in MREŽA
HODOČAŠĆE Osobe s invaliditetom Riječke nadbiskupije u Lourdesu
Do danas je znanstveno priznato 70 čuda u ovome svetištu
Lourdes je jedno od najvećih svetišta u Europi i svijetu. To poznato francusko svetište u podnožju Pirineja godišnje posjeti oko 5 milijuna vjernika.
Francusko svetište, kako to tvrde hodočasnici i crkveni oci, poznato je po tome što se ondje događaju ozdravljenja duše i tijela onima koji zaista vjeruju. Riječka nadbiskupija organizirala je put za 30 hodočasnika – osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju te njihovih roditelja i volontera koji će im na ovom putu pomagati.
Hodočašće je organizirano od stane Odsjeka za pastoral osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju Riječke nadbiskupije, u suradnji s Udrugom Job koja posjeduje prilagođene autobuse.
Voditelji velikog hodočašća u Lourdes su Dragutin Goričanec i tajnica Marijeta Peršić, dok je za duhovno vodstvo hodočasnika zadužen Vikar za pastoral Riječke nadbiskupije Mario Gerić.
U sklopu putovanja hodočasnici iz Rijeke posjetit će Veronu, Svetište Gospe Saletske u francuskim Alpama dok će pri povratku obići i Torino. Planirani povratak u Rijeku je u subotu, 30. kolovoza.
S obzirom na to da je nadbiskup Mate Uzinić zaslužan za to što se za osobe s invaliditetom i njihove potrebe čuje i mari, nije ih propustio ispratiti na putu u Lourdes.
– Dragi hodočasnici, ne mogu vam se osobno pridružiti na hodočašću, ali u duhu sam s vama na svakom vašem koraku prema Lurdu – mjestu gdje se Gospa približila malenima, slabima, jednostavnima. I vi ste, poput Lurda kao hodočasničkog mjesta, svjedoci vjere koja se ne boji ranjivosti, nego je upravo u njoj jača. Hodočašće u Lurd nije samo putovanje u sveto mjesto – to je korak nade, čin povjerenja u Božju prisutnost u životu svakog od vas, osobito ondje gdje je teško, gdje se trpi, gdje se traži snaga za svaki novi dan. Molim da vam ovo hodočašće bude iskustvo utjehe i duhovnog osvježenja. Neka vas Gospa Lurdska, Majka svih potrebitih, prati i zagovara kod svoga Sina. Ona koja se objavila maloj i bolesnoj Bernardici i kojoj dolaze toliko izranjeni, sigurno razumije i vaše molitve – one izgovorene ali i one prešućene. S vama sam u molitvi i na vas zazivam obilje Božjeg blagoslova – istaknuo je nadbiskup Uzinić.
Nadbiskup je također putnicima podijelio prigodne knjižice s potrebnim informacijama o lokacijama, molitvama i igrama, koje je posebno za tu priliku tiskala Riječka nadbiskupija.
U Lourdesu se već godinama događaju čudesna ozdravljenja brojnih hodočsnika koji s povjerenjem dođu moliti Gospu za milost duhovnog i tjelesnog iscjeljenja. Do danas je znansteno priznato 70 čuda u ovome svetištu.
– Ovo je prvo hodočašće osoba s invaliditetom i djece s poteškoćama u razvoju koje organizira Riječka nadbiskupija, u suradnji s Udrugom Job, humanitarnom udrugom za osmišljavanje života osoba s posebnim potrebama. Mogu reći da je organizacija ovog hodočašća bila poseban izazov, jer je riječ o osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju, za koje je potrebno više stvari, a trebalo je biti posebno oprezan i kod izbora i planiranja smještaja, kao i kod samog putovanja. Naime, nerijetko se dogodi da hotel navede kako ima uvjete za boravak osoba s invaliditetom, ali se pokaže suprotno, vidimo da su liftovi preuski za kolica i slično. Na hodočašće se kreće 31 hodočasnik, od kojih je među njima pet osoba u invalidskim kolicima, pa je i na to trebalo posebno misliti. Primjerice, kod vožnje do odredišta potrebno je puno više pauza, a koje su, zbog raznih okolnosti, puno duže. Srećom, imamo dobru suradnju s Udrugom Job, koja nam je ponudila autobus prilagođen osobama s invaliditetom, a koji ima čak i jedan ležaj, u slučaju da nekome zatreba tijekom putovanja – istaknula je voditeljica Odsjeka za pastoral osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju Riječke nadbiskupije Karla Labinac.
Kako bi hodočasnici bili zdravstveno zbrinuti tijekom putovanja, s njima je pošla medicinska sestra Nera Fumić iz privatne ustanove za zdravstvenu skrb ‘Magdalena’.
S obzirom na visoku razinu organizacije hodočašća sve bi trebalo proći u najboljem redu te bi se hodočasnici trebali vratiti zdravi, ispunjeni i duhovno okrepljeni. Blagoslov koji prime u Lourdesu nedvojbeno će im pomoći da se lakše nose sa svim teškoćama u svojoj svakodnevici.
U Lourdesu se već godinama događaju čudesna ozdravljenja brojnih hodočasnika koji zarone u vodu koja je potekla iz lurdske špilje te s povjerenjem dođu moliti Gospu za milost duhovnog i tjelesnog iscjeljenja. Do danas je znanstveno priznato 70 čuda u ovome svetištu.
Podsjetimo, od 11. veljače do 16. srpnja 1858. sveta Bernardica 18. je puta vidjela Blaženu Djevicu Mariju u špilji u Lourdesu. Nakon brojnih potvrda izlječenja i ukazanja, Crkva je 1960. godine potvrdila autentičnost tih istih ukazanja.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim teškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja
Poslušaj članak
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom oglasio se priopćenjem povodom smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, zatraživši detaljno ispitivanje svih okolnosti događaja i odgovornosti nadležnih osoba. Istodobno upozorava na potrebu ozbiljnih promjena u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.
U priopćenju su izrazili sućut obitelji i prijateljima preminulog te istaknuli kako je, uz utvrđivanje neposrednih okolnosti smrti, potrebno ispitati i postupanje svih razina sustava. Posebno treba utvrditi tko je donio odluku o primjeni mjere prisile, na koji je način ona provedena, kakav je nadzor osiguran nad pacijentom te jesu li liječnici i uprava postupali u skladu s propisima i pravilima struke.
Pravobranitelj naglašava kako se mjere prisile smiju koristiti samo u iznimnim situacijama, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život ili zdravlje osobe ili drugih ljudi. Takve mjere moraju trajati što kraće, uz stalni nadzor, i nikako se ne smiju koristiti kao kazna ili zamjena za odgovarajuću zdravstvenu skrb.
U priopćenju se podsjeća i na ranija upozorenja nakon obilazaka psihijatrijskih ustanova, tijekom kojih su uočeni propusti u primjeni mjera prisile. Među njima su nedovoljno obrazložene odluke, trajanje mjera i nakon prestanka razloga za njihovu primjenu te neuredno vođenje evidencije o praćenju pacijenata. Zabilježeni su i slučajevi primjene mjera prisile prema pacijentima koji su se dobrovoljno liječili.
Pravobranitelj upozorava i na probleme na koje ukazuju zdravstveni djelatnici, poput nedostatka osoblja, izloženosti nasilju i nedovoljne edukacije za postupanje u kriznim situacijama. Iako ti problemi ne mogu opravdati neprimjereno postupanje prema pacijentima, potrebno ih je ozbiljno shvatiti jer bez dovoljno osposobljenih zaposlenika i jasnih pravila nije moguće osigurati sigurnost ni pacijenata ni osoblja.
Zbog toga se traži redovita i praktična edukacija zaposlenika o smirivanju kriznih situacija razgovorom i drugim metodama koje mogu spriječiti primjenu prisile. Psihijatrijske ustanove trebale bi imati dovoljno stručnih djelatnika u svim smjenama, jasne protokole za krizne situacije i urednu evidenciju svakog postupanja.
Pravobranitelj očekuje da nadležna tijela provedu brzu i neovisnu provjeru svih okolnosti slučaja, a od Ministarstva zdravstva zatražen je izvanredni nadzor Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i objava njegovih rezultata, uz poštovanje zaštite osobnih podataka i interesa postupka.
U priopćenju se posebno ističe kako ovaj slučaj treba biti poticaj za ubrzanje reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja. Potrebno je razvijati dostupniju psihološku i psihosocijalnu pomoć, krizne intervencije, mobilne timove i druge oblike podrške u zajednici kako bi osobe s mentalnim teškoćama pomoć mogle dobiti pravodobno, bez nepotrebnog upućivanja na bolničko liječenje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim poteškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.
Za operaciju je potrebno 16.993,50 eura, za desetodnevnu rehabilitaciju 1.400 eura, dok je za dodatnu medicinsku skrb, fizikalnu terapiju i pomoć kod kuće predviđeno 6.606,50 eura. Ukupni cilj kampanje „Pomozimo Barbari da zanjiše umjetnim kukom“ iznosi 25 tisuća eura
Poslušaj članak
Barbara Vardić već se nekoliko godina suočava s kroničnim i intenzivnim bolovima te sve većim ograničenjem pokretljivosti kuka. Živi s cerebralnom paralizom i korisnica je invalidskih kolica, a zbog ozbiljnog zdravstvenog stanja potrebna joj je operacija ugradnje umjetnog kuka u Sloveniji.
Posljednjih mjeseci bolovi su postali toliko izraženi da Barbara više ne može svakodnevno funkcionirati kao prije. Velik dio vremena provodi ležeći, nastojeći ublažiti bolove, što joj onemogućuje rad i sudjelovanje u aktivnostima koje su joj važne.
Kroz svoj obrt Learn & Joy bavi se edukacijom i motivacijom osoba s invaliditetom i njihovih bližnjih. Povratak poslu, samostalnosti i svakodnevnim aktivnostima za nju zato znači mnogo više od nastavka profesionalnog rada. To je prilika da ponovno živi aktivnije i nastavi raditi ono što voli.
Put do rješenja nije bio jednostavan. Nakon što ju je njezin ortoped uputio u drugu kliniku, Barbara je četiri mjeseca čekala pregled, no termin je otkazan na sam dan pregleda. Zbog neizdrživih bolova odlučila je potražiti pomoć u privatnoj klinici, gdje je rendgenskom snimkom utvrđeno da je kuk potpuno iščašen. Zbog složenosti zdravstvenog stanja upućena je na pregled u Sloveniju, gdje joj je predložena operacija ugradnje umjetnog kuka.
Operacija je važan korak prema smanjenju bolova i poboljšanju kvalitete života. Nakon zahvata slijedi desetodnevna rehabilitacija u sklopu boravka u bolnici, a po povratku kući bit će potrebni dodatna fizikalna terapija, medicinska skrb i pomoć u svakodnevnom funkcioniranju.
Za operaciju je potrebno 16.993,50 eura, za desetodnevnu rehabilitaciju 1.400 eura, dok je za dodatnu medicinsku skrb, fizikalnu terapiju i pomoć kod kuće predviđeno 6.606,50 eura. Ukupni cilj kampanje iznosi 25 tisuća eura.
Iznos predviđen za dodatnu skrb namijenjen je mogućim troškovima nakon otpusta iz bolnice, uključujući fizikalnu terapiju i rehabilitaciju kod kuće, medicinsku skrb, pomoć u svakodnevnim aktivnostima te druge zdravstvene usluge i potrepštine. Budući da se stvarni tijek oporavka i potrebne usluge ne mogu unaprijed u potpunosti predvidjeti, proračun je okviran. Ako prikupljena sredstva budu veća od stvarno potrebnih za operaciju i oporavak, višak će biti iskorišten isključivo za troškove povezane s rehabilitacijom, dodatnom skrbi i prilagodbom svakodnevnog života nakon operacije.
Glazba je važan dio Barbarina života i prati je u lijepim, ali i teškim trenucima. Želi da bude dio i njezina oporavka. Rehabilitacija za nju neće značiti samo vježbe i ponovno usvajanje pokreta, već i priliku da kroz glazbu, pokret i vlastiti ritam ponovno pronađe radost u svakodnevici.
Upravo je zato kampanja dobila naziv „Pomozimo Barbari da zanjiše umjetnim kukom”. Iza tog naziva krije se želja za životom s manje boli, većom samostalnošću i više mogućnosti za svakodnevne aktivnosti.
Za Barbaru ova operacija predstavlja priliku za novi početak. Svaka donacija, bez obzira na iznos, približava je potrebnom zahvatu i oporavku. Ako ste u mogućnosti, podržite kampanju i pomozite joj prikupiti potrebnih 25.000 eura.
Svoje donacije možete uplatiti ovdje, a ako niste u mogućnosti donirati, puno će značiti i ako podijelite kampanju sa svojim prijateljima, obitelji i poznanicima.
Pomozimo Barbari do operacije, oporavka i života s manje boli, više samostalnosti i novom prilikom za radost.
Savezi osoba s invaliditetom održali su 9. studenoga u Zagrebu treći regionalni sastanak s predstavnicima gradova i županija te poslodavcima
Poslušaj članak
Neformalni sastanak organizirala je Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH u suradnji s 13 nacionalnih saveza s ciljem poboljšanja položaja osoba s invaliditetom i jačanja međusobne suradnje saveza s jedinicama lokalne i regionalne samouprave i poslodavcima. Sastanku su se odazvali predstavnici sedam županija i 11 gradova.
U prigodnom govoru predsjednica SOIH-a Marica Mirić rekla je kako savezi ne ukazuju samo na probleme osoba s invaliditetom nego donose i prijedloge rješenja. Naglasila je kako je savezima bitna suradnja s gradovima i općinama jer se život osoba s invaliditetom odvija u lokalnoj zajednici te je sastanak prigoda da se čuje što se na lokalnoj razini radi za ove osobe.
Tijekom sastanka savezi su predstavili svoj rad, dosadašnju suradnju s jedinicama lokalne i regionalne samouprave te iznijeli viziju buduće suradnje, a gradovi i županije također su predstavili suradnju sa savezima.
U svom obraćanju Branimir Šutalo iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom rekao je da Grad Zagreb dobro surađuje s udrugama osoba s invaliditetom u kreiranju javnih politika te rješavanju prometnih problema. Naglasio je da je Grad Zagreb donio novu Strategiju za izjednačavanje mogućnosti za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom za razdoblje od 2027. do 2030., koja je usmjerena na unaprjeđenje kvalitete života, razvoj usluga podrške te stvaranje pristupačnijeg i uključivijeg Zagreba.
Jasna Grgurić Malović iz Grada Rijeke istaknula je dobru suradnju s udrugama osoba s invaliditetom. Grad Rijeka intenzivno radi na uklanjanju fizičkih i arhitektonskih barijera kako bi se poboljšala pristupačnost i mobilnost osoba s invaliditetom. Važan projekt u ostvarenju ovog cilja je „Otklonimo barijere“, u sklopu kojeg osobe s invaliditetom i stručne službe gradske vlasti obilaze lokacije u užem središtu grada.
Andreja Bobek iz Grada Varaždina istaknula je kako Gradska uprava u udrugama osoba s invaliditetom vidi važnog partnera. Ove godine pokrenuta je platforma za učenje znakovnog jezika Znakovni.hr u suradnji Grada Varaždina, Udruge gluhoslijepih Varaždinske županije i jednog roditelja.
Zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek istaknula je da su udruge osoba s invaliditetom u ovoj županiji zagovarateljice prava, pružateljice socijalnih usluga te poslodavci. Dodala je da su ove udruge Županiji važan partner u donošenju mnogih odluka, a osobito doprinose osiguravanju pomoćnika u nastavi djeci s teškoćama u razvoju.
Na sastanku je istaknuto da su veliki problemi udruga nedostatak kontinuiranog financiranja usluga i nedostatak stručnog kadra, a s nedostatkom tog kadra suočavaju se i pojedine županije. Izražena je želja da se ojača suradnja jedinica lokalne i regionalne samouprave s udrugama osoba s invaliditetom.
U ime poslodavca obratila se Mirela Vrbanac iz Zračne luke Zagreb, koja je istaknula da tvrtka zapošljava i osobe s invaliditetom te je za djecu s teškoćama u razvoju otvorila senzornu sobu. S obzirom na značajan broj putnika s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, prostor Zračne luke prilagođen je tim osobama.
Tko su Purger i Purgerica?
Vujčić i Vuljanić državni prvaci u šahu za gluhe
Pravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
Novi Dispanzer za ranu intervenciju u Splitu
-
Life&StylePrije 2 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 1 danPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 3 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
KulturaPrije 6 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Civilno društvoPrije 2 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 6 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Obaranje rukePrije 6 danaHrvatska odlična na SP u (para)obaranju ruke
-
Moderna vremenaPrije 2 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine