Connect with us

Moderna vremena

MOĆNO OTKRIĆE Novi test za otkrivanje Alzheimerove bolesti

Objavljeno

/

Na fotografiji je žena koja gleda u stare slike.
Foto: Pexels

Korištenje Fastball testa, u kombinaciji s pravovremenim uvođenjem lijekova, mogao bi se znatno usporiti razvoj bolesti

Alzheimerova bolest jedna je od najčešćih progresivnih neurodegenerativnih bolesti mozga kod starijih osoba. Ova bolest napada živčani sustav te on s vremenom počne sve više propadati, što u većini slučajeva dovodi do demencije.

Danas u svijetu  od spomenute bolesti pati više od 55 milijuna ljudi.

Znanstvenici Sveučilišta u Bristolu razvili su novi test koji u kratkom roku otkriva boluje li osoba od Alzheimera.

Naime, simptomi kao što su gubitak pamćenja, dezorijentiranost i gubitak govora samo su neki od znakova da je kod osobe nastupila Alzheimerova bolest. Međutim, ako se na vrijeme ne otkriju simptomi, može doći do trajnog oštećenja mozga.

Znanstvenici Sveučilišta u Bathu zajedno s znanstvenicima Sveučilišta u Bristolu, radili su malu studiju u kojoj su proveli trominutni test moždanih valova uz pomoć kojeg je moguće već u ranoj fazi otkriti bolest. Radi se o Fastball testu, trominutnom testu koji radi kao oblik elektroencefalograma (EEG) tako što koristi male senzore na vlasištu kako bi snimio električnu moždanu aktivnost dok pacijenti gledaju niz slika koje se vrte na ekranu.

Ovaj test, koji je razvijen na Sveučilištu u Bathu, otkriva ima li osoba problema s pamćenjem analizirajući automatske reakcije mozga na slike koje pacijent vidio prije nego je podvrgnut testiranju.

– Ovo nam pokazuje da naša nova pasivna mjera pamćenja, koju smo razvili specifično za dijagnozu Alzheimerove bolesti, može biti osjetljiva na pojedince s vrlo visokim rizikom koji još nisu dijagnosticirani – izjavio je dr. George Stothart, kognitivni neuroznanstvenik sa Sveučilišta u Bathu

Ispitivanju je prisustvovalo 106 ispitanika, od čega 54 potpuno zdrave odrasle osobe, te 52 osobe koje imaju blage poremećaje u kognitivnim sposobnostima (MCI).

Prije testa volonterima je prikazano osam slika koje su morali imenovati, a nakon toga prikazano im je stotinjak slika koje su bljeskale na ekranu. Svaka se slika pojavljivala trećinu sekunde.  Istraživači su nakon toga bilježili moždanu aktivnost kod testiranih osoba.  Zaključeno kako su osobe koje pate od poremećaja u kognitivnim sposobnostima, koji uključuje amneziju, znatno lošije pamte slike od onih koji imaju neamnestičke poremećaje u mozgu.

Po tome je zaključeno da osobe s amnestičkim MCI-om imaju veću tendenciju dobivanja Alzheimerove bolesti od osoba s neamnestičnim kognitivnim poremećajima mozga.

Ovaj test ne može pokazati kako i koliko brzo će se bolest kod osobe razvijati, ali ako nalazi testiranih pokažu da osoba zaista ima simptome početka Alzheimerove bolesti, novim lijekovima, kao što su donanemaba i lekanemaba, mogao bi se znatno usporiti razvoj bolesti.

Doktorica. Julia Dudley iz organizacije Alzheimer’s Research UK kazala je kako otkrivanjem bolesti u ranoj fazi ključna za njezino učinkovito liječenje

 -Ohrabrujuće je vidjeti studije koje istražuju potencijalne načine ranijeg otkrivanja problema s pamćenjem. Novi tretmani za Alzheimerovu bolest pokazuju se učinkovitijima kada se daju u ranijim fazama bolesti, stoga je ranija dijagnoza ključna da bi ljudi imali koristi od ovoga.

Korištenje Fastball testa u kombinaciji, s pravovremenim uvođenjem lijekova, mogao bi znatno usporiti razvoj bolesti i povećati kvalitetu života oboljelih osoba.

Moderna vremena

Hoće li umjetna inteligencija diskriminirati osobe s invaliditetom?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Šarena ilustracija mozga s raznim simbolima i bojama.
Foto: Pixabay

Previše alata umjetne inteligencije primjenjuje se bez razmatranja pristupačnosti ili raznolikosti korisnika. To dovodi do diskriminacije pri zapošljavanju, bankarstvu, zdravstvu i svakodnevnim digitalnim uslugama

Poslušaj članak

Može li umjetna inteligencija (UI) biti alat kojim će se, u ne tako dalekoj budućnosti, povećati diskriminacija osoba s invaliditetom u društvenom životu i na tržištu rada?

Ne treba biti pesimist, ali svakako da može. Bez inkluzivnog dizajna, umjetna inteligencija može drugačije, pogrešno čitati govor tijela ili kontakt očima te na taj način označiti osobu kao nesposobnu za određeni posao za koji se natječe na tržištu rada.

Riječ je, dakako, o diskriminaciji jer se za traženi posao i nije tražila osoba koja savršeno barata s tipkovnicom računala. Usto, pri kontaktu očima umjetna inteligencija kod neke intelektualno zdrave osobe, posve krivo, može prepoznati mentalnu nestabilnost ili neku devijaciju u ponašanju. Takvi bi se slučajevi, primjerice, mogli događati slijepim i slabovidnim osobama.

No u vrijeme nevjerojatno brzog razvoja umjetne inteligencije poseban izazov predstavlja povećana izloženost osoba s invaliditetom online prijevarama i dezinformacijama.

Zabrinjavajući porast te vrste internetskog kriminala bilježe organizacije osoba s invaliditetom diljem svijeta. Zločinačke organizacije sigurno ne koriste UI u humanitarne i plemenite svrhe, i pritom ne razmišljaju o tome imaju li njihove žrtve invaliditet ili ne.

Na ove je opasnosti koje dolaze s umjetnom inteligencijom, među svim ostalim, upozorio i Europski forum osoba s invaliditetom (EDF), napominjući kako programeri imaju potencijal to promijeniti.

– Umjetna inteligencija funkcionira bolje i pravednije kada su raznolikost i uključivost dio dizajna, podataka i razvojnog tima od samog početka – poručili su iz EDF-a.

– Pristupačnost i uključivost nisu opcionalne. Moraju biti ugrađene od samog početka procesa razvoja umjetne inteligencije. To znači suradnju s osobama s invaliditetom i njihovim predstavničkim organizacijama, razmatranje različitih potreba u svakoj fazi razvoja te kontinuirano praćenje sustava kako bi se spriječile pristranost i diskriminacija. Pozivamo tehnološke tvrtke da testiraju sve sustave umjetne inteligencije s osobama s invaliditetom prije implementacije.

– Previše alata umjetne inteligencije primjenjuje se bez razmatranja pristupačnosti ili raznolikosti korisnika. To dovodi do diskriminacije pri zapošljavanju, bankarstvu, zdravstvu i svakodnevnim digitalnim uslugama. Također pozivamo vlade da u potpunosti provedu Zakon EU o umjetnoj inteligenciji. To može pomoći u osiguravanju da su sustavi umjetne inteligencije pristupačni, sigurni i nediskriminirajući. Pristupačnost, uključivanje i prava osoba s invaliditetom su zakonske obveze, a ne opcionalne značajke – zaključuju iz EDF-a.

Nastavite čitati

Moderna vremena

NETFLIX Novi programi prilagođeni osobama s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pixabay

S obzirom na to da sada imamo titlove i prevoditelje za gluhe i nagluhe, sinkronizaciju i audio opis za slijepe i slabovidne, na taj način osiguravamo da naši pretplatnici s invaliditetom imaju više načina da dožive priče koje vole, kažu iz Netflixa

Čini se kako čelni ljudi streaming platforme Netflix nisu davali prazna obećanja kada su najavili da će televizijske serije i filmove učiniti pristupačnijim osobama s invaliditetom.

Netflix je naime već počeo dodavati slojeve s tumačima znakovnog jezika koji prevode za više od sedamdeset naslova, a ta kolekcija uključuje televizijske emisije i filmove poput ‘The Magic School Bus Rides Again’, ‘Pokémon Horizons’ te Pinocchio’.

– U Netflixu vjerujemo da bi izvrsno pripovijedanje trebalo biti dostupno svima – rekla je Elisa Beniero, viša menadžerica za strategiju i inovacije u Netflixu.

– S obzirom na to da sada imamo titlove i prevoditelje za gluhe i nagluhe, sinkronizaciju i audio opis za slijepe i slabovidne, na taj način osiguravamo da naši pretplatnici s invaliditetom imaju više načina da dožive priče koje vole.

Netflix je na ovom inkluzivnom projektu Streaming surađivao s tvrtkom SignUp Media koja pruža prevođenje na znakovni jezik. Njihova je djelatnost posebno značajna za gluhu i nagluhu djecu koja još ne čitaju dovoljno dobro da bi se oslanjala na titlove i koja često ovise o roditeljima koji im tumače dijaloge na ekranu.

– Kad sam pokrenula SignUp Media, vjerovala sam da zajednica gluhih zaslužuje pristup zabavi na svom jeziku u istoj mjeri koju svi ostali uzimaju zdravo za gotovo – rekla je Mariella Satow, osnivačica SignUp Media.

– Partnerstvom s Netflixom za isporuku 200 sati dječjeg i obiteljskog sadržaja ta je vizija ostvarena, a to je samo početak. Hollywood počinje shvaćati da znakovni jezik nije prilagodba, već jezik, a mi gradimo infrastrukturu za njegovu isporuku – zaključila je Satow.

Nastavite čitati

Moderna vremena

Upozorenje roditeljima da zbog AI-a ne objavljuju fotografije djece

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je dijete koje piše olovkom na papiru. Papir sadrži zadatke s tiskanim slovima i slikama, što ukazuje na to da bi moglo biti riječ o domaćoj zadaći ili vježbanju pisanja. Dijete drži crveno-bijelu olovku u ruci kojom piše ili crta. Na stolu se nalazi još nekoliko šarenih olovaka. Ova slika je zanimljiva jer prikazuje proces učenja i razvoja djetetovih vještina pisanja.
Foto: Pixabay
Piše: Bernard Čavar

Britanska agencija za borbu protiv kriminala (NCA) upozorila je roditelje da ne objavljuju fotografije djece na internetu jer ih se pomoću umjetne inteligencije (AI) može pretvoriti u pornografski materijal

Poslušaj članak

NCA i Zaklada za nadzor interneta (IWF) objavili su nove smjernice za zaštitu djece od sve češće pojave korištenja AI-ja za izradu pedofilskog sadržaja.

Do toga je došlo nakon što je škola u Britaniji bila meta kriminalnih skupina koje su iskoristile javno dostupne fotografije učenika da bi pomoću AI-a stvorile pornografski materijal i zatim prijetile da će ih objaviti ako im se ne plati.

Analitičari IWF-a su u 2025. otkrili 3400 video snimki generiranih AI-om, golemi rast u odnosu na 13 u 2024.

– Prijetnja je uznemirujuća – rekao je izvršni direktor IWF-a Kerry Smith. 

– Ne govorimo o tome da fotografije djece ne bi trebalo dijeliti s ljudima koje volite i kojima vjerujete, nego želimo da ljudi budu svjesni potencijalnih rizika i da donose informirane odluke imajući na umu sve činjenice.

Smith kaže da posljednice takvih fotografija mogu biti razorne.

– Šteta je vrlo stvarna. I potencijal za dugoročne posljedice je nešto što vjerujem svaki roditelj želi spriječiti.

Pedofilski sadržaj s napretkom tehnologije postaje sve rašireniji i realističniji, upozorile su organizacije.

Osim toga, fotografije i video snimke sve su nasilnije, pa je tako 65 posto od 3443 umjetno generiranih videa u 2025. klasificirano u kategoriju A prema britanskom kaznenom zakonu, što znači da prikazuju najteža kaznena djela poput silovanja i seksualnog mučenja.

Nove smjernice savjetuju roditeljima da na društvenim mrežama otvore ‘prijateljske’ grupe u kojima dijele fotografije svoje djece ili da prilagode postavke o privatnosti kako bi ih mogli vidjeti samo ograničeni broj ljudi.

IWF je također pozvao tehnološke kompanije da dobro zaštite svoje modele AI-a prije nego što ih ponude korisnicima kako ih kriminalci ne bi mogli zloupotrijebiti za proizvodnju pedofilskog sadržaja.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu