Connect with us

Life&Style

Od znoja do svježine – nevjerojatna povijest dezodoransa

Objavljeno

/

znoj

Neugodni tjelesni mirisi oduvijek su mučili ljudski rod. No, dok mi danas jednostavno posegnemo za dezodoransom u kupaonici, naši su preci stoljećima pokušavali riješiti ovaj svakodnevni problem na najrazličitije načine.

Priča o dezodoransu je zapravo priča o ljudskoj inovativnosti i neumornoj potrazi za svježinom.

U davnim vremenima, prije nego što su znanstvenici otkrili pravi uzrok neugodnih tjelesnih mirisa, ljudi su se oslanjali na parfeme kako bi prikrili miris znoja. Čak ni redovito kupanje nije bilo dovoljno učinkovito, posebno kada znamo da je masovna uporaba sapuna postala popularna tek u 18. i 19. stoljeću nakon što je napredak u kemiji omogućio industrijsku proizvodnju sapuna.

Prekretnica u borbi protiv znojenja dogodila se kada su znanstvenici konačno otkrili pravi uzrok neugodnih mirisa – bakterije koje reagiraju s našim znojem. To je dovelo do razvoja dvije vrste dezodoransa.

Dezodoransi i antiperspiranti

Prvi tip, obični dezodoransi, djeluju tako što uništavaju bakterije koje se “hrane” našim znojem. Drugi tip, antiperspiranti, sprječavaju samo znojenje blokirajući žlijezde znojnice posebnim solima koje se postupno otapaju.

Prekretnica u povijesti dezodoransa dogodila se 1888. godine kada se na američkom tržištu pojavio “Mum” – prvi voštani antiperspirant. Iako učinkovit, bio je nezgrapan za nanošenje i teško se uklanjao s kože. Pravi komercijalni uspjeh postigao je “Everdry”, dezodorans na bazi aluminij-klorida, koji su ubrzo počele kopirati brojne tvrtke. Do kraja 19. stoljeća, dezodoransi su se mogli naći u raznim oblicima, od roll-ona i pudera do krema i čvrstih štapića.

Pedesete godine 20. stoljeća donijele su revoluciju u obliku aerosol tehnologije. Dezodoransi u spreju postali su toliko popularni da su do sedamdesetih godina činili više od 80 posto tržišta. Međutim, 1977. godine došlo je do značajnog zaokreta kada su vladine agencije u SAD-u i EU počele strože kontrolirati štetne sastojke u kozmetici. Zabrana aluminij-cirkonijevih kompleksa, glavnog sastojka aerosola, označila je kraj dominacije dezodoransa u spreju.

Promjena na tržištu

Međutim, industrija se brzo prilagodila. Čvrsti dezodoransi u stiku preuzeli su vodstvo na tržištu, zahvaljujući novim tehnologijama koje su omogućile njihovo pakiranje u suhe supstance. Danas su upravo oni najčešći oblik dezodoransa koji koristimo.

Od parfema drevnih civilizacija do modernih čvrstih dezodoransa, ova povijest nam pokazuje kako je jedna naizgled jednostavna potreba – ostati svjež tijekom dana – potaknula razvoj brojnih inovacija. Iako danas uzimamo dezodoranse zdravo za gotovo, oni su rezultat stoljeća znanstvenog napretka i ljudske domišljatosti u borbi protiv znojenja, daje nam povijesni pregled u svojem Zdravstvenom vremeplovu Centar zdravlja, portal za zdraviji i sretniji život.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Zabava

Predstavljena igra „Čovječe budi pravedan“

Objavljeno

/

Na fotografiji je četiri osobe koje igraju neku društvenu igru.
Foto: Petra Habdelić

U ovoj se igri nakon svakog bacanja ne pomiče samo figurica – ponekad se pomakne i perspektiva

Poslušaj članak

Neke društvene igre su više od same igre. Upravo takva jedna igra nastala je u Osnovnoj školi Ivana Meštrovića u Zagrebu. Ploča, kocke, figurice i kartice, sve to liči na još jednu običnu društvenu igru, ali ova je sve samo ne obična. U ovoj igri se nakon bacanja kocke na pomiču samo figurice nego se kroz igru mijenja i mišljenje igrača, odnosno perspektiva gledanja na stvari. Upravo to smisao je igre pod nazivom „Čovječe, budi pravedan“.

Naime, radi se o društvenoj igri koju su osmislile učenice Osnovne škole Ivana Meštrovića u Zagrebu, točnije njih sedam, a ista je potom predstavljena njihovim razrednim kolegama, profesorima, kao i projektnim partnerima.

Ova igra stvorena je kako se o diskriminaciji, stereotipima i ravnopravnosti ne bi samo govorilo i suhoparno učilo iz knjiga i same teorije, već kako bi se te teme preselile na stol, gdje bi se priča razvila, kroz pitanja, razgovor i situacije, tamo gdje odgovor nije samo jedan, raspravljalo o tim temama.

Kreatori igre „Čovječe, budi pravedan” su Katarina Knežević, Magda Kvesić, Petra Rajačić, Tara Rukavina, Tonka Triska, Sofija Vasiljević i Latica Živković. One su svoju ideju, kroz školski projekt i uz mentorstvo Gordane Ljubas, pretvorili u igru koja ima tendenciju, kroz mijenjanje stavova promijeniti stav društva o ovim važnim temama.

– Sve je počelo u učionici, kao školski projekt. Htjele smo napraviti nešto što će naše vršnjake potaknuti na razmišljanje o predrasudama, stereotipima i prihvaćanju različitosti – temama o kojima se premalo razgovara. Osmislile smo igru u kojoj igrači ne samo odgovaraju na pitanja, već dijele svoja mišljenja i slušaju jedni druge. Jer vjerujemo da se upravo kroz razgovor može mijenjati način na koji gledamo jedni na druge.

Nismo ni zamišljale da će naša ideja postati prava društvena igra. Zahvaljujemo našoj profesorici Gordani Ljubas, što je vjerovala u nas. Nadamo se da će našu igru igrati učenici u što više škola – jer svaki razgovor o pravednosti je korak naprijed – kazala je Tara Rukavina, učenica Osnovne škole Ivana Meštrovića i jedna od autorica ove društvene igre.

Na projekt kao i na učenike svoje škole izrazito je ponosan i ravnatelj škole Ivana Meštrovića, Ante Kožul koji je zahvalio Allianzu i Hrvatskom parolimpijskom odboru što su podržali cijelu priču.

– Iznimno sam ponosan na naše učenice koje su osmislile igru koja na kreativan način otvara razgovor o temama važnima za cijelo društvo. Kao škola, oduvijek potičemo učenike da razmišljaju kritički, da budu empatični i da aktivno doprinose zajednici u kojoj žive. Ovaj projekt dokaz je da to nije ostalo samo na riječima.

Zahvaljujem Allianzu Hrvatska i Hrvatskom paraolimpijskom odboru što su prepoznali vrijednost ove ideje i pomogli da ona preraste iz školskog projekta u društvenu igru. Naša misija sada je da ova igra ne ostane samo u našoj školi, već da ju širimo i promoviramo među ostalim školama kako bi što više mladih imalo priliku razgovarati o ovim važnim temama – poručio je Kožul.

Što se tiče igre, ploča je podijeljena na dvije staze, ružičastu i plavu. Preporuča se da igrači krenu stazom koja je suprotna njihovom spolu, tako se muški igrači kreću rozom stazom, dok igračice za kretanje koriste plavu rutu. To je prvi korak da kroz igru pokušaju sagledati stvari iz tuđe perspektive.

Igrači tijekom partije dolaze do polja na kojima izvlače kartice, odgovaraju na pitanja, iznose stavove ili otkrivaju nove činjenice. Među karticama su „Mišljenje”, „Saznaj” i „Trivia”, ali i „Buntovnice s razlogom”, „Buntovnici s razlogom” te „Konvencija”. Tako igra spaja znanje i razgovor te otvara prostor za različita mišljenja i perspektive.

Ovaj hvalevrijedan projekt podržao je Allianz Hrvatska koja je financirala izradu igre. Cijelu priču podržao je, priključivši se i dugogodišnji partner Allianz Hrvatske, Hrvatski paraolimpijski odbor.

– U Allianzu vjerujemo da osigurati budućnost znači graditi društvo u kojem svaka osoba ima jednake prilike, u kojem se različitost cijeni, a diskriminacija ne tolerira.

Inkluzivnost je jedna od naših temeljnih vrijednosti i upravo zato smo podržali izradu društvene igre „Čovječe, budi pravedan” koja mlade potiče na razmišljanje o ravnopravnosti, stereotipima i prihvaćanju različitosti jer promjena i izgradnja boljeg društva počinje upravo u učionicama, kroz igru i diskusiju.

Posebno nam je drago što se projektu pridružio i Hrvatski paraolimpijski odbor kao naš dugogodišnji partner s kojim Allianz posljednjih 15 godina promiče inkluziju osoba s invaliditetom i radi na izgradnji boljeg i pravednijeg društva za sve – poručila je Vanja Bzik Divić, voditeljica Korporativnih komunikacija Allianz Hrvatska.

Na prezentaciji igre sudjelovali su hrvatski paraolimpijci Anamaria Arambašić i Erik Fabijan Kaurin koji su imali čast zaigrati ovu zanimljivu igru i iz prve ruke se uvjeriti koliko je zaista zanimljiva i poučna.

Igra „Čovječe, budi pravedan” namijenjena je mladima od 11 godina naviše, a mogu ga igrati dva do šest igrača. Prva zajednička partija pokazala je da igra nije zamišljena samo kao provjera znanja, nego kao povod da se zastane nad pitanjem, čuje tuđi odgovor i vlastiti stav pokuša pogledati iz drugog kuta.

Nastavite čitati

Life&Style

Ljubavni odnosi na poslu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Bliski kadar para koji leži na tkanini i ljubi se. Žena s dugom smeđom kosom nosi tamnozelenu bluzu s čipkastim detaljima, dok muškarac s crvenom bradom i naočalama nosi sivu majicu s prugastim uzorkom.
Foto: Pixabay

Istraživanje otkriva – polovica zaposlenih bila je u vezi s kolegom, 3% zbog nje ostalo bez posla

Poslušaj članak

S kolegama s posla dijelimo dobre i loše dane, uspjehe i stresne situacije, odlazimo na kave i ručkove, stvaramo prijateljstva, a ponekad se među stolovima, sastancima i porukama na Teamsu dogodi i nešto osobnije… Simpatija, zaljubljenost ili veza.

Upravo tom, nešto intimnijom stranom odnosa među kolegama bavila se Alma Career Croatia, tvrtka poznata po portalu MojPosao, u istraživanju o ljubavnim odnosima na radnom mjestu, u kojem je sudjelovalo 450 ispitanika.

Svaki drugi ispitanik bio je u vezi s kolegom

Rezultati pokazuju da ljubavne veze među kolegama nisu ni približno toliko rijetke koliko bi se možda moglo pomisliti. Više od polovice sudionika istraživanja (52%) otkriva da su barem jednom bili u ljubavnoj vezi s kolegom ili kolegicom, a čak 90% ispitanika poznaje nekoga tko je bio ili je trenutačno u vezi s osobom s kojom radi.

Kada se takva veza dogodi, posao je u velikoj većini slučajeva mjesto na kojem je cijela priča i započela. Naime, 93% ljudi partnera je upoznalo upravo na radnom mjestu, dok ih se svega sedam posto poznavalo i prije nego što su postali kolege.

Čak 39% veza započelo je već u prvih šest mjeseci zajedničkog rada.

Nisu u pitanju samo kratke uredske avanture

Iako se uz pojam „uredske romanse” često veže ideja prolazne avanture, rezultati istraživanja daju nešto drugačiju sliku.

Među ispitanicima koji su bili u vezi s kolegom, 44% navodi da se radilo o dugotrajnoj romantičnoj vezi, a 17% ljudi je na koncu završilo u braku ili izvanbračnoj zajednici. Kratkotrajnu romantičnu vezu imalo je četvrtina ljudi (25%).

Drugim riječima, za više od polovice ispitanika koji su se upustili u odnos s kolegom priča nije završila na nekoliko spojeva nakon posla.

Od flerta do nečeg više

Naravno, ne preraste svaka simpatija među kolegama u vezu. Ponekad sve ostane na nekoliko pogleda, poruka ili flertu uz kavu, a ponekad stvari odu korak dalje.

Da flert na poslu nije rijetkost pokazuje podatak da samo 15% ispitanika kaže kako nikada nije flertalo s kolegom ili kolegicom. Kod gotovo četvrtine sve je ostalo upravo na tome, dok je kod 31% flert prerastao u kratku avanturu, a kod 30% u ozbiljnu vezu.

Žene su ujedno nešto češće tvrdile da se u takvu situaciju uopće nisu upuštale, pa tako, 14% žena kaže da nikada nije flertalo s kolegom, u usporedbi sa 6% muškaraca.

Ljubav je privatna stvar… Dok kolege ne saznaju

Premda veze na poslu očito nisu rijetkost, zaposlenici ih ne žure nužno podijeliti s ostatkom ureda.

Gotovo polovica ispitanika (49%) koji su imali vezu s kolegom kaže da ju je cijelo vrijeme uspješno skrivala od drugih zaposlenika. Dodatnih 27% vezu je skrivalo u početku, da bi s vremenom ona postala javna. Tek 4% ispitanika navodi da je njihova veza od samog početka bila poznata svima.

Svaki osmi ispitanik (12%) navodi da je zbog veze doživio određene neugodnosti na poslu, od ogovaranja i neprimjerenih komentara do problema s nadređenim osobama.

Kod dijela zaposlenika posljedice su bile i ozbiljnije.

Čak 9% ispitanika zbog veze je dalo otkaz, a 3% je dobilo otkaz.

Ipak, takvi slučajevi ostaju u manjini. Čak 71% ispitanika ističe da veza s kolegom nije ostavila ozbiljnije posljedice na njihovu karijeru.

Slično vrijedi i za svakodnevni posao.

Najviše ispitanika, njih 39%, kaže da veza nije imala nikakav utjecaj na njihov rad, dok 22% navodi da je čak pozitivno djelovala na motivaciju i zadovoljstvo poslom. Svega 5% svoje iskustvo opisuje kao isključivo negativno.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Zabava

BAŠ NAŠ Bundek postaje mjesto dobre hrane, glazbe i druženja

Objavljeno

/

Napisao/la:

Posjetitelji na otvorenom festivalu Baš Naš, okruženi zelenilom, štandovima i festivalskim dekoracijama.
Foto: arhiva

Od 4. do 20. rujna posjetitelje očekuju BBQ i street food ponuda, cooking showovi, kreativne radionice, tematski partyji te koncerti ToMe, Brune Račkog i Nike Turković

Poslušaj članak

Ljeto u Zagrebu još nije gotovo, a dodatni razlog za boravak na otvorenom od 4. do 20. rujna donosi Baš Naš BBQ, koji će se tijekom 17 dana održavati na Bundeku.

Ovogodišnje izdanje festivala bit će u znaku roštilja pa će važan dio programa činiti raznovrsna gastro ponuda. Posjetitelje očekuju različite interpretacije jela s roštilja i street food zalogaja, uz ponudu pića.

Gastronomski dio neće biti ograničen samo na festivalske kućice. Tijekom festivala održavat će se i cooking showovi na kojima će poznati chefovi pred publikom pripremati jela i dijeliti kulinarske savjete i trikove.

Program uključuje i kreativne radionice inspirirane biljkama i zelenilom. Posjetitelji će moći izrađivati biljne terarije i male vrtove sukulenata te kući ponijeti vlastiti komadić zelenila.

Večernji program bit će posvećen glazbi. Festival će otvoriti Taking the Trash Out party, dok će petci i subote biti rezervirani za različite tematske partyje, među kojima su latino ritmovi, ex-Yu glazba te pop hitovi iz 2000-ih i 2010-ih.

Nedjeljom će na Bundeku biti organizirani koncerti. Na pozornicu će tijekom festivala stići ToMa, Bruno Rački i Nika Turković, dok će ostatkom tjedna za glazbeni program biti zaduženi DJ-evi.

Baš Naš BBQ tako će tijekom prve polovice rujna spojiti gastronomiju, glazbu, kreativne sadržaje i druženje u zelenom okruženju Bundeka.

Detaljan program i informacije o radnom vremenu bit će dostupni na Facebook i Instagram stranicama Baš Naš festivala.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu