Program je prvi takve vrste u Hrvatskoj i temelji se na smjernicama europskih i američkih onkoloških centara. U sklopu njega, Klinika za tumore prilagođava se potrebama radno aktivnih pacijentica, omogućujući liječenje u popodnevnim i večernjim satima

Klinika za tumore KBC-a Rijeka i njezini partneri predstavili su program rane i integrativne rehabilitacije za pacijentice s rakom dojke. Program je otvoren za sve pacijentice koje započinju bilo koji oblik liječenja u okviru Klinike za tumore KBC-a Rijeka.

O programu su izvijestili ravnatelj KBC-a Rijeka Alen Ružić, predstojnica Klinike za tumore Ivana Mikolašević, voditeljica programa Iva Skočilić te dvoje članova multidisciplinarnog tima, Tea Schnurrer-Luke-Vrbanić i Ivica Vrdoljak.

Nositelj programa je Klinika za tumore KBC-a Rijeka, a u njegovu provedbu uključeno je više od 30 djelatnika KBC-a Rijeka. Partner programa je Udruga ‘Srce za nju’ s predsjednicom Katarinom Kukolj te suradnici udruge Mario Mlinarić, kineziolog, i kuharica Ana Ugarković.

– Uvodimo program po uzoru na svjetske klinike, posvećen rehabilitaciji onkoloških bolesnica. Ova rehabilitacija nije samo fizički oporavak, već integrativni i individualizirani program koji pacijenticama pruža podršku u cilju kvalitetnijeg i ispunjenijeg života. U ime Uprave bolnice zahvaljujem timu Klinike na trudu i čestitam na uspješno osmišljenom program – rekao je ravnatelj Alen Ružić.

Program rane i integrativne rehabilitacije namijenjen je pacijenticama s ranim rakom dojke, uključujući ih od prvog pregleda u onkološkoj ambulanti i prateći ih kroz cijeli proces liječenja sve do ponovne integracije u svakodnevni život. Program obuhvaća fizičnu, psihološku i socijalnu podršku.

Rehabilitacija započinje što ranije u procesu liječenja i usmjerena je na poboljšanje tjelesne snage i kondicije, usvajanje zdravih prehrambenih navika, upravljanje stresom i poboljšanje psihološke ravnoteže, pravovremeno prepoznavanje i liječenje nuspojava onkološkog liječenja, savjetovanje o očuvanju plodnosti za mlađe pacijentice.

Nakon prvog pregleda onkologa, pacijentice će biti upućene u novo onkološko savjetovalište za rak dojke, gdje će dobiti sve relevantne informacije i preporuke. Na temelju preporuka onkologa i procjene putem standardiziranih upitnika, pacijentice će biti upućene na dodatne specijalističke preglede. Koordinatori programa pratit će njihov napredak svaka tri mjeseca ili češće prema potrebi. Svaka pacijentica dobit će i priručnik s praktičnim savjetima.

Edukativne radionice o prehrani vodit će klinički nutricionisti KBC-a Rijeka u suradnji s Anom Ugarković. Teme će uključivati osnovne prehrambene preporuke tijekom liječenja, mikronutrijente i dodatke prehrani.

Tjelesna aktivnost ključni je segment programa, a fizijatar će odrediti prikladnu razinu aktivnosti za svaku pacijenticu. Program vježbanja vodit će Mario Mlinarić, naglašavajući sigurnost i dobrobiti tjelesne aktivnosti tijekom i nakon liječenja.

U tijeku je izrada mobilne aplikacije koja će pacijenticama olakšati praćenje programa i pružati dodatnu podršku kroz cijeli proces rehabilitacije.

Program je prvi takve vrste u Hrvatskoj i temelji se na smjernicama europskih i američkih onkoloških centara. U sklopu njega, Klinika za tumore prilagođava se potrebama radno aktivnih pacijentica, omogućujući liječenje u popodnevnim i večernjim satima.

Kao dodatnu podršku, brojne lokalne frizerske i kozmetičke usluge omogućit će pacijenticama poboljšanje kvalitete života. Udruga ‘Srce za nju’ poziva i druge poslovne subjekte na uključivanje.

Program rane i integrativne rehabilitacije nazvan je ENEA, prema starom nazivu rijeke Rječine (OENEUS), simbolizirajući otpornost i borbu, slično kao mitološki junak Eneja koji je nakon pada Troje započeo novo poglavlje života.

Sve informacije o programu dostupne su na Klinici za tumore KBC-a Rijeka te putem Udruge ‘Srce za nju’, svakim radnim danom od 18 do 20 sati na broj 095/391-2242.

Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva građana s različitim vrstama boli, načine liječenja te utjecaj boli na svakodnevni život

Poslušaj članak

Više od polovice građana Hrvatske (51 posto) osjeća bol na tjednoj razini, dok se 18 posto suočava s njom svakodnevno. Bol ometa njihove svakodnevne aktivnosti, od brige o obitelji do profesionalnih obveza i važnih životnih događaja. Najpogođenija skupina su osobe u dobi od 51 do 60 godina.

Ovi podaci dolaze iz istraživanja Indeks boli u Hrvatskoj, koje je u listopadu 2024. provela agencija Ipsos za farmaceutsku kompaniju Krka-Farma, u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli.

Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva građana s različitim vrstama boli, načine liječenja te utjecaj boli na svakodnevni život.

Bol u leđima najćešća, a glavobolja pogađa šest od deset ispitanika.

U proteklih godinu dana bol u leđima iskusilo je 74 posto ispitanika, dok je 60 posto patilo od glavobolje, a 40 posto od mišićne boli. Bol u zglobovima i grlobolja su manje prisutne, dok više od četvrtine žena prijavljuje bol vezanu uz menstruaciju. Kao najćešće vrste boli, ispitanici ističu bol u leđima (40 posto), glavobolju (22 posto) i bol u zglobovima (8 posto).

U većini slučajeva bol traje nekoliko sati, no kod kroničnih bolova (duljih od tri mjeseca) najčėšće su pogođeni zglobovi i ekstremiteti.

Istraživanje je pokazalo da bol ima snažan utjecaj na kvalitetu života. 92 posto ispitanika tvrdi da ih bol ometa u svakodnevnim aktivnostima. 43 posto osjeća umjeren utjecaj boli, dok je za gotovo petinu on izrazito snažan. 92 posto smatra da bol negativno utječe na raspoloženje i društvene aktivnosti. 88 posto kaže da bol smanjuje sreću i uživanje u životu, a četvrtina ispitanika osjeća taj negativan utjecaj na tjednoj razini.

72 posto navodi da bol pogoršava mentalno zdravlje, povećava razdražljivost (47 posto) i uzrokuje stres (31 posto). Kod 15 posto ispitanika bol dovodi do anksioznosti, a kod 10 posto do depresije.

64 posto ispitanika propustilo je važne životne događaje zbog boli. 41posto nije moglo brinuti o obitelji. Više od petine ispitanika tjedno nije u mogućnosti raditi zbog boli. Samo 18 posto tvrdi da bol nikada ne ometa njihove profesionalne obveze.

Također, 85 posto ispitanika osjeća bol povezanu s korištenjem tehnologije, pri čemu trećina tu bol osjeća na tjednoj razini.

Istraživanje je komentirao Ivan Radoš, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja te predsjednik Hrvatskog društva za liječenje boli.

– Kronična bol nije samo fizički problem, već i značajan teret za mentalno zdravlje, radnu produktivnost i obiteljski život. Zabrinjavajuće je da samo mali broj pacijenata traži stručnu pomoć. Nepotrebno trpe bol, a neodgovarajuće liječenje može dovesti do neuropatske boli, koju je puno teže tretirati. Ključno je podići svijest o važnosti liječenja boli kako bi se ljudi prestali miriti s patnjom – kazao je Radoš.

Projekt Bez pauze, u okviru kojeg je provedeno ovo istraživanje, ima za cilj podizanje svijesti o boli i pružanje podrške oboljelima.

– Indeks boli u Hrvatskoj pokazuje da bol značajno narušava kvalitetu života. Kroz projekt Bez pauze želimo potaknuti ljude da ne dopuštaju boli da im diktira tempo života. Naša inicijativa na Facebooku i Instagramu pruža stručne savjete, inspirativne priče i podršku osobama koje se suočavaju s boli – rekla je Lovorka Tonsa Ljuba, voditeljica terapeutskog područja u Krka-Farmi.

Više informacija o istraživanju, analize i savjete o nošenju s boli doznajte  ovdje.

Tim znanstvenika u Sjedinjenim Državama otkrio je ‘vjerojatnu uzročnu vezu’ između bakterije koja se nalazi u ljudskim crijevima i pojave depresije, piše agencija dpa

Istraživanje koje je proveo tim sa Sveučilišta Harvard i Opće bolnice Massachusetts ukazuje na ‘molekularne mehanizme u podlozi’ koji povezuju crijevne bakterije Morganella morganii i veliki depresivni poremećaj.

Objavljeni u stručnom časopisu Journal of the American Chemical Society, nalazi su uslijedili nakon objave istraživanja posljednjih godina koja sugeriraju samo statističke korelacije između crijevnih bakterija i ljudskih fenotipova.

Istraživači su otkrili da kemijski dietanolamin ili DEA, sastojak nekih deterdženata, ponekad zauzima mjesto šećernog alkohola u molekuli koju bakterije stvaraju u crijevima, zauzvrat izazivajući imunološki odgovor koji dovodi do oslobađanja upalnih proteina – citokina.

– Postoji priča koja povezuje crijevni mikrobiom s depresijom, a ova studija ide korak dalje, prema stvarnom razumijevanju molekularnih mehanizama koji stoje iza te veze – rekao je Jon Clardy s Harvarda, koji je sugerirao da bi rezultati mogli depresiju, ili barem neke slučajeve depresije, klasificirati kao autoupalne ili autoimune bolesti i liječiti ih u skladu s tim.

Istraživači uključeni u rad u prošlosti su otkrili da je određena crijevna bakterija povezana ne samo s crijevnim stanjima poput Crohnove bolesti, već i s autoimunim stanjima poput lupusa.