S ciljem prikupljanja sredstava za ortopedska pomagala sportske namjene 26. i 27. rujna na zagrebačkom Jarunu održana je humanitarna akcija ‘Hodajmo za one koji ne mogu – 100 km u 24 sata’
Poslušaj članak
U Hrvatskoj živi 640 tisuća osoba s invaliditetom, od toga više od 73 tisuće djece. Zbog psihofizičkog zdravlja treba omogućiti njihovo aktivno sudjelovanje u sportu. Međutim, to nije moguće bez odgovarajućih ortopedskih i protetičkih pomagala.
S ciljem prikupljanja sredstava za ortopedska pomagala sportske namjene 26. i 27. rujna na zagrebačkom Jarunu održana je humanitarna akcija ‘Hodajmo za one koji ne mogu – 100 km u 24 sata’.
Ostvarenju plemenitog cilja hodanjem su doprinijeli brojni građani i paraolimpijci, čime su pokazali da se zajedništvom može mijenjati svijet na bolje. Sva prikupljena sredstva donirana su Udruzi osoba s amputacijom Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Hvalevrijednu akciju pokroviteljstvom su podržali Grad Zagreb i Ministarstvo turizma i prometa.
Projekt ‘Hodajmo za one koji ne mogu – 100 km u 24 sata’ pokrenula je Danijela Lončarić, koja je dugo bila u korporativnom svijetu, a projektom je željela dati doprinos društvu.
– Vođena sam idejom da svi moramo u životu imati jednake mogućnosti, da svi imamo pravo ostvariti svoje snove. Nažalost, neki nemaju jednake mogućnosti i druge osobe im trebaju pružiti ruku podrške – pojasnila je Lončarić. Prošle godine je prohodala Camino de Santiago – 1000 km, a nakon toga hodala je 100 km za udrugu ‘Mogu sve’.
– Ove godine hodam za korisnike Udruge osoba s amputacijom Grada Zagreba i Zagrebačke županije s naglaskom na djecu s invaliditetom. Jako je važno da se ova djeca bave sportom, jer se njime grade određene vještine koje će ih osnažiti i omogućiti da krenu prema svojim snovima – rekla je Lončarić.
Akciju i svoju prijateljicu Danijelu Lončarić sudjelovanjem je podržao Martin Capar, koji je izrazio želju da prohoda svih 100 kilometara.
– Vjerujem da će ova akcija doprijeti do odgovornih ljudi u društvu koji bi osobama s teškoćama u razvoju olakšali život, a ujedno i njihovim obiteljima – rekao je Capar. Naglasio je da ovim osobama treba osigurati ortopedska pomagala i još više ih uključiti u društvo.
– Prohodat ću svih 100 kilometara. Slabovidna sam osoba, ali sportašima s drugom vrstom invaliditeta potrebna je skuplja oprema nego meni. Stoga je ova akcija prevažna – rekla je paraolimpijka Lucija Brešković. Naglasila je da sport doprinosi samostalnosti osoba s invaliditetom.
Među sudionicima akcije bili su učenici Policijske škole Josip Jović sa svojim nastavnicima.
– MUP inače podržava sve akcije koje mogu pomoći građanima. Ovu akciju podržavamo jer smatramo da sport treba biti dostupan svim osobama. Svatko bi trebao dati podršku osobama s invaliditetom kako bi se uspješnije nosile s izazovima – rekla je nastavnica Maja Krajcar.
Sudionik Olimpijskih igara u Parizu i Svjetskog atletskog prvenstva u Tokiju, policijski službenik i atletičar Matija Gregurić, izrazio je zadovoljstvo što s kolegama s Policijske akademije podržava humanitarnu akciju. Spomenuo je da zajedno trenira s paraatletičarima te se međusobno podržavaju u postizanju što boljih sportskih rezultata.
– Drago mi je da se osobe s invaliditetom bave sportom, da su svjesne mogućnosti koje im sport donosi – rekao je policajac Matija.
Učenici četvrtog razreda područne škole Pongračevo sudjelovanjem u akciji dali su podršku svoj djeci s invaliditetom za bavljenje sportom, ali i školskom kolegi Ivanu, koji se zahvaljujući ortopedskim pomagalima uspješno bavi sportom. Učiteljica Martina Miljak rekla je da su njezini učenici ponosni što sudjelovanjem u akciji mogu pomoći djeci s invaliditetom u nabavi ortopedskih pomagala kako bi se uspješno bavila sportom. Naglasila je da sport doprinosi razvoju samopouzdanja, inkluziji i socijalizaciji ove djece. Podršku je akciji dao također Ivano sa svojom majkom Nikolinom Sertić-Bartulović.
– Jako sam ponosna na Ivana. Veseo je i uporan dječak. Sportskom protezom dobio je mogućnost da se bavi sportom kojim god želi. S njom može sve što i druga djeca. Zahvaljujući sportskoj protezi Ivano je dobio puno samopouzdanja, što je najvažnije – rekla je majka Nikolina. Navela je da se Ivano trenutno bavi stolnim tenisom i atletikom, a trenirao je također nogomet, plivanje i druge sportove. Smatra da bi odgovorne institucije trebale postati svjesne koliko sportske proteze znače djeci s invaliditetom.
– Sretan sam što sa suprugom sudjelujem u ovoj akciji. Volimo se kretati, promovirati zdravi stil života, a s obzirom na to da je akcija humanitarna, motivacija nam je veća. Nažalost, naše društvo nije senzibilizirano za osobe s teškoćama u razvoju, počevši od pristupa javnim ustanovama. Treba stalno senzibilizirati javnost o tim osobama, a ova akcija je jedna takva prigoda za to – rekao je Boro Stipić.
Doprinos akciji dala je i tvrtka Legrand, koja uvijek podržava ovakve akcije. Djelatnica Tanja Popović istaknula je da je važno svakodnevno u raznim segmentima pomagati osobama s teškoćama u razvoju.
S akcije je snažnu poruku poslala paraolimpijka Sandra Paović.
– Ovakve akcije govore o inkluziji, koliko je dobrota važna. Međutim, sustav treba bolje funkcionirati. Za to svi moramo biti glasni. Moramo se ujediniti, jer osobe s invaliditetom, osobe s teškoćama bilo kakve vrste, naši najmlađi, naši anđeli nas trebaju. Moramo biti hrabri i sve osobe s invaliditetom moraju dobiti priliku da zasjaju. Znam kada sam stradala i kada sam ušla u paraolimpijski sport koliko su osobe s invaliditetom hrabre, samo im treba prilika da zasjaju, da onda budu inspiracija drugima, da budemo svi najbolja verzija sebe – poručila je Sandra. Pozvala je sve da svaki dan pokušaju činiti dobro i da budu najbolja verzija sebe.
Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović rekla je da humanitarna akcija zrači pozitivnom energijom i da su na njoj svi jednaki bez obzira jesu li osobe s invaliditetom ili bez invaliditeta.
– Ovo je primjer prave uključenosti, inkluzije. Obično o tome govorimo kad se radi o arhitektonskim preprekama, o pristupačnosti zdravstvenim ustanovama. Međutim, ova akcija pokazuje kako su djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom bitni također rekreacija i sport – objasnila je Vidović.
Predsjednica Udruge osoba s amputacijom Grada Zagreba i Zagrebačke županije Ana Sršen rekla je da je djeci s teškoćama u razvoju važno da se bave sportom jednako kao i djeci bez tih teškoća, jer sklapaju prijateljstva, stječu samopouzdanje i uče kako biti dio zajednice.
Naglasila je da je ova humanitarna akcija važna kako bi se pomoglo i roditeljima da ne plaćaju skupe proteze da bi se djeca s teškoćama u razvoju bavila sportom, nego da im se to omogući kroz sportske organizacije.
Izlet je namijenjen članovima društva, osobama s invaliditetom ili zdravstvenim teškoćama te njihovim pratnjama
Poslušaj članak
Planinarsko društvo Paklenica Zadar organizira inkluzivni izlet u Nacionalni park Sjeverni Velebit i na Zavižan u subotu, 23. svibnja 2026. godine.
Izlet je namijenjen članovima društva, osobama s invaliditetom ili zdravstvenim teškoćama te njihovim pratnjama.
Sudionike očekuje posjet Kući Velebita u Krasnu, obilazak Botaničkog vrta na Zavižanu te mogućnost uspona na Veliki Zavižan (1676 m).
Organizatori ističu kako je riječ o laganom i tehnički nezahtjevnom izletu prilagođenom mogućnostima svih sudionika, uz podršku vodiča i volontera.
Program uključuje autobusni prijevoz iz Zadra, obilazak Kuće Velebita uz stručno vodstvo te dvije opcije obilaska na području Zavižana – laganu šetnju kroz botanički vrt ili uspon na Veliki Zavižan za zainteresirane sudionike. Povratak u Zadar planiran je do 20 sati.
Izlet je dio projekta ‘Pruži mi ruku’, a cijena sudjelovanja iznosi 35 eura i uključuje prijevoz autobusom te ulaznice za Nacionalni park i Kuću Velebita. Ručak je organiziran iz ruksaka, dok će u planinarskom domu biti moguće kupiti piće.
Organizatori ističu da svaki sudionik treba vodičima olakšati odgovornost pažljivim slušanjem uputa i odgovornim ponašanjem tijekom trajanja izleta. Odazivom na izlet svaki sudionik potvrđuje kako izletu pristupa na osobnu odgovornost i prihvaća plan izleta, odluke i upute vodiča. Tempo hoda bit će prilagođen mogućnostima svakog sudionika izleta.
Prijave su otvorene do četvrtka, 21. svibnja 2026., putem obrasca: prijava na izlet.
Dodatne informacije moguće je dobiti putem stranice PD Paklenica ili na broj 095 906 9866 (Sanja Smodlaka Vitas).
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine
Poslušaj članak
Tisuće ljudi i ove su godine u Zadru postale dio najveće humanitarne utrke na svijetu – Wings for Life World Run. Svi su trčali za isti cilj: pomoći istraživanju ozljeda leđne moždine i pružiti podršku onima zbog kojih se utrka i održava.
Posebnu snagu događaju održanom 10. svibnja 2026. godine dali su sudionici koji se s posljedicama takvih ozljeda svakodnevno suočavaju, ali i brojni rekreativci, sportaši i humanitarci koji su još jednom pokazali zajedništvo i solidarnost.
Zadar je tako ponovno bio dio globalne humanitarne priče koja istovremeno okuplja milijune ljudi diljem svijeta. Među brojnim sudionicima bili su i članovi sportskih klubova koji godinama podržavaju ovu inicijativu.
Posebno emotivno bilo je sudjelovanje osoba koje ne mogu samostalno hodati, a upravo njima ova utrka daje dodatnu važnost i motivaciju.
-Ovo nam je već sedma ili osma godina da sudjelujemo -poručili su članovi jednog od zadarskih klubova, koji je ove godine okupio čak 107 trkača. Mnogi su istaknuli kako rezultat nije bio u prvom planu, nego zajedništvo i podrška humanitarnom cilju.
Na stazi su ipak padali i sportski rekordi. U muškoj konkurenciji slavio je natjecatelj iz Poljske kojeg je presretačko vozilo sustiglo na 55. kilometru. U ženskoj konkurenciji pobjedu su odnijele sestre Šustić koje su kroz cilj odlučile proći zajedno.
-Nema smisla da se razdvajamo na samom kraju. Ispunile smo želju i završile zajedno – poručile su nakon utrke.
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine.
Čestitke pobjednicima, ali i svim sudionicima koji su još jednom pokazali kako sport može povezivati ljude i mijenjati živote nabolje.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve
Poslušaj članak
SOIH je zajedno s Accessible EU organizirao okrugli stol pod nazivom ‘Osobe s invaliditetom u prometu – HEKUP ‘26’, koji je održan u srijedu, 29. travnja 2026. godine u hotelu Diplomat. Ovaj cjelodnevni događaj bio je dostupan i online.
U okviru projekta Pristupačna Hrvatska i inicijative Accessible Europe vide se velike razlike među državama Europske unije kada je riječ o pristupačnosti i mobilnosti osoba s invaliditetom. Hrvatska se pritom ističe jer već više od 30 godina kontinuirano organizira stručne skupove i sustavno radi na ovoj temi.
Mobilnost osoba s invaliditetom jako je važna za svakodnevni život jer omogućuje obrazovanje, zapošljavanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu. Iako se vidi napredak, i dalje je potrebno više uključivati same korisnike u rane faze planiranja kako bi rješenja bila kvalitetnija, učinkovitija i dugoročno održiva.
Cilj ovog skupa bio je razmijeniti iskustva, ojačati suradnju i razviti konkretna rješenja kako bi pristupačnost postala pravilo, a ne iznimka.
Program HEKUP-a započeo je pozdravnim riječima, nakon čega je uslijedila tema stupova neovisnog življenja o kojoj je govorila Sanja Rimac iz SOIH-a.
Nakon toga govorilo se o izazovima mobilnosti u društvu u kontekstu klimatskih promjena, što je predstavila Mirna Plećaš Ilić iz Saveza društava distofičara Hrvatske. Zatim je predstavljena tema prijevoza u projektu Pristupačna Europa (AccessibleEU), uključujući pristup projektu i online obuku, o čemu je govorio Ljubomir Miščević.
U nastavku je Denis Marijon iz Saveza SUMSI govorio o univerzalnom dizajnu i javnom prijevozu uz poruku ‘Manje prilagodbi, više pristupačnosti’.
U drugom dijelu programa predstavljene su aktivnosti AccessibleEU u 2025. godini, ponovno kroz izlaganje Ljubomira Miščevića. Nakon toga je Marko Periša govorio o asistivnoj tehnologiji i pristupačnosti digitalnih usluga u prometu.
Program je nastavljen studijom (ne)uspjeha na primjeru Zagreb Glavnog kolodvora, koju su predstavili Zvonimir Zelenika i Siniša Kekić.
Na kraju je obrađena primjena PRM TSI regulative i vodič za prikupljanje podataka o pristupačnosti željezničke infrastrukture, o čemu je govorio Zvonimir Zelenika.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve.
Također je naglašeno da je važno da sustav bude održiv, što znači da svi njegovi dijelovi moraju dobro funkcionirati. Ako jedan dio ne funkcionira, to stvara širi problem u društvu.
Istaknuta je potreba za boljom organizacijom, pravovremenim djelovanjem i učinkovitijom provedbom prava, uz stalnu suradnju i razmjenu znanja među stručnjacima i institucijama.