U Domu Mate Parlov održan je 18. sportsko-rekreativni susret osoba s intelektualnim teškoćama ‘Susret prijateljstva’ u kuglanju i boćanju
Susret je organizirala Udruga roditelja osoba s kombiniranim smetnjama u psihofizičkom razvoju Istarske županije – Pula i Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju Pula.
U ime organizatora, Udruge roditelja osoba s kombiniranim smetnjama u psihofizičkom razvoju Istarke županije – Pula i Dnevnog centra za radnu terapiju i rehabilitaciju Pula, skup je otvorio predsjednik Udruge Gvido Radolović. Gostima i sudionicima prigodnim riječima se obratila pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije Gordana Antić, zamjenica pročelnice Upravnog odjela za društvene djelatnosti, mlade i sport grada Pule Elvira Krizmanić Marjanović i ravnatelj Osnovne škole Dr. Mate Demarina Medulin Jakov Batinović.
Ove godine u susretu je sudjelovalo 350 sudionika, te 32 učenika volontera iz Medicinske škole Pula. Plesnim, glazbenim i recitatorskim nastupom predstavile su se udruge, ustanove, škole i vrtići. Sudjelovali su učenici osnovnih škola škole Medulin, Šišan i Vodnjan, te Škole za odgoj i obrazovanje Pula, korisnici Centra za rehabilitaciju Pula, Rijeke i Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda, dječji vrtići Tići iz Vrsara i Mali svijet iz Pule. Sudjelovali su i korisnici iz Slovenije Obalno društvo ‘Sožitje’ iz Kopra, Varstveno delovni center iz Šentjura i MUC iz Braslovča, te članovi Udruge Roma Istre i Mateo Murlin iz Zavidovića iz BiH.
Članovi udruge su organizirali prigodni štand s likovnim radovima, a djelatnici Zemlje zabave iz Pule su animirali sudionike raznim kreativnim radionicama.
Sportsko-rekreativni program u kuglanju i boćanju obuhvatio je 48 natjecatelja podijeljenih u 11 ekipa – pet timova u boćanju, te šest ekipa u kuglanju kao i pojedinačno žene i muškarci u kuglanju.
U ekipnom natjecanju u kuglanju najbolji su bili članovi Udruge roditelja osoba s kombiniranim smetnjama u psihofizičkom razvoju Istarske županije – Pula, drugo mjesto su osvojili korisnici Dnevnog centra za radnu terapiju i rehabilitaciju Pula, treće korisnici Centra za rehabilitaciju Pula, četvrto učenici Škole za odgoj i obrazovanje Pula i peto korisnici Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda – Pula.
Pojedinačno žene prvo mjesto osvojila je Ana Bilić iz Dnevnog centra za radnu terapiju i rehabilitaciju Pula, drugo Debora Matticchio i treće Nataša Jovanović iz Udruge roditelja osoba s kombiniranim smetnjama u psihofizičkom razvoju.
Pojedinačno muški prvo mjesto osvojio je član Marino Kramar i z Udruge roditelja osoba s kombiniranim smetnjama, drugo mjesto Emir Selimović iz Dnevnog centra za radnu terapiju i rehabilitaciju Pula, te treće mjesto osvojio je Amir Ajanović iz Centra za rehabilitaciju Rijeka.
Najbolja ekipa u boćanju su korisnici Centra za rehabilitaciju Rijeka, drugo mjesto pripalo je natjecateljima Dnevnog centra za radnu terapiju i rehabilitaciju Pula, a treće ekipi Športskom društvu ‘Roller’ iz Pule. Sudjelovale su i ekipe Udruge roditelja osoba s kombiniranim smetnjama u psihofizičkom razvoju i Centra za rehabilitaciju Pula.
Organizatori zahvaljuju na volontiranju učenicima Medicinske škole Pula i nastavnici Moniki Buršić.
Susret su pripremili i organizirali izvoditelji aktivnosti Vesna Radolović, Sandra Išić, Helena Pola, Šejla Piragić i Erica Vuković, a podržali su ga i financirali Istarska županija, grad Pula, Vodnjan, Rovinj, općine Funtana, Medulin, Marčana, Fažana, Sv. Lovreč, Tinjn, Svetvinčenat i Ližnjan, te donatori ACI, Erste banka, Izo d.o.o. Balići, Zemlje zabave Pula, pizzerija Tivoli.
Udruga roditelja osoba s kombiniranim smetnjama u psihofizičkom razvoju Istarske županije obilježava 32 godine aktivnog rada, te broji 350 članova, od toga 140 osoba s intelektualnim teškoćama i popratnim tjelesnim i psihosocijalnim teškoćama, a Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju Pula obilježava 29. godišnjicu svog postojanja i broji 40 korisnika.
Udruga je korisnik podrške institucionalnom i organizacijskom razvoju udruga/neprofitnih organizacija Grada Pule.
Aktualni predsjednik Zoran Milanović u nedjelju je osvojio novi mandat s osvojenih 74,68 posto glasova pobijedivši Dragana Primorca koji je osvojio 25,32 posto, što je najveća razlika u postocima između dva kandidata koji su ušli u drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj
Poslušaj članak
Prema rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) razlika u postocima između aktualnog predsjednika i kandidata SDP-a i partnera Zorana Milanovića i protukandidata Dragana Primorca (HDZ i partneri) iznosi 49,36 posto.
Može se reći da razlika među glasovima od gotovo 50 posto nije iznenađenje s obzirom na to da mu je nedostajalo vrlo malo, tek oko dva posto, da pobjedu odnese već u prvom krugu koji se održao 29. prosinca.
U prvom krugu Milanović je osvojio glasova birača, a Primorac 314.663 glasova, što je 19,35 posto.
Milanović je u drugom krugu osvojio 1.120.832 glasova, što je oko 87 tisuća više od broja glasova s kojima je pobijedio prvi put 2020. godine – 1.034.170 glasova.
Primorac je kandidat koji je osvojio najmanje glasova od svih kandidata koji su gubili u drugom krugu predsjedničkih izbora – samo 380.038.
Milanović je tako rekorder po razlici koju je ostvario u odnosu na svog protukandidata u drugome krugu, a drugi je Mesić (2005.) s razlikom od 31,86 posto u odnosu na Kosor.
Treći je Josipović (2009.) s razlikom od 20,25 protiv Bandića, a zatim je opet Mesić (2000.) s 11,83 posto razlike protiv Budiše te Milanović (2019.) koji je ostvario razliku od 5,32 posto u odnosu na Grabar-Kitarović. Grabar-Kitarović (2014.) je tako ostvarila najmanju razliku u odnosu na svog protukandidata Josipovića – 1,48 posto.
Pri tome vrijedi napomenuti kako je ove godine najslabiji odaziv u drugom krugu unatrag 25 godina što objašnjava činjenicu da je Milanović s relativno malo osvojenih glasova ostvario najuvjerljiviju pobjedu.
Po broju osvojenih glasova u drugom krugu ispred njega bili su dva puta Stipe Mesić te Ivo Josipović.
Do sada su samo Tuđman i Mesić reizabrani za funkciju predsjednika, a Tuđman je jedini koji je do sada uspio ostvariti pobjede u prvome krugu.
Tuđman je 1992. u prvom krugu pobijedio Dražena Budišu, Savku Dabčević-Kučar, Dobroslava Paragu, Silvija Degena, Marka Veselicu, Ivana Cesara i Antuna Vujića s 56,73 posto osvojenih glasova, odnosno 1.519.100 glasova.
Budiša, njegov glavni protukandidat osvojio je 585.535 glasova, što je bilo 21,87 posto. Ostali su osvojili oko šest posto i manje.
Na idućim izborima 1997. Tuđman je u prvome krugu drugi mandat osigurao s osvojenih 1.337.990 glasova, odnosno 61,41 posto i time pobijedio Zdravka Tomca koji je dobio 458.172 glasova (21,03 posto) i Vladimira Gotovca koji je osvojio 382,630 glasova (17,56 posto).
Drugi hrvatski predsjednik Mesić svoj je prvi mandat osvojio 2000. godine kada je u drugom krugu pobijedio Dražena Budišu. Osvojio je 1.425.342 glasova birača (55,34 posto), a Budiša 1.120.641 (43,51 posto).
Reizbor je 2005. osvojio s 1.454.451 osvojenih glasova (65,93 posto), čime je u drugom krugu nadmašio Jadranku Kosor koja je osvojila 751.692 glasova (34,07 posto), odnosno s razlikom od 31,86 posto.
Sljedeći predsjednik Ivo Josipović 2009. godine je ostvario razliku od 20,25 posto u drugom krugu u odnosu na protukandidata Milana Bandića. Josipović je osvojio 1.339.322 (59,45 posto), a Bandić 883.115 (39,2 posto).
Josipoviću je za dlaku izbjegao novi mandat 2014. godine jer je u drugome krugu razlika između njega i Kolinde Grabar-Kitarović bila tek 1,48 posto. Prva hrvatska predsjednica je osvojila 1.114.945 glasova (50,74 posto), a Josipović 1.082.436 glasova (49,26 posto).
Grabar-Kitarović je lovu na novi mandat u drugome krugu 2020. godine osvojila 929.707 glasova birača, odnosno 47,34 posto, a Milanović 1.034.170, što je bilo 52,66 posto, te je razlikom od 5,32 posto osvojio svoj prvi mandat.
Mandat predsjednika Republike traje pet godina i na tu dužnost može biti izabran najviše dva puta.
Veleposlanik Države Izrael u Republici Hrvatskoj, Gary Koren, boravio je u radnom posjetu Agenciji za komercijalnu djelatnost (AKD), gdje ga je ugostio glavni direktor AKD-a Jure Sertić
Veleposlaniku Države Izrael predstavljeni su ključni aspekti poslovanja, uključujući uspješne realizacije projekata i inovativna tehnološka rješenja usklađena s europskim regulativama. Poseban naglasak stavljen je na sigurnosne i digitalne projekte koji potvrđuju poziciju AKD-a kao lidera u području identiteta i sigurnosti.
Tijekom sastanka predstavljene su poštanske marke izrađene za potrebe Pošte Izraela, a temeljene na odobrenju koje je izdalo Ministarstvo komunikacija Države Izrael.
– Koristim ovu priliku kako bih izrazio svoju iskrenu zahvalnost na prilici biti vašim gostom u tvrtki AKD d.o.o. Tijekom mog boravka imao sam priliku svjedočiti iznimno profesionalnom radu na najvišoj svjetskoj razini u industriji kojaje osjetljiva i od ključne važnosti za svaku državu, a posebno u današnjem povezanom svijetu punom cyber izazova, punim pokušaja krivotvorenja službenih dokumenata i krađe identiteta građana – istaknuo je Koren.
– S velikim zadovoljstvom podržavam nastavak suradnje između AKD-a i Izraelske pošte, što smatram dodatnim izrazom izvrsnih odnosa između Republike Hrvatske i Države Izrael. Uvjeren sam da ćemo zajedničkim naporima ostvariti značajne uspjehe i pridonijeti sigurnosti i prosperitetu naših dviju država – poručio je.
Održani radni sastanak je pokazatelj jačanja gospodarskih i kulturnih veza između Republike Hrvatske i Države Izraela te sposobnosti AKD-a da odgovori na specifične potrebe međunarodnih klijenata, uz visoke standarde kvalitete i sigurnosti.
Vlada je, osim udomiteljima, naknade podigla i za osobe koje imaju status njegovatelja ili roditelja njegovatelja. Njihova će naknada porasti na 75 eura
Poslušaj članak
S novom 2025. godinom dolazi i nova nada da će biti bolje. Tome se najviše nadaju oni čija mjesečna primanja nisu dovoljna za pokrivanje osnovnih životnih potreba. Hrvatska Vlada, na prijedlog Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, doskočila je tom problemu i odlučila povećati socijalne naknade za one najugroženije.
Naime, od nove godine Vlada je odlučila povećati socijalne naknade za obitelji koje imaju veći rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, starijim osobama, osobama s invaliditetom te roditeljima djece s teškoćama u razvoju, roditeljima njegovateljima te udomiteljima.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike povećalo je osnovicu za izračun zajamčene minimalne naknade te za izračun naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine za 10 eura. Tako će iduće godine osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade iznositi 160 eura, a za udomitelje 90 eura.
Pojam zajamčena minimalna naknada oblik je socijalne pomoći koji se dodjeljuje onima koji svojim primanjima – zbog nezaposlenosti, bolesti, starosti, invaliditeta ili socijalne ugroženosti – nisu u mogućnosti sami sebi osigurati sredstva za osnovne životne potrebe. Cilj ove naknade je osigurati osnovne uvjete za život osobama koje su u teškoj materijalnoj situaciji.
Iznos minimalne naknade gleda se po broju članova kućanstva i po njihovim prilikama/potrebama (djeca, starije osobe, osobe s invaliditetom). Novčana naknada koja će pripasti kućanstvu određuje se prema propisanoj osnovici te množi s odgovarajućim koeficijentima.
Za dvije odrasle radno sposobne osobe s dvoje djece zajamčena minimalna naknada će 2025. biti povećana za 26 posto (s 420 na 528 eura). Za samohranog radno sposobnog roditelja i jedno dijete naknada će porasti za 32 posto (s 315 na 416 eura), dok će za samohranog radno sposobnog roditelja s dvoje djece naknada biti uvećana za 50 posto (s 400 na 600 eura).
Tradicionalnim udomiteljima s jednim djetetom naknada će sa 632 eura porasti na 697 eura, s dvoje djece s 1264 na 1395 eura, standardnim udomiteljima s 1888 na 2083 eura, a specijaliziranim udomiteljima s 1376 na 1534 eura.
– Nastavljamo već nekoliko godina podizati te iznose socijalnih naknada obiteljima i osobama u riziku od siromaštva, djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kao i djeci s teškoćama u razvoju, njihovim roditeljima, starijim osobama te osobama s invaliditetom – istaknuo je Piletić, dodavši da je za povećanje tih naknada u državnom proračunu za iduću godinu osigurano 258 milijuna eura.
Vlada je osim udomiteljima naknade podigla i za osobe koje imaju status njegovatelja ili roditelja njegovatelja. Njihova će naknada porasti na 75 eura.
Isti iznos naknade, za vlastite potrebe, dobiti će osobe koje žive u ustanovama socijalne skrbi, udomiteljskim obiteljima ili drugim organiziranim oblicima smještaja.
Identičan iznos naknade zagarantiran je i studentima koji redovno studiraju.
Nadalje, Vlada je usvojila i odluku o kriterijima i mjerilima za financiranje troškova stanovanja te iznosu sredstava za pojedinu jedinicu lokalne samouprave za 2025. godinu, prema kojoj su lokalne jedinice dužne u proračunima osigurati sredstva za podmirenje troškova stanovanja korisnicima zajamčene minimalne naknade u visini od najmanje 30 posto iznosa zajamčene minimalne naknade priznate samcu, odnosno kućanstvu.
Spomenute naknade trebale bi, barem malo, olakšati život najugroženijim građanima ove zemlje.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.