Vijesti
OŠTRA REAKCIJA Zašto je policajac bacio psa u more
Prijatelji životinja apeliraju na MUP da u najkraćem roku izvijesti javnost o rezultatima istrage te ponavljaju da institucije moraju pokazati da nitko, bez obzira na uniformu, ne može biti izuzet od poštovanja zakona koji štite dobrobit životinja
Poslušaj članak
Povodom slučaja u kojemu je policijski službenik sa službenog plovila bacio psa u otvoreno more kod mjesta Kraj na Pašmanu, što je zabilježeno na šokantnoj videosnimci koja kruži medijima i društvenim mrežama, udruga Prijatelji životinja podnijela je Ministarstvu unutarnjih poslova službenu prijavu i zahtjev za provođenje unutarnje istrage.
Kako navode u Udruzi, ovaj incident, oko kojega je sama policija naknadno redefinirala svoje službeno priopćenje, otvara ozbiljna pitanja o protokolima postupanja prema životinjama u kriznim situacijama.
Prijatelji životinja ukazuju da je na videosnimci koja je preplavila medije vidljivo postupanje policijskog službenika prema psu koje je izazvalo opravdano zgražanje brojnih građana. Ističu da su dodatnu zabrinutost unijele oprečne i zbunjujuće informacije o tome tko je i kada stvarno zbrinuo psa, pri čemu je policija tek pod pritiskom svjedočanstava građana i medijskih napisa priznala da su preplašenog psa iz mora zapravo prve izvukle i nahranile privatne osobe na plaži, dok je pas cijelu noć proveo sam na jedrilici.
– Želimo jasno naglasiti da ovo nipošto ne bi smjela biti slika policije u Hrvatskoj. Podsjećamo na brojne situacije u kojima upravo policijski službenici požrtvovno pomažu i spašavaju napuštene i ugrožene životinje na terenu. Također, podsjećamo i da psi u kriznim situacijama svakodnevno spašavaju ljudske živote, čega su u MUP-u itekako svjesni. Nadamo se da je ovdje riječ o izoliranom slučaju pojedinca, no upravo zbog očuvanja ugleda cjelokupnog policijskog sustava i povjerenja građana, ovaj događaj zahtijeva transparentan i profesionalan pravni epilog – poručuju iz Udruge.
Dodaju i da je pas živo, osjetilno biće, koje osjeća strah i bol, te da je zakonska i civilizacijska obaveza da se prema njemu tako i postupa. Pritom naglašavaju da životinja ni na koji način nije i ne može biti kriva za sudbinu, postupke ili način života svojeg skrbnika.
Slijedom svega navedenoga, Prijatelji životinja su u svojoj službenoj prijavi nadležnim službama MUP-a izričito zatražili hitno provođenje detaljne unutarnje istrage kako bi se utvrdile sve okolnosti postupanja navedenog policijskog službenika te, ako se istragom dokažu propusti i prekoračenje ovlasti, pokretanje odgovarajućih stegovnih postupka i sankcioniranje.
Također, traže utvrđivanje odgovornosti unutar policijske postaje zbog propusta u službenom protokolu zbrinjavanja životinje, kao i zbog plasiranja inicijalnih, pokazalo se, netočnih i zbunjujućih informacija u javnost o sudbini psa. Naposljetku, zatražili su službenu i provjerenu informaciju o tome gdje se pas sada točno nalazi i u kakvom je zdravstvenom i psihofizičkom stanju budući da javnost s pravom insistira na potvrdi da je životinja konačno na sigurnom i adekvatno zbrinuta.
Prijatelji životinja apeliraju na MUP da u najkraćem roku izvijesti javnost o rezultatima istrage te ponavljaju da institucije moraju pokazati da nitko, bez obzira na uniformu, ne može biti izuzet od poštovanja zakona koji štite dobrobit životinja.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo reagirao je na medijske navode prema kojima voda u Gospiću pet mjeseci nije bila kontrolirana na PFAS spojeve, ističući da su tijekom 2026. provedena uzorkovanja te da dosadašnji rezultati ne upućuju na njihovu povišenu prisutnost
Poslušaj članak
HZJZ navodi da je voda iz zone opskrbe Mrđenovac analizirana na PFAS spojeve 28. travnja u sklopu državnog monitoringa. Rezultati svih 20 analiziranih PFAS-ova bili su manji od granice kvantifikacije, zbog čega Zavod tvrdnju da voda na području Gospića tijekom posljednjih pet mjeseci nije kontrolirana smatra netočnom.
Prema Planu državnog monitoringa vode za ljudsku potrošnju za 2026. godinu, parametar ‘Zbroj PFAS-ova’ dio je monitoringa parametara skupine B u svim zonama opskrbe u Hrvatskoj. Za zonu opskrbe Mrđenovac, u kojoj se nalazi Gospić, predviđena su dva uzorka. Prvi je uzet 28. travnja u Bilaju, a rezultati za 20 analiziranih PFAS-ova, uključujući njihov zbroj, bili su manji od granice kvantifikacije od 0,0015 mikrograma po litri. Drugo uzorkovanje planirano je za rujan.
Dodatna uzorkovanja provedena su i ranije. Ličke vode 23. ožujka uzorkovale su vodu na izvorištu Mrđenovac, s kojeg se opskrbljuje Gospić, kao i vodu koja se distribuira potrošačima na lokaciji MRO centar. U oba slučaja rezultati za svih 20 analiziranih PFAS-ova bili su manji od granice kvantifikacije.
Zbog zabrinutosti javnosti HZJZ je 11. kolovoza proveo i izvanredno uzorkovanje na izvorištu Mrđenovac te kod potrošača na području Gospića. Rezultati tog uzorkovanja još nisu objavljeni, a Zavod najavljuje da će ih podijeliti s javnošću.
Analize su tijekom godine provedene i na drugim crpilištima u Ličko-senjskoj županiji. Prema HZJZ-u, rezultati sirovih voda bili su ispravni prema praćenim kemijskim parametrima, dok su zabilježene mikrobiološke neispravnosti. Sirova voda s vodocrpilišta dezinficira se prije distribucije, a voda isporučena potrošačima bila je mikrobiološki ispravna.
Od početka godine do 10. kolovoza provedeno je i 159 analiza parametara skupine A na području županije, pri čemu su dva uzorka bila neispravna zbog samih izljevnih mjesta. Nakon poduzetih mjera ponovljeni uzorci bili su sukladni.
PFAS spojevi novi su parametar redovnog monitoringa od 2026. godine pa za njih još nije moguće pratiti dugogodišnje trendove. HZJZ navodi da dosadašnji rezultati 14 analiza provedenih tijekom ove godine pokazuju da su PFAS-ovi detektirani samo u jednom uzorku, na Tonkovića vrilu, i to u koncentracijama 20 puta nižima od maksimalno dopuštenih. Utvrđena koncentracija iznosila je 0,0052 mikrograma po litri.
Na temelju raspoloživih podataka o izvorištima javne vodoopskrbe te podataka o odlagalištu Rakitovac i nelegalnom odlagalištu Bilaj, vještaci Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i članovi Stručnog povjerenstva za vodu za ljudsku potrošnju pri Ministarstvu zdravstva zaključili su da nije utvrđena mogućnost utjecaja onečišćujućih tvari s tih lokacija na izvorišta koja služe javnoj vodoopskrbi Ličko-senjske županije.
HZJZ stoga navodi da rezultati monitoringa potvrđuju zdravstvenu ispravnost vode u javnim vodoopskrbnim sustavima Ličko-senjske županije. Monitoring će se nastaviti, a rezultati državnog monitoringa bit će javno dostupni građanima. Zavod pritom poziva građane da nastave pratiti upute isporučitelja vode.
– Stručnjaci HZJZ-a u potpunosti razumiju zabrinutost stanovnika Ličko-senjske županije i žele jasno poručiti da građani nisu sami u zaštiti svojega zdravlja i okoliša – poručuju iz Zavoda, naglašavajući važnost kontinuiranog utvrđivanja činjenica, stručne interpretacije nalaza i odgovornog informiranja javnosti na temelju provjerenih podataka.
Alma Career Croatia provela je anketu, u kojoj je sudjelovalo više od 650 ljudi, o tome gdje završava poslovna pristojnost, a počinje potreba za mirom tijekom godišnjeg odmora
Poslušaj članak
Godišnji odmor vrijeme je za predah od poslovnih obveza, ali i ljudi s kojima ih dijelimo. No, ponekad nam se kolege nađu na putu i ondje gdje ih najmanje očekujemo, primjerice na plaži. A što ako među ručnicima, suncobranima i ležaljkama vidimo šefa?
Kako bi Hrvati reagirali u takvoj situaciji, bi li mu prišli, samo ga pozdravili ili pokušali ostati neprimijećeni, istražila je međunarodna tvrtka Alma Career Croatia, u Hrvatskoj prepoznatljiva po portalu MojPosao. U anketi je sudjelovalo više od 650 ispitanika.
Kratak razgovor ili samo pozdrav
Najveći dio Hrvata, njih 40%, tvrdi da bi šefu uljudno prišli i kratko s njim popričali. Smatraju kako je u pitanju osnovna kultura, no pritom ističu da razgovor ne bi imao veze s poslom. Zadržali bi se na ugodnom i kratkom čavrljanju, u opuštenoj atmosferi.
Gotovo podjednak broj građana (39%), šefa bi tek kratko pozdravio, bez zadržavanja, a zatim nastavio svojim putem. Takav znak pristojnosti smatraju sasvim dovoljnim, napominjući kako i nadređeni tijekom odmora imaju pravo na privatnost i vlastiti mir.
Neki bi ipak radije ostali neprimijećeni
Ipak, ne gledaju svi jednako blagonaklono na mogućnost susreta sa šefom izvan radnog okruženja. Tako 13% Hrvata priznaje da ne bi učinilo baš ništa, nadajući se da ih šef neće primijetiti. Kako objašnjavaju, s njim provode sasvim dovoljno vremena na poslu, pa druženje ne žele nastavljati i tijekom godišnjeg odmora.
Neki bi otišli i korak dalje. Naime, 8% ispitanika tvrdi kako ne bi čekalo da vidi hoće li ih šef primijetiti, već bi se odmah udaljilo, i to ‘glavom bez obzira’.
Izvor: Alma Career Croatia
Najviše dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u javnom sektoru i državnim tvrtkama koji, u prosjeku, na raspolaganju imaju 28 dana odmora godišnje, potvrdilo je istraživanje
Poslušaj članak
Iako se godišnji odmor danas sve češće raspoređuje tijekom cijele godine, ljeto je za većinu radnika u Hrvatskoj i dalje vrijeme predviđeno za predah od posla.
Koliko dana godišnjeg odmora radnici u Hrvatskoj imaju na raspolaganju, jesu li zadovoljni njegovim trajanjem i kako Hrvatska stoji u usporedbi s drugim zemljama regije, istražila je Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po portalu MojPosao, u novom regionalnom istraživanju o godišnjim odmorima.
U istraživanju je sudjelovalo više od 1100 ispitanika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Sjeverne Makedonije, a rezultati pokazuju da, barem kada je riječ o broju dana odmora, zaposlenici u Hrvatskoj prednjače među promatranim zemljama.
Hrvatski radnici na vrhu po broju dana odmora
Prema rezultatima istraživanja, radnici u Hrvatskoj u prosjeku imaju 25,1 dan godišnjeg odmora. Slijede zaposlenici u Bosni i Hercegovini s prosječnih 21,6 dana, dok su na začelju radnici u Sjevernoj Makedoniji, koji u prosjeku imaju 20,5 dana godišnjeg odmora.
No, iako zaposlenici u Hrvatskoj u prosjeku imaju najviše dana godišnjeg odmora među promatranim zemljama, to ne znači da smatraju kako im je sadašnji broj dana dovoljan.
Naime, većina radnika u sve tri zemlje voljela bi imati više vremena za odmor.
U Hrvatskoj dodatne slobodne dane priželjkuje 63% zaposlenih, u Bosni i Hercegovini 58%, a u Sjevernoj Makedoniji 45% ispitanika.
Tek 6% radnika u Hrvatskoj i 12% zaposlenih u Bosni i Hercegovini vjeruje da bi to moglo negativno utjecati na njihovu učinkovitost.
Nešto drukčiji stav bilježi se u Sjevernoj Makedoniji, gdje gotovo svaki peti radnik, njih 20%, smatra da bi povećanje broja dana godišnjeg odmora moglo imati negativan utjecaj na produktivnost.
Kada je riječ o ‘idealnoj’ mjeri odmora, ispitanici iz sve tri zemlje prilično su složni, tvrdeći kako bi im za zadovoljstvo bilo dovoljno 30 dana godišnjeg odmora.
Državne tvrtke prednjače po broju dana godišnjeg odmora
Razlike u broju dana godišnjeg odmora vidljive su i prema vrsti poslodavca. U sve tri promatrane zemlje najviše dana odmora imaju zaposlenici u tvrtkama u državnom vlasništvu, odnosno javnom sektoru.
U Hrvatskoj radnici u tom sektoru u prosjeku imaju 28 dana godišnjeg odmora, u Bosni i Hercegovini 24,1 dan, a u Sjevernoj Makedoniji 22,7 dana.
Relativno povoljne uvjete nude i privatne kompanije u stranom vlasništvu. Njihovi zaposlenici u Hrvatskoj u prosjeku imaju 24,5 dana godišnjeg odmora, u Bosni i Hercegovini 22,4 dana, a u Sjevernoj Makedoniji 20,7 dan.
S druge strane, najmanje dana odmora u pravilu imaju zaposlenici privatnih poduzeća u domaćem vlasništvu. U Bosni i Hercegovini radnici u takvim tvrtkama imaju prosječno 20,5 dana odmora, a u Sjevernoj Makedoniji 20 dana. Hrvatski radnici u istom sektoru stoje nešto bolje, s prosječnih 22,8 dana godišnjeg odmora.
U većim sustavima i godišnji odmor traje dulje
Rezultati istraživanja pokazuju da je broj dana godišnjeg odmora povezan i s veličinom poslodavca. U pravilu, što je organizacija veća, zaposlenici imaju više dana odmora na raspolaganju.
Ta je razlika najizraženija u Hrvatskoj, gdje velike kompanije i javne institucije s 200 i više zaposlenih omogućuju prosječno 26,1 dan godišnjeg odmora. Tvrtke srednje veličine, s 20 do 199 zaposlenih, svojim radnicima nude prosječno 23,6 dana, dok najmanje organizacije, one s manje od 20 zaposlenih, omogućuju prosječno 22,4 dana odmora.
Sličan obrazac vidljiv je i u Sjevernoj Makedoniji. Ondje zaposlenici velikih kompanija u prosjeku imaju 21,4 dana godišnjeg odmora, radnici u srednje velikim tvrtkama 20,6 dana, a oni zaposleni u najmanjim organizacijama 19,1 dana.
U Bosni i Hercegovini velike tvrtke svojim zaposlenicima nude prosječno 22,6 dan godišnjeg odmora, srednje velike 22,2 dana, dok najmanje organizacije omogućuju 19,3 dana odmora.
Regres očekuje sve više radnika u Hrvatskoj
Uz broj dana godišnjeg odmora, za mnoge je radnike važan i regres, odnosno dodatna financijska potpora koja im olakšava planiranje odmora. Prema rezultatima istraživanja, isplatu regresa ove godine očekuje 59% zaposlenih u Hrvatskoj, nešto više nego prošle godine, kada je regres očekivalo 56% radnika.
Među zaposlenicima koji računaju na regres, najčešće se očekuju iznosi do 500 eura (36%) i do 250 eura (35%). Iznos do 150 eura očekuje 22% ispitanika, dok 7% radnika očekuje regres viši od 500 eura.
Očekivanja se pritom znatno razlikuju ovisno o veličini organizacije.
U velikim tvrtkama i institucijama regres očekuje 76% ispitanika, u srednje velikim organizacijama 53%, a u malima 42%. Još izraženije razlike vidljive su prema tipu vlasništva: regres očekuje čak 90% zaposlenih u državnim tvrtkama i institucijama, 62% radnika u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu te 44% zaposlenih u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu.
U regionalnoj usporedbi, isplatu regresa očekuje 53% zaposlenih u Bosni i Hercegovini, dok je taj udio najviši u Sjevernoj Makedoniji, gdje regres očekuje 87% radnika.
Izvor: Alma Career Croatia
Tko su Purger i Purgerica?
Je li Poreč turistički pristupačan za osobe s invaliditetom?
Održan edukacijsko-rehabilitacijski kamp za slijepe osobe
TEHNOLOGIJA ZA GLUHE Slušni aparat bez ‘neselektivne buke’
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaDiskriminacija osobe s invaliditetom u drogeriji na Jadranu
-
MedicinaPrije 3 danaSPINA BIFIDA Opaka dijagnoza za medicinu više nije bauk
-
Civilno društvoPrije 3 danaPRIJATELJI ŽIVOTINJA Moby poziva na ZeGeVege festival
-
TurizamPrije 2 danaJe li Split turistički pristupačan za osobe s invaliditetom?
-
in MREŽAPrije 6 danaPočela provedba programa ‘Aktivni, uključeni i osnaženi’
-
in MREŽAPrije 3 danaPrijatelj i Čitluk jačaju podršku korisnicima s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 2 danaZajedno do veće samostalnosti i kvalitetnijeg života
-
KulturaPrije 12 satiPOZDRAV NOVOM VALU Koncert za nostalgičare u Tvornici