Nositelji projekta ističu kako ovaj projekt za njih nije samo još jedna aktivnost, nego važan korak u borbi protiv nasilja nad ženama s invaliditetom. Cilj je podići svijest javnosti, smanjiti predrasude i socijalnu isključenost te povećati podršku osobama s invaliditetom
Poslušaj članak
Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH održala je, 13. ožujka, početnu konferenciju projekta ‘Nasilju NE i NE…5’.
– Naš je cilj dodatno proširiti mrežu žena s invaliditetom, a već sljedeći tjedan planiramo organizirati motivacijski sastanak za sve žene koje se žele uključiti, ali i za muškarce koji nam žele pružiti podršku. Podsjećam da je dugogodišnji predsjednik SOIH-a Zorislav Bobuš bio snažan saveznik i jedan od inicijatora osnivanja mreže i SOS telefona – kazala je Marica Mirić, predsjednica SOIH-a.
Posebno je važno prikupljanje podataka o nasilju nad ženama s invaliditetom, na čemu rade naše kolegice Štefica Roginić i Ivana Kučina, jer nam ti podaci pomažu u daljnjem djelovanju i zagovaranju, ističe Mirić.
– Podsjećam da je naš SOS telefon 0800 300 200 dostupan 24 sata dnevno za žene, ali i muškarce s invaliditetom koji doživljavaju nasilje. Cilj nam je društvo bez nasilja, a kroz suradnju s europskim organizacijama poput European Disability Forum nastavit ćemo jačati zaštitu i poticati prijavljivanje nasilja – rekla je predsjednica SOIH-a.
Projekt je predstavila Petra Mičević, koordinatorica SOIH – mreže žena s invaliditetom.
Projekt ‘Nasilju ne i ne 5’, usmjeren je na pružanje podrške ženama s invaliditetom koje su žrtve nasilja u obitelji. Projekt je sufinanciralo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u okviru otvorenog poziva za financiranje projekata udruga koje pružaju usluge savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji i žrtve nasilja u Republici Hrvatskoj za 2025. godinu.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 38 tisuća eura, a provodit će se tijekom cijele 2026. godine, od 1. siječnja do 31. prosinca, u organizaciji SOIH – Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske.
Svrha projekta je pružiti podršku ženama s invaliditetom koje su žrtve nasilja u obitelji kako bi ostvarile zaštitu, osnažile se, osamostalile i koristile sva svoja prava. Iako su posljednjih godina ostvareni određeni pomaci u području prava osoba s invaliditetom, i dalje se često pokazuje da je problem u njihovoj primjeni u praksi.
Žene s invaliditetom, osobito one koje su izložene nasilju, često ne poznaju svoja prava, ne znaju kome se obratiti ili zbog vrste invaliditeta nisu u mogućnosti potražiti pomoć. Upravo zato projekt nastoji približiti informacije o pravima, načinima zaštite i mogućnostima ostvarivanja podrške.
Jedna od ključnih aktivnosti projekta je pružanje pravne i psihosocijalne podrške ženama s invaliditetom koje su žrtve nasilja. Podrška će se pružati putem SOS telefona SOIH-a, elektroničke pošte, poruka te kroz individualne i grupne razgovore.
Cilj je ženama osigurati pravodobne informacije o tome kako se zaštititi, koja su njihova prava i na koji način ih mogu ostvariti, ali i pružiti kontinuiranu podršku koja će ih osnažiti za prijavu nasilja i izlazak iz nasilnog okruženja.
Tijekom projekta provest će se i edukacijski programi usmjereni na jačanje samopouzdanja i komunikacijskih vještina žena s invaliditetom. Edukacije će obuhvatiti teme poput izgradnje zdravog samopouzdanja unatoč društvenim preprekama, postavljanja osobnih granica, razvoja komunikacijskih vještina te pretvaranja životnih izazova u osobnu snagu. Cilj je osnažiti žene kako bi prepoznale nasilne odnose, razvile samopoštovanje i stekle veću kontrolu nad vlastitim životom.
Projekt također uključuje suradnju s institucijama i edukaciju predstavnika županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova o specifičnostima različitih vrsta invaliditeta u kontekstu nasilja u obitelji. Time se želi doprinijeti boljem razumijevanju potreba žena s invaliditetom i unaprijediti način na koji institucije reagiraju u slučajevima nasilja.
U sklopu projekta izradit će se i priručnik o emocionalnoj podršci i mentalnom zdravlju s ciljem jačanja emocionalne otpornosti, samopouzdanja i samopoštovanja te smanjenja socijalne izolacije. Planirano je tiskanje 500 priručnika i 1000 informativnih letaka koji će biti distribuirani diljem Hrvatske.
Projekt uključuje i nastavak suradnje s međunarodnim organizacijama, posebno s European Disability Forum i njegovim forumom žena s invaliditetom, čime se dodatno jača razmjena iskustava i primjera dobre prakse. Poseban naglasak stavlja se i na peer counseling, odnosno savjetovanje među osobama s invaliditetom, jer se pokazalo da razmjena iskustava i podrška osoba koje su prošle slične situacije može biti snažan poticaj za prijavu nasilja i traženje pomoći.
U sklopu projekta provodit će se i tradicionalna kampanja ‘Nasilju ne i ne’, povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, s ciljem podizanja svijesti javnosti o nasilju nad ženama s invaliditetom. Organizatori kažu kako vidljivost projekta nije samo promocija, već važan dio borbe protiv nasilja, jer svaka javna objava, medijski nastup ili kampanja pomaže u smanjenju stigme i potiče otvoreni razgovor o ovom problemu.
Nositelji projekta ističu kako ovaj projekt za njih nije samo još jedna aktivnost, nego važan korak u borbi protiv nasilja nad ženama s invaliditetom. Cilj je podići svijest javnosti, smanjiti predrasude i socijalnu isključenost te povećati podršku osobama s invaliditetom. Dugoročna vizija je društvo u kojem će svaka žena s invaliditetom moći živjeti dostojanstveno, sigurno i slobodno, uz puno poštivanje svojih prava.
Sudionici su tijekom planinarenja imali podršku prevoditeljice za gluhe, ali i pratitelje za sve sudionike koji nisu došli uz osobnu pratnju
Protekle su subote Planinarsko društvo Pinklec u suradnji s Radnom skupinom za osobe s invaliditetom Hrvatskog planinarskog saveza, organizirao inkluzivni planinarski izlet za osobe s invaliditetom i druge planinare na Okić.
Planinari su se okupili i krenuli na ovaj lijep inkluzivni izlet, iz Svetog Martina na Muri pod Okićem, a hodali su rutom koja je vodila do planinarskog doma ‘dr. Maks Plotnikov’ i natrag.
Na ovaj planinarski pothvat odvažilo se 98 planinarskih entuzijasta, a među njima bilo je i 30 planinara iz susjedne Slovenije, koji su dio IN Planinaca – odbora za planinarenje osoba s invaliditetom Slovenije. Ova skupina dio je Planinarskog zavoda Slovenije i promiču uključivanje osoba s invaliditetom u planinarske aktivnosti. Njihova prisutnost, ovom je izletu dala međunarodni karakter.
Od ukupnog broja planinara, na ovaj planinarski pohod krenulo je 43 osobe s različitim vrstama invaliditeta. Među njima bilo je osoba oštećena vida, oštećenog sluha, osoba smanjene pokretljivosti, osoba s neurodegenerativnim bolestima, te osoba s multiplom sklerozom i ostalim težim zdravstvenim problemima.
Planinari s invaliditetom tijekom izleta imali su odgovarajuću podršku u vidu prevoditeljice za gluhe, pratitelja za osobe koje nisu imale odgovarajuću pratnju, kao i prijevoz u slučaju da neka osoba ne može pratiti tempo, odnosno nastaviti dalje.
Ovaj planinarski izlet protekao je u prijateljskoj atmosferi, zajedništvu, međusobnoj podršci i pomaganju. Sudionici su s puno entuzijazma koračali stazom, a oduševljenje je raslo sa svakim sljedećim korakom.
Nakon što su sudionici uspješno stigli na odredište, umor se kod nikog nije osjećao. Naprotiv , svi prisutni ispred planinarskog doma opustili su se uz pjesmu i ples. Sve je odisalo zajedništvom i veseljem.
Kako bi izlet protekao na visokoj razini u njegovoj pripremi i realizaciji sudjelovalo je velik broj članova i vodiča Planinarskog društva Pinklec.
Osim njih, veliki obol ovom inkluzivnom izletu na Okić dali su i slovenski Inplaninci, HGSS Stanice Samobor te vodstvo planinarskog doma dr. Maks Plotnikov’.
Zahvaljujući njihovoj dobroj međusobnoj suradnji, planinarski inkluzivni izlet za osobe s invaliditetom prošao je u najboljem redu, a sudionici izleta su s Okića otišli puni dojmova koje će zasigurno još dugo prepričavati.
Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom okuplja 48 udruga članica, tako da je stekao titulu najvećeg saveza udruga osoba s invaliditetom
Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom (HSUTI) jučer je u zagrebačkom Hotelu Diplomat upriličio završnu konferenciju za voditelje udruga osoba s invaliditetom. Konferencija je organizirana u sklopu treće godine provedbe trogodišnjeg programa ‘Podrška prava – inkluziju olakšava’, koji Savez provodi uz podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Konferenciju je otvorila Jozefina Kranjčec, predsjednica Saveza, koja je u svom govoru istaknula važnost zajedničkog djelovanja u stvaranju inkluzivnog društva i osiguravanju jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom.
Neizostavno pitanje za predsjednicu Kranjčec, u kratkom razgovoru za In Portal, bilo je vezano za probleme u financiranju stručnih suradnika unutar udruga koje okupljaju osobe s invaliditetom, te na šlamperaj oko isplate inkluzivnih naknada.
– Znate zašto imamo taj problem u financiranju? Zato što su se osobni dohodci znatno povećali u državnim ustanovima i institucijama, a mi nismo sposobni našim djelatnicima s tim financijskim sredstvima koje dobivamo ponuditi jednaku plaću. I zato naši stručni suradnici odlaze, naime na bolje plaćena mjesta. Nisu ljudi krivi, naprosto traže bolji život – kaže nam predsjednica Kranjčec.
Na pitanje kako tumači najavu uvođenja tzv. socijalnih iskaznica za korisnike inkluzivnog dodatka, predsjednica Kranjčec kaže kako ne podržava taj prijedlog jer ljudi naprosto imaju pravo trošiti novac, koji im zakonski pripada, onako kako oni najbolje znaju.
– No problem s inkluzivnim dodatkom je pretrpanost
Zavoda za vještačenje zahtjevima za priznanje prava na dodatak. Ako žele profesionalno odraditi posao, njihovi stručnjaci mogu obraditi pet ili šest slučajeva, a Zavod za vještačenje dnevno primi i po petsto zahtjeva za inkluzivni dodatak! Ljudi traže inkluzivni dodatak i za liječenje karijesa na zubu i slične gluposti, i tako su zakrčili sustav. Ja sam ogorčena! Jasno je zašto se taj kaos, dakle, događa. Imamo nelojalne građane koji samo brinu o svojim interesima – kategorična je predsjednica HSTUI-ja.
Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom okuplja 48 udruga članica, tako da je stekao titulu najvećeg saveza udruga osoba s invaliditetom.
Kako je to objavio HSUTI, rečena je konferencija okupila predstavnike udruga i saveza, stručnjake i relevantne institucije s ciljem razmjene iskustava, informiranja i zajedničkog traženja rješenja za aktualne izazove s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i organizacije koje ih zastupaju. Doprinos ugodnoj atmosferi dao je i stand-up nastup komičara Vlatka Štampara, koji je svojim humorom zaokružio program i nasmijao okupljene sudionike.
U ovom gradu, mom Zagrebu, osjećam se ispunjeno i kao čovjek i kao umjetnik, nikada sebe nisam doživljavao kao građanina drugog reda
Akademski slikar Tomislav Šilipetar ovih se dana ne bavi umjetničkim stvaralaštvom, opterećen je brigama, napet i uznemiren zbog rješenja o deložaciji iz ateljea u vlasništvu Grada Zagreba.
U tom je ateljeu na Jarunu ovaj 39-godišnji umjetnik s invaliditetom boravio cijelo jedno desetljeće i stvorio zavidan umjetnički opus. No s rješenjem o deložaciji, pita se Tomislav, što će biti s njegovim djelima i opremom, hoće li završiti na ulici, gdje će ubuduće stvarati umjetnička djela i na taj način, kao slikar s invaliditetom, pridonositi inkluzivnosti kulturne scene u metropoli?
Njegov je slučaj izazvao priličnu pozornost u medijima – na Tomislavovu žalost, kako sam kaže – jer se stekao dojam da zbog deložacije okrivljuje aktualnu Gradsku upravu, a to mu nije bila namjera. Stoga se i obratio redakciji In Portala s molbom da mu pružimo prostor za ispriku svima onima koje je nehotice uvrijedio, reagirajući u afektu i bez svijesti o mogućim posljedicama za svoje medijske istupe.
– Bio sam žrtva medijske manipulacije. Kada sam dobio rješenje o deložaciji reagirao sam emotivno i nepromišljeno, a neki su me mediji navodili da grubo napadam ovu Gradsku upravu, zbog čega se sada iskreno kajem!
Najprije želim pojasniti kako u rješenju Grada Zagreba o deložaciji iz ateljea nema ništa skandaloznog, kako su to predstavili neki mediji. Od takvog senzacionalizma, neutemeljenog i štetnog, ograđujem se i kao čovjek i kao umjetnik – kaže nam Tomislav.
– Rješenje je izdano u skladu sa zakonom, to je posve jasno, no vjerovao sam, a i dalje vjerujem, u senzibiliziranost ove Gradske uprave na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem za probleme s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. Grad Zagreb dobitnik je brojnih priznanja kao mjesto inkluzivnosti i tolerancije, a da je to opravdano mogu i sam mogu posvjedočiti kao umjetnik s invaliditetom. U ovom gradu osjećam se ispunjeno i kao čovjek i kao umjetnik, nikada sebe nisam doživljavao kao građanina drugog reda. I na tome sam iskreno zahvalan! Stoga bih ovim putem uputio molbu gradskim vlastima da ponovno razmotre moj slučaj, pokažu empatiju kao i nebrojeno puta kada je riječ o osobama s invaliditetom, te iznađu rješenje za neki novi prostor u kojemu bih nastavio stvarati umjetnička djela. Uzgred, u zgradi u kojoj sam trenutačno nalaze se još dva prazna prostora u vlasništvu Grada, idealna za novi atelje.
Ne tražim milostinju, već samo pravo na rad i dostojanstvo koje mi kao umjetniku i osobi s invaliditetom pripada – zaključuje Tomislav.
in MREŽAPrije 2 dana
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 2 dana
Košarka u kolicimaPrije 4 dana
in MREŽAPrije 1 dan
KulturaPrije 5 dana
in MREŽAPrije 5 dana