Connect with us

Life&Style

Od znoja do svježine – nevjerojatna povijest dezodoransa

Objavljeno

/

znoj

Neugodni tjelesni mirisi oduvijek su mučili ljudski rod. No, dok mi danas jednostavno posegnemo za dezodoransom u kupaonici, naši su preci stoljećima pokušavali riješiti ovaj svakodnevni problem na najrazličitije načine.

Priča o dezodoransu je zapravo priča o ljudskoj inovativnosti i neumornoj potrazi za svježinom.

U davnim vremenima, prije nego što su znanstvenici otkrili pravi uzrok neugodnih tjelesnih mirisa, ljudi su se oslanjali na parfeme kako bi prikrili miris znoja. Čak ni redovito kupanje nije bilo dovoljno učinkovito, posebno kada znamo da je masovna uporaba sapuna postala popularna tek u 18. i 19. stoljeću nakon što je napredak u kemiji omogućio industrijsku proizvodnju sapuna.

Prekretnica u borbi protiv znojenja dogodila se kada su znanstvenici konačno otkrili pravi uzrok neugodnih mirisa – bakterije koje reagiraju s našim znojem. To je dovelo do razvoja dvije vrste dezodoransa.

Dezodoransi i antiperspiranti

Prvi tip, obični dezodoransi, djeluju tako što uništavaju bakterije koje se “hrane” našim znojem. Drugi tip, antiperspiranti, sprječavaju samo znojenje blokirajući žlijezde znojnice posebnim solima koje se postupno otapaju.

Prekretnica u povijesti dezodoransa dogodila se 1888. godine kada se na američkom tržištu pojavio “Mum” – prvi voštani antiperspirant. Iako učinkovit, bio je nezgrapan za nanošenje i teško se uklanjao s kože. Pravi komercijalni uspjeh postigao je “Everdry”, dezodorans na bazi aluminij-klorida, koji su ubrzo počele kopirati brojne tvrtke. Do kraja 19. stoljeća, dezodoransi su se mogli naći u raznim oblicima, od roll-ona i pudera do krema i čvrstih štapića.

Pedesete godine 20. stoljeća donijele su revoluciju u obliku aerosol tehnologije. Dezodoransi u spreju postali su toliko popularni da su do sedamdesetih godina činili više od 80 posto tržišta. Međutim, 1977. godine došlo je do značajnog zaokreta kada su vladine agencije u SAD-u i EU počele strože kontrolirati štetne sastojke u kozmetici. Zabrana aluminij-cirkonijevih kompleksa, glavnog sastojka aerosola, označila je kraj dominacije dezodoransa u spreju.

Promjena na tržištu

Međutim, industrija se brzo prilagodila. Čvrsti dezodoransi u stiku preuzeli su vodstvo na tržištu, zahvaljujući novim tehnologijama koje su omogućile njihovo pakiranje u suhe supstance. Danas su upravo oni najčešći oblik dezodoransa koji koristimo.

Od parfema drevnih civilizacija do modernih čvrstih dezodoransa, ova povijest nam pokazuje kako je jedna naizgled jednostavna potreba – ostati svjež tijekom dana – potaknula razvoj brojnih inovacija. Iako danas uzimamo dezodoranse zdravo za gotovo, oni su rezultat stoljeća znanstvenog napretka i ljudske domišljatosti u borbi protiv znojenja, daje nam povijesni pregled u svojem Zdravstvenom vremeplovu Centar zdravlja, portal za zdraviji i sretniji život.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Gastro kutak

Krumpirovi vafli sa sirom i začinima

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji su krumpirovi vafli pečeni do savršene zlatno-smeđe boje, s fino hrskavom vanjštinom i mekanom, pahuljastom unutrašnjošću. Preliveni su raskošnim slojem otopljenog sira koji se topi niz rubove, stvarajući primamljiv kontrast tekstura. U pozadini se možda vidi malo svježe zelenilo — poput peršina — za dekoraciju, a sve skupa izgleda kao prizor iz sna svakog ljubitelja udobne hrane. Priziva mirise domaće kuhinje i poziva na zaloga
Foto: Copilot

Svaki zalogaj pruža bogatu teksturu i aromu, a dodaci poput jogurta, svježeg vrhnja, jaja ili avokada još više naglašavaju njihovu svestranost. Idealni su kao slani doručak, lagani ručak ili zanimljiv prilog koji će svakako privući pažnju na stolu

Sastojci:

  • 2 šalice naribanog kuhanog krumpira (oko 2 veća kuhana krumpira)
  • 1 šalica naribanog sira (gouda, cheddar ili po želji)
  • 1 jaje
  • četvrtina šalice brašna
  • četvrtina šalice mlijeka
  • četvrtina žličice češnjaka u prahu
  • četvrtina žličice mljevene paprike (slatke ili dimljene)
  • sol i papar po ukusu
  • 2 žlice nasjeckanog svježeg peršina (po želji)
  • maslac ili ulje za premazivanje aparata za vafle

Priprema:

U velikoj zdjeli pomiješajte naribani kuhani krumpir, naribani sir, jaje, brašno i mlijeko.

Dodajte češnjak u prahu, papriku, sol, papar i peršin. Sve dobro izmiješajte dok se sastojci ne povežu.

Zagrijte aparat za vafle i premažite ga tankim slojem maslaca ili ulja.

Stavite nekoliko žlica smjese u aparat za vafle (ovisno o veličini) i pecite 4–6 minuta, dok ne postanu zlatno-smeđi i hrskavi.

Poslužite toplo uz jogurt, vrhnje, avokado ili jaja po želji.

Nastavite čitati

Life&Style

Slatka čarolija koja osvaja svijet i čuva zdravlje

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazana čokoladna fontana iz koje teče bogata, glatka mliječna čokolada. U prvom planu desno, vidi se ruka muškarca u odijelu koji drži čačkalicu s komadićem banane umočenim u čokoladu, spremnim za konzumaciju. U drugoj ruci drži tanjurić na kojem se nalaze ostaci čokolade i komadići badema ili druge dekoracije. U pozadini se nazire još jedna fontana, najvjerojatnije s bijelom čokoladom, te nekoliko osoba koje stoje pored stola. Atmosfera na fotografiji djeluje svečano i elegantno, kao da se radi o nekoj proslavi ili događaju s ponudom slastica. Bogata tekstura tekuće čokolade i pažljivo pripremljeni zalogaji naglašavaju luksuz i užitak povezan s konzumacijom čokolade.
Foto: Pixabay

Najskuplja čokolada na svijetu, poput ‘La Madeline au Truffe’, može dostići cijenu od nekoliko tisuća dolara po kilogramu, što svjedoči o njezinoj globalnoj vrijednosti i statusu

Svjetski dan čokolade obilježava se svake godine 7. srpnja i posvećen je jednoj od najomiljenijih i najraširenijih slastica na svijetu.

Ovaj datum simbolično podsjeća na dolazak čokolade u Europu, što se dogodilo 1550. godine kada je prvi put uvezena iz Srednje Amerike, domovine kakaa.

Od tada pa sve do danas, čokolada je postala neizostavni dio mnogih kultura, gastronomije i svakodnevice, a njezina popularnost neprestano raste.

Čokolada, osobito tamna s visokim udjelom kakaa, nije samo slastica koja nas veseli svojim okusom, već i hrana s nizom dokazanih blagodati za zdravlje. Bogata je antioksidansima, posebice flavonoidima, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala u tijelu, usporavaju starenje i smanjuju rizik od brojnih kroničnih bolesti.

Tamna čokolada povoljno djeluje na krvni tlak, poboljšava cirkulaciju i može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Osim toga, potiče lučenje serotonina i endorfina, takozvanih hormona sreće, zbog čega može pomoći u poboljšanju raspoloženja i smanjenju stresa. Istraživanja pokazuju i da čokolada može imati pozitivan utjecaj na mozak, poboljšavajući kognitivne funkcije, koncentraciju i pamćenje.

Čokolada ima bogatu povijest. U doba starih civilizacija Maja i Azteka kakao se smatrao svetim, a koristio se kao sredstvo plaćanja i u obredima.

Danas je dostupan u svim mogućim oblicima – od klasičnih čokoladnih pločica i pralina do napitaka, kolača i čak kozmetike.

Prva čokoladna pločica proizvedena je u Velikoj Britaniji u 19. stoljeću, a svjetska potrošnja čokolade danas premašuje sedam milijuna tona godišnje. Švicarska i Belgija poznate su kao zemlje koje proizvode najkvalitetniju čokoladu, dok su Švicarci među najvećim potrošačima – godišnje pojedu i do deset kilograma po osobi.

Zanimljivo je da se čokolada topi na temperaturi blizu tjelesne, oko 34 stupnja Celzija, zbog čega se tako glatko otapa u ustima i pruža poseban užitak.

Najskuplja čokolada na svijetu, poput ‘La Madeline au Truffe’, može dostići cijenu od nekoliko tisuća dolara po kilogramu, što svjedoči o njezinoj globalnoj vrijednosti i statusu.

Iako se često opisuje kao ‘slatki grijeh’, u umjerenim količinama čokolada može biti pravi saveznik zdravlja i dobrog raspoloženja.

Svjetski dan čokolade idealna je prilika da bez grižnje savjesti uživamo u toj maloj, slatkoj radosti. Bilo da je pojedemo sami, podijelimo s dragim ljudima ili ugradimo u neki domišljati recept, čokolada nas uvijek podsjeti koliko jednostavni užici mogu biti vrijedni.

Nastavite čitati

Gastro kutak

Čokoladni kolačići iz šalice – s bananom i maslacem od kikirikija

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi šalica u kojoj je pripremljen čokoladni kolačić. Kolačić izgleda sočno i mekano, s tamnom, čokoladnom teksturom. Na vrhu se vide komadići banane koji su lagano zapečeni, dodajući slatkoću i voćnu svježinu. Maslac od kikirikija je blago rastopljen i razmazan po površini — kremastog izgleda, stvarajući kontrast u boji i teksturi. Šalica je obična, neutralnog izgleda, što dodatno ističe sadržaj.
Foto: Copilot

Kad se lagano zagrije, ova slastica poprimi gotovo pudingastu konzistenciju s topljenim čokoladnim srcem koje se lijepo stapa s mekanim komadićima banane ili orašastih plodova ako ih dodaš. Okus je pun, bogat i zadovoljavajući – idealan za one trenutke kad ti treba nešto slatko

Sastojci:

  • 2 žlice maslaca od kikirikija
  • 2 žlice kakaa u prahu (ili otopljene tamne čokolade)
  • 1 zrela banana (srednje veličine)
  • 1 žlica meda ili šećera (po želji)
  • 1 žlica mlijeka (ili biljnog napitka)
  • 1 prstohvat soli
  • po želji: komadići čokolade, orašasti plodovi, kokos, cimet…

Priprema:

Bananu izgnječite vilicom u većoj šalici ili zdjelici. Dodajte maslac od kikirikija, kakao, med, mlijeko i sol.

Sve dobro izmiješajte žlicom dok smjesa ne postane glatka.

Ako želite, dodajte malo sjeckane čokolade ili orašastih plodova za dodatnu teksturu.

Smjesu možete jesti odmah kao čokoladni ‘mousse’, ali ako želite toplu verziju – zagrijte je u mikrovalnoj pećnici 30–60 sekundi (ovisno o snazi uređaja).

Pustite da se malo ohladi, a zatim uživajte.

Nastavite čitati

U trendu