Osobe s invaliditetom
Održana humanitarna akcija ‘Hodajmo za one koji ne mogu’
S ciljem prikupljanja sredstava za ortopedska pomagala sportske namjene 26. i 27. rujna na zagrebačkom Jarunu održana je humanitarna akcija ‘Hodajmo za one koji ne mogu – 100 km u 24 sata’
Poslušaj članak
U Hrvatskoj živi 640 tisuća osoba s invaliditetom, od toga više od 73 tisuće djece. Zbog psihofizičkog zdravlja treba omogućiti njihovo aktivno sudjelovanje u sportu. Međutim, to nije moguće bez odgovarajućih ortopedskih i protetičkih pomagala.
S ciljem prikupljanja sredstava za ortopedska pomagala sportske namjene 26. i 27. rujna na zagrebačkom Jarunu održana je humanitarna akcija ‘Hodajmo za one koji ne mogu – 100 km u 24 sata’.
Ostvarenju plemenitog cilja hodanjem su doprinijeli brojni građani i paraolimpijci, čime su pokazali da se zajedništvom može mijenjati svijet na bolje. Sva prikupljena sredstva donirana su Udruzi osoba s amputacijom Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Hvalevrijednu akciju pokroviteljstvom su podržali Grad Zagreb i Ministarstvo turizma i prometa.
Projekt ‘Hodajmo za one koji ne mogu – 100 km u 24 sata’ pokrenula je Danijela Lončarić, koja je dugo bila u korporativnom svijetu, a projektom je željela dati doprinos društvu.
– Vođena sam idejom da svi moramo u životu imati jednake mogućnosti, da svi imamo pravo ostvariti svoje snove. Nažalost, neki nemaju jednake mogućnosti i druge osobe im trebaju pružiti ruku podrške – pojasnila je Lončarić. Prošle godine je prohodala Camino de Santiago – 1000 km, a nakon toga hodala je 100 km za udrugu ‘Mogu sve’.
– Ove godine hodam za korisnike Udruge osoba s amputacijom Grada Zagreba i Zagrebačke županije s naglaskom na djecu s invaliditetom. Jako je važno da se ova djeca bave sportom, jer se njime grade određene vještine koje će ih osnažiti i omogućiti da krenu prema svojim snovima – rekla je Lončarić.
Akciju i svoju prijateljicu Danijelu Lončarić sudjelovanjem je podržao Martin Capar, koji je izrazio želju da prohoda svih 100 kilometara.
– Vjerujem da će ova akcija doprijeti do odgovornih ljudi u društvu koji bi osobama s teškoćama u razvoju olakšali život, a ujedno i njihovim obiteljima – rekao je Capar. Naglasio je da ovim osobama treba osigurati ortopedska pomagala i još više ih uključiti u društvo.
– Prohodat ću svih 100 kilometara. Slabovidna sam osoba, ali sportašima s drugom vrstom invaliditeta potrebna je skuplja oprema nego meni. Stoga je ova akcija prevažna – rekla je paraolimpijka Lucija Brešković. Naglasila je da sport doprinosi samostalnosti osoba s invaliditetom.
Među sudionicima akcije bili su učenici Policijske škole Josip Jović sa svojim nastavnicima.
– MUP inače podržava sve akcije koje mogu pomoći građanima. Ovu akciju podržavamo jer smatramo da sport treba biti dostupan svim osobama. Svatko bi trebao dati podršku osobama s invaliditetom kako bi se uspješnije nosile s izazovima – rekla je nastavnica Maja Krajcar.
Sudionik Olimpijskih igara u Parizu i Svjetskog atletskog prvenstva u Tokiju, policijski službenik i atletičar Matija Gregurić, izrazio je zadovoljstvo što s kolegama s Policijske akademije podržava humanitarnu akciju. Spomenuo je da zajedno trenira s paraatletičarima te se međusobno podržavaju u postizanju što boljih sportskih rezultata.
– Drago mi je da se osobe s invaliditetom bave sportom, da su svjesne mogućnosti koje im sport donosi – rekao je policajac Matija.
Učenici četvrtog razreda područne škole Pongračevo sudjelovanjem u akciji dali su podršku svoj djeci s invaliditetom za bavljenje sportom, ali i školskom kolegi Ivanu, koji se zahvaljujući ortopedskim pomagalima uspješno bavi sportom. Učiteljica Martina Miljak rekla je da su njezini učenici ponosni što sudjelovanjem u akciji mogu pomoći djeci s invaliditetom u nabavi ortopedskih pomagala kako bi se uspješno bavila sportom. Naglasila je da sport doprinosi razvoju samopouzdanja, inkluziji i socijalizaciji ove djece. Podršku je akciji dao također Ivano sa svojom majkom Nikolinom Sertić-Bartulović.
– Jako sam ponosna na Ivana. Veseo je i uporan dječak. Sportskom protezom dobio je mogućnost da se bavi sportom kojim god želi. S njom može sve što i druga djeca. Zahvaljujući sportskoj protezi Ivano je dobio puno samopouzdanja, što je najvažnije – rekla je majka Nikolina. Navela je da se Ivano trenutno bavi stolnim tenisom i atletikom, a trenirao je također nogomet, plivanje i druge sportove. Smatra da bi odgovorne institucije trebale postati svjesne koliko sportske proteze znače djeci s invaliditetom.
– Sretan sam što sa suprugom sudjelujem u ovoj akciji. Volimo se kretati, promovirati zdravi stil života, a s obzirom na to da je akcija humanitarna, motivacija nam je veća. Nažalost, naše društvo nije senzibilizirano za osobe s teškoćama u razvoju, počevši od pristupa javnim ustanovama. Treba stalno senzibilizirati javnost o tim osobama, a ova akcija je jedna takva prigoda za to – rekao je Boro Stipić.
Doprinos akciji dala je i tvrtka Legrand, koja uvijek podržava ovakve akcije. Djelatnica Tanja Popović istaknula je da je važno svakodnevno u raznim segmentima pomagati osobama s teškoćama u razvoju.
S akcije je snažnu poruku poslala paraolimpijka Sandra Paović.
– Ovakve akcije govore o inkluziji, koliko je dobrota važna. Međutim, sustav treba bolje funkcionirati. Za to svi moramo biti glasni. Moramo se ujediniti, jer osobe s invaliditetom, osobe s teškoćama bilo kakve vrste, naši najmlađi, naši anđeli nas trebaju. Moramo biti hrabri i sve osobe s invaliditetom moraju dobiti priliku da zasjaju. Znam kada sam stradala i kada sam ušla u paraolimpijski sport koliko su osobe s invaliditetom hrabre, samo im treba prilika da zasjaju, da onda budu inspiracija drugima, da budemo svi najbolja verzija sebe – poručila je Sandra. Pozvala je sve da svaki dan pokušaju činiti dobro i da budu najbolja verzija sebe.
Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović rekla je da humanitarna akcija zrači pozitivnom energijom i da su na njoj svi jednaki bez obzira jesu li osobe s invaliditetom ili bez invaliditeta.
– Ovo je primjer prave uključenosti, inkluzije. Obično o tome govorimo kad se radi o arhitektonskim preprekama, o pristupačnosti zdravstvenim ustanovama. Međutim, ova akcija pokazuje kako su djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom bitni također rekreacija i sport – objasnila je Vidović.
Predsjednica Udruge osoba s amputacijom Grada Zagreba i Zagrebačke županije Ana Sršen rekla je da je djeci s teškoćama u razvoju važno da se bave sportom jednako kao i djeci bez tih teškoća, jer sklapaju prijateljstva, stječu samopouzdanje i uče kako biti dio zajednice.
Naglasila je da je ova humanitarna akcija važna kako bi se pomoglo i roditeljima da ne plaćaju skupe proteze da bi se djeca s teškoćama u razvoju bavila sportom, nego da im se to omogući kroz sportske organizacije.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini
Poslušaj članak
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.
Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.
Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.
Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.
Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.
Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.
Potpuno izvješće dostupno je ovdje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim teškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja
Poslušaj članak
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom oglasio se priopćenjem povodom smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, zatraživši detaljno ispitivanje svih okolnosti događaja i odgovornosti nadležnih osoba. Istodobno upozorava na potrebu ozbiljnih promjena u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.
U priopćenju su izrazili sućut obitelji i prijateljima preminulog te istaknuli kako je, uz utvrđivanje neposrednih okolnosti smrti, potrebno ispitati i postupanje svih razina sustava. Posebno treba utvrditi tko je donio odluku o primjeni mjere prisile, na koji je način ona provedena, kakav je nadzor osiguran nad pacijentom te jesu li liječnici i uprava postupali u skladu s propisima i pravilima struke.
Pravobranitelj naglašava kako se mjere prisile smiju koristiti samo u iznimnim situacijama, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život ili zdravlje osobe ili drugih ljudi. Takve mjere moraju trajati što kraće, uz stalni nadzor, i nikako se ne smiju koristiti kao kazna ili zamjena za odgovarajuću zdravstvenu skrb.
U priopćenju se podsjeća i na ranija upozorenja nakon obilazaka psihijatrijskih ustanova, tijekom kojih su uočeni propusti u primjeni mjera prisile. Među njima su nedovoljno obrazložene odluke, trajanje mjera i nakon prestanka razloga za njihovu primjenu te neuredno vođenje evidencije o praćenju pacijenata. Zabilježeni su i slučajevi primjene mjera prisile prema pacijentima koji su se dobrovoljno liječili.
Pravobranitelj upozorava i na probleme na koje ukazuju zdravstveni djelatnici, poput nedostatka osoblja, izloženosti nasilju i nedovoljne edukacije za postupanje u kriznim situacijama. Iako ti problemi ne mogu opravdati neprimjereno postupanje prema pacijentima, potrebno ih je ozbiljno shvatiti jer bez dovoljno osposobljenih zaposlenika i jasnih pravila nije moguće osigurati sigurnost ni pacijenata ni osoblja.
Zbog toga se traži redovita i praktična edukacija zaposlenika o smirivanju kriznih situacija razgovorom i drugim metodama koje mogu spriječiti primjenu prisile. Psihijatrijske ustanove trebale bi imati dovoljno stručnih djelatnika u svim smjenama, jasne protokole za krizne situacije i urednu evidenciju svakog postupanja.
Pravobranitelj očekuje da nadležna tijela provedu brzu i neovisnu provjeru svih okolnosti slučaja, a od Ministarstva zdravstva zatražen je izvanredni nadzor Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i objava njegovih rezultata, uz poštovanje zaštite osobnih podataka i interesa postupka.
U priopćenju se posebno ističe kako ovaj slučaj treba biti poticaj za ubrzanje reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja. Potrebno je razvijati dostupniju psihološku i psihosocijalnu pomoć, krizne intervencije, mobilne timove i druge oblike podrške u zajednici kako bi osobe s mentalnim teškoćama pomoć mogle dobiti pravodobno, bez nepotrebnog upućivanja na bolničko liječenje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim poteškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
Tko su Purger i Purgerica?
SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 2 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 1 danStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
in MREŽAPrije 4 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 3 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 3 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Tenis u kolicimaPrije 4 danaSven Maretić osvojio titulu u parovima na turniru u Italiji