijenjeno može se, bez pretjerivanja, označiti tek jednom rječju – svinjarija!
Upravo zbog takvih, bahatih vozača Zajednica spinalno ozlijeđenih drugu je godinu zaredom pokrenula akciju “Vraćam se za 5 minuta”, u partnerstvu s Gradom Zagrebom i povodom Europskog tjedna mobilnosti.
Ekipu iz Zajednice spinalno ozlijeđenih zatekli smo ispred gradske uprave na Trgu Stjepana Radića, dobro raspoloženu i motiviranu da ovom vrstom aktivizma napokon osvijesti vozače da nije primjereno, nije ljudski i dostojanstveno parkirati na mjesta rezervirana za osobe s invaliditetom. Na nekoliko su praznih prakirališnih mjesta ostavili prazna invalidska kolica te na njih stavili velike natpise – Vraćam se za pet minuta.
Koliko je stvar ozbiljna, pokazuje i primjer jednog vozača koji je nonšalantno maknuo njihova invalidska kolica, gurnuo ih u stranu i bez imalo srama tu parkirao svoje vozilo.
– U pravu ste kada kažete da nam nesavjesni vozači stvaraju goleme probleme kada parkiraju na mjestima namijenjenima osobama s invaliditetom – kaže nam predsjednica Zajednice spinalno ozlijeđenih Tatjana Varga.
– Ni sama ne znam koliko sam puta morala dugo kružiti oko parkinga jer je nepoznati netko na moje mjesto parkirao vozilo s natpisom “Vraćam se za pet minuta”. Ili vozači dostavnih vozila, primjerice, koji uključe sva četiri žmigavca sugerirajući da će se brzo vratiti, no to “brzo” ponekad potraje i po pola sata. Mi jesmo osobe s invaliditetom i krećemo se u kolicima, ali također i ljudi koji se trude voditi normalne živote, zajedno sa svojim obvezama i odgovornostima. Nebrojeno smo puta i ja i moji prijatelji iz zajednice upravo zbog takvih vozača kasnili na dogovorene sastanke ili liječničke preglede. Kasnili odraditi svoje poslove koje smo imali u tom trenutku. Stoga ovom akcijom takvim vozačima želimo poručiti: “Sada je dosta, ako želite uzeti moje parkirno mjesto, onda uzmite i moj invaliditet” kategorična je Varga.
Na Dan bez automobila građani će moći besplatno koristiti javni prijevoz i sustav javnih bicikala Bajs, čime se građane dodatno potiče da automobil zamijene održivim oblicima prijevoza
Tijekom Europskog tjedna mobilnosti, koji će se u Zagrebu održati od 16. do 22. rujna, na nekoliko će se lokacija privremeno prostor ustupiti ljudima umjesto automobilima.
Kroz prometna zatvaranja i uspostavu privremenih pješačkih zona građani će moći iskusiti drugačiji način korištenja gradskih ulica te sudjelovati u brojnim besplatnim programima posvećenima održivoj mobilnosti, zdravijem okolišu i kvalitetnijem životu u gradu.
Od srijede, 16. rujna od 8:00h, do utorka, 22. rujna 2026. do 20:00h: – za motorna vozila privremeno će biti zatvorene Gajeva ulica od Berislavićeve do Tesline ulice, Teslina ulica od Gajeve do Zrinjevca te Martićeva ulica od Smičiklasove do Trga hrvatskih velikana. Time se građanima ponovno omogućuje da dio gradskog prostora dožive bez dominantne uloge automobila, uz više prostora za pješake, bicikliste i druge održive načine kretanja. Ove će ulice dodatno biti oplemenjene zelenilom, čime će se stvoriti ugodniji i kvalitetniji javni prostor za boravak građana;
– uz pješačku zonu u središtu Zagreba, bit će zatvoreno i parkiralište na Trgu Dragutina Domjanića u Sesvetama, od srijede, 16. rujna u 9:00h do utorka, 22. rujna 2026. do 22h.
U sklopu aktivnosti ‘Trakošćanska za sve’, u nedjelju, 20. rujna od 8:00h do 20:00h, za promet će biti zatvorena Trakošćanska ulica. Posjetitelje očekuju brojni sadržaji za sve generacije. Istoga dana, u sklopu festivala Ilica Q’ART, za sav promet bit će zatvorena Ilica, od Frankopanske do Krajiške ulice, u vremenu od 7:00 do 18:00h.
Ujedno, u nedjelju, u sklopu centralnog događanja koje će održati na Trgu Petra Preradovića i pješačkom dijelu Masarykove i Preradovićeve, s lokacije ‘Mačke’ održat će se i dvije vožnje – rolanje gradskim ulicama ‘Zagreb rola’ u 16:00h te biciklistička vožnja ‘Zagrebačka žbica’ u 17:00h. Za vrijeme održavanja vožnji doći će do kratkotrajnih prekida prometa.
Tradicionalno, Dan bez automobila održat će se u utorak, 22. rujna 2026. godine od 8:00 do 20:00h. Za motorna vozila bit će zatvoreno šire područje Gornjeg i Donjeg grada. Promet će biti ograničen na području omeđenom ulicama Tomislava Mikleušića, Zvonarničkom, Ribnjakom, Palmotićevom, Ulicom Radoslava Boškovića, Hebrangovom, Gundulićevom, Ilicom i Mesničkom, uključujući Mesničku ulicu sjeverno od Streljačke te pristup s Ilirskog trga.
Na Dan bez automobila građani će moći besplatno koristiti javni prijevoz i sustav javnih bicikala Bajs, čime se građane dodatno potiče da automobil zamijene održivim oblicima prijevoza.
Europski tjedan mobilnosti i Dan bez automobila prilika su da se središte Zagreba na nekoliko dana prepusti prvenstveno pješacima, javnom prijevozu i drugim održivim oblicima mobilnosti te da građani izravno iskuse kako gradske ulice mogu izgledati i funkcionirati s manje automobilskog prometa.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.