Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i Ured UNICEF-a za Hrvatsku 20. veljače predstavili su rezultate istraživanja ‘Oglašavanje i marketinško komuniciranje hrane i bezalkoholnih pića u blizini osnovnih škola u Hrvatskoj’

Poslušaj članak

Cilj istraživanja je stvoriti početnu sliku o razini izloženosti djece vanjskom oglašavanju u blizini osnovnih škola, s naglaskom na oglašavanje hrane i bezalkoholnih pića.

Istraživanje provedeno na javnim površinama oko 60 osnovnih škola pokazalo je zabrinjavajuće rezultate. Na putu do škole djeca su izložena brojnim oglasima za zaslađena pića, slatkiše, slane grickalice, pekarske proizvode i brzu hranu, što utječe na oblikovanje njihovih prehrambenih navika.

Čak 38,3 posto oglasa za hranu i bezalkoholna pića zastupljeno je u blizini osnovnih škola. Među oglasima za hranu i pića 28,3 posto oglasa odnosi se na bezalkoholna pića, a 20,5 na slatke proizvode. Gotovo svaki treći oglas, odnosno 29,1 posto za hranu i bezalkoholna pića u blizini škola, oglašava proizvode s visokim udjelima masti, zasićenih masti, šećera i/ili soli.

Predstavljajući rezultate istraživanja, voditeljica Odsjeka za koordinaciju nacionalnih aktivnosti pri HZJZ-u Maja Lang Morović istaknula je da je 91,5 posto oglasa za hranu i bezalkoholna pića sadržavalo istaknutu robnu marku. Od svih istaknutih robnih marki najzastupljenija je industrija bezalkoholnih pića.

Nadalje, istraživanje je pokazalo da 52,4 posto oglasa za hranu i bezalkoholna pića u blizini škola nije usklađeno s kriterijima za oglašavanje hrane i bezalkoholnih pića Svjetske zdravstvene organizacije.

Liječnica i specijalizantica javnog zdravstva u HZJZ-u Lucija Sironić ukazala je na prehrambene navike djece u Hrvatskoj. Čak 52 posto djece samostalno kupuje grickalice, 43 posto jede slatke grickalice, a 26 posto djece redovito pije zaslađena bezalkoholna pića. Sironić je upozorila da oglasi hrane i bezalkoholnih pića utječu na prehrambeni izbor i preferencije djece. Nadalje, utječu na unos hrane te na kupovne navike u djetinjstvu i odrasloj dobi.

– Djeca ne propituju oglas, vjeruju mu. Nemaju razvijeno kritičko mišljenje kao odrasli te je slab uvid u posljedice – rekla je Sironić.

Naglasila je da bi ovo istraživanje trebalo potaknuti konkretne mjere. Kao preporuke istraživanja Sironić je navela razvoj i uvođenje jasnog regulatornog okvira za uređenje oglašavanja hrane i bezalkoholnih pića usmjerenog djeci, obuhvaćanje regulacijom svih oblika i kanala marketinga i oglašavanja hrane i bezalkoholnih pića, uključujući i one izvan audiovizualnih medija, uređivanje vanjskog oglašavanja proizvoda s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli u blizini odgojno-obrazovnih ustanova uspostavom zaštićenih zona u kojima bi oglašavanje takvih proizvoda bilo zabranjeno ili strogo ograničeno.

Nadalje, preporuke su uspostava neovisnog sustava praćenja svih marketinških komunikacija kojim bi se osigurao kontinuirani uvid u izloženost djece marketingu hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli, uvođenje obveze javnog i transparentnog izvještavanja industrije o oglašavanju hrane i pića, provođenje javnih kampanja i edukativnih programa usmjerenih na podizanje svijesti o utjecaju marketinga hrane i bezalkoholnih pića na zdravlje s ciljem promicanja zdravih izbora i prevencije debljine u djece.

Potrebno je jačati međusektorsku suradnju kao nužan preduvjet za zaustavljanje trenda debljine u djece, dosljedno primjenjivati Direktivu o nepoštenoj trgovačkoj praksi te osigurati da zaštita dječjeg zdravlja i prava djeteta ima prednost pred komercijalnim interesima industrije uz prepoznavanje dugoročnih i ekonomskih koristi takvog pristupa.

Voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja Sanja Musić Milanović istaknula je da se na međunarodnoj razini već niz godina ističe važnost reguliranja marketinga hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli usmjerenog prema djeci. Naglasila je da u Hrvatskoj 36 posto djece u dobi od osam do devet godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. S prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom je 33,7 posto djevojčica.

Musić Milanović je upozorila na činjenicu da se debljina može povezati s padom trajanja života od 3,5 godina do 2050. godine.

– Projekcije za sljedećih 30 godina su da će prekomjerna tjelesna masa u Hrvatskoj biti odgovorna za 75 posto slučajeva šećerne bolesti tipa 2, 10 posto slučajeva kardiovaskularnih bolesti, 7 posto slučajeva demencije i 5 posto slučajeva karcinoma – rekla je Musić Milanović. Naglasila je važnost stvaranja okruženja koja potiču zdravije izbore i koja će doprinijeti očuvanju zdravlja djece.

Predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Luisa Brumana istaknula je da su djeca u svom okruženju izložena oglašavanju hrane niske nutritivne vrijednosti koja doprinosi debljini, a dječja debljina ne utječe samo na tjelesno zdravlje nego i na mentalno te na uspjeh u školi.

Upozorila je da je nemoguće izbjeći utjecaj oglašavanja na prehrambene navike djece. Zaključila je da je za okruženje koje podržava zdravlje djece ključna regulacija marketinga hrane i pića s posebnim fokusom na zaštitu djece.

Istraživanje je pohvalila ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Katarina Milković. Smatra da rezultati istraživanja predstavljaju važnu podlogu za daljnji razvoj javnozdravstvenih politika i regulativa u području marketinga usmjerenog prema djeci, osobito kada je riječ o oglašavanju u blizini odgojno-obrazovnih ustanova.

– Ovi rezultati jasno potvrđuju potrebu za daljnjim sustavnim djelovanjem u smislu poticanja međusektorske suradnje zdravstvenog i obrazovnog sustava – poručila je Milković.