In Metropola
Obilježena 30. obljetnica psihološke krizne intervencije u Hrvatskoj
Društvo za psihološku pomoć u utorak je u prostoru Tribine grada Zagreba stručnim skupom obilježilo 30 godina psiholoških kriznih intervencija u Hrvatskoj
Na skupu se govorilo o počecima, razvoju i budućnosti psiholoških kriznih intervencija. Kroz izlaganja, renomirani stručnjaci predstavili su način provedbe psihološke krizne intervencije u sustavu obrazovanja, socijalne skrbi i privatnom sektoru.
U pozdravnom govoru savjetnica pravobraniteljice za djecu Davorka Osmak-Franjić rekla je da Društvo za psihološku pomoć već tri desetljeća održava visoke standarde u provođenju psiholoških kriznih intervencija. Naglasila je da su stručnjaci unutar tima u svom radu vođeni entuzijazmom, no da to nije dovoljno te ih je potrebno dodatno osnažiti.
– Izuzetno je važno ulagati u podršku timovima za krizne intervencije kroz kontinuiranu edukaciju stručnjaka. Dovoljan broj stručnjaka treba biti osiguran na cijelom području Hrvatske kako bi mogli pravodobno reagirati u slučaju kriza. Također je važno stručnjacima koji su članovi tima nužno osigurati kontinuiranu superviziju te dodatnu edukaciju u skladu s njihovim potrebama. Međutim, potrebno je brinuti i o njihovom mentalnom zdravlju – pojasnila je Osmak-Franjić.
Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba Luka Juroš podsjetio je na ubojstvo učenika u OŠ Prečko i ranjavanje drugih učenika u prosincu 2024. godine.
– Ova situacija bila je potpuno nepredvidljiva i kaotična. Ono što je davalo sigurnost jest to da smo znali da je tim za krizne intervencije kontaktiran i da će biti na lokaciji – rekao je Juroš.
Posebna savjetnica ministra znanosti, obrazovanja i mladih Ivana Pavić-Šimetin istaknula je da resorno ministarstvo prepoznaje ulogu psihologa u školama i mentalno zdravlje djece kao ključni problem. Stoga se i nakon pandemije COVID-19 posebna pažnja posvetila brizi za mentalno zdravlje djece i mladih.
– Za dijagnostičke testove u školama je 2023. godine izdvojeno milijun eura, a 2024. godine 2,2 milijuna eura. Ovi testovi su alati koji psiholozima u školama daju mogućnost da budu efikasniji i objektiviziraju svoj rad – rekla je Pavić-Šimetin. Spomenula je da je nužno zapošljavanje psihologa u školama, ali da je problem njihova zapošljavanja osobito izražen u manjim sredinama.
O psihološkim kriznim intervencijama u Hrvatskoj govorila je članica tima za psihološke krizne intervencije Linda Rajhvajn Bulat sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta. Naglasila je da se psihološke krizne intervencije sustavno provode u policiji i vojsci, koji za to imaju obučene psihologe. Također, intervencije se provode u prosvjeti, socijalnoj skrbi te u nekim bankama koje su potpisale ugovor s Društvom za psihološku pomoć.
– Oni koji nemaju sustavnu podršku, ali imaju povremene intervencije nakon nekih teških događaja, su vatrogasci. Podršku nema hitna pomoć, koja je u izuzetno stresnim situacijama, ali ni Gorska služba spašavanja te Crveni križ – rekla je Rajhvajn Bulat. Naglasila je da članovima tima treba pružiti sustavnu podršku u smislu supervizije i dodatnih edukacija te je nužno ujednačiti rad timova u cijeloj Hrvatskoj.
Psihologinja Lidija Arambašić rekla je da je tijekom 30 godina provedeno 564 psiholoških kriznih intervencija.
– Najveći broj intervencija je u prosvjeti. Najviše ih je nakon događaja koji su uključivali smrt, 20 posto su događaji koji su imali tjelesne posljedice, a 20 posto bez ikakvih tjelesnih posljedica – ljudi su se osjećali ugroženima. Kad dođe tim u školu, obavezno razgovaramo s učenicima, njihovim roditeljima i nastavničkim vijećem. Po potrebi procjenjujemo treba li razgovarati s još nekim razrednim odjelom i s roditeljima – pojasnila je Arambašić. Organizira se i individualno savjetovalište u školi.
Marijana Gojčeta iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih istaknula je da Društvo za psihološku pomoć niz godina surađuje s Ministarstvom i pruža podršku korisnicima u sustavu odgoja i obrazovanja. Radi se o predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama te visokoškolskim ustanovama. Psihosocijalna podrška pruža se temeljem visoko propisane procedure – Protokolom o pokretanju psihosocijalnih kriznih intervencija u sustavu odgoja i obrazovanja.
Na godišnjoj razini provodi se oko 50 kriznih intervencija u sustavu odgoja i obrazovanja, a za rad timova izdvaja se oko 50 tisuća eura. Dodatna sredstva osiguravaju se i za edukaciju članova timova za kriznu intervenciju.
– To nije dovoljno. Imamo sve veće potrebe u sustavu odgoja i obrazovanja za pružanjem psihosocijalne podrške i radom kriznih timova. Namjera nam je stvoriti sustavan i cjelovit način intervencija te će se osigurati dodatna financijska sredstva. S tim ciljem krenut ćemo u reviziju Protokola, unaprijedit ćemo ga. Odlukom ministra imenovat ćemo nove članove tima za psihološke krizne intervencije. Bitno je i dodatno se povezati sa sustavom socijalne skrbi, jer intervencije u sustavu odgoja i obrazovanja moraju biti međuresorne. Sustavi zdravstva, odgoja i obrazovanja te socijalne skrbi moraju djelovati kao jedno tijelo – objasnila je Gojčeta.
Ravnatelj OŠ Prečko Zagreb Danijel Muić zahvalio je članovima psihološkog kriznog tima na pomoći djelatnicima i učenicima ove škole nakon tragičnog događaja u prosincu 2024., kada je jedan učenik izgubio život, a više učenika je ranjeno.
– Članovi tima bili su u školi od 20. prosinca do 10. siječnja 2025. Oni su nas održali na životu i omogućili da 7. siječnja krenemo s nastavom. To nam je bila nemoguća misija, ali uz njihovu pomoć većina djelatnika je krenula s radom u nastavi zbog djece, jer je to njima bilo najpotrebnije. S vremenom je puno djelatnika otišlo na bolovanje jer nisu mogli izdržati pritisak, a najviše je to bio pritisak izvana, odnosno pritisak roditelja koji nisu razumjeli da smo i mi nastavnici doživjeli traumu. Danas je između 15 i 20 djelatnika na dugotrajnom bolovanju, od ukupno njih 80 koji rade u školi. Radimo najbolje što možemo kako bismo djecu vratili na put prije 20. prosinca. Svjesni smo da je to dugotrajan put, ali veseli nas što smo do sada uspjeli napraviti – a to je da su djeca ušla u rutinu škole – rekao je Muić.
Smatra da je djeci potrebna svakodnevna stručna pomoć u školama, bez obzira na veličinu škole i broj učenika. Naglasio je da njegova škola prije nije imala psihologe, a sada, nakon tragičnog događaja, ima dva.
– Stručna služba je potreba u školama. Ne smijemo djecu gledati kao brojeve, nego kao pojedince, jer svako dijete zaslužuje određenu pomoć i podršku – poručio je Muić.
Centar je od početka izlazio izvan vlastitih zidova, koristeći park Maksimir, trgove, škole, i vrtiće kao pozornice, galerije i mjesta susreta
Poslušaj članak
Centar za kulturu Maksimir slavi velikih pola stoljeća rada pa je tim povodom za subotu 3. listopada pripremio veliku rođendansku proslavu, uz iznimno bogat cjelodnevni program prepun radionica, koncerata, cirkusa, izložbi i zabave za sve generacije.
Centar za kulturu i informacije Maksimir s radom je započeo davne 1977., s namjerom da bude jezgra kulturnog stvaralaštva, obrazovanja i susreta građana na području Maksimira.
Od skromnih početaka u dvjema prostorijama izrastao je u važnu zagrebačku kulturnu ustanovu, a njegovu su povijest obilježile manifestacije „Ljeto u Maksimiru”, „Maskarada”, „Praznik kestena”, „Solsticijske svečanosti”, „Trka na prstenac”, „Od poklada do jeseni”, „Kazališni kotao”, „Nedjeljna košnica”, „Mali kvadrat” i „Raspjevani Maksimir”. Njihova dugovječnost svjedoči o temeljnoj ideji Centra – ne stvarati samo kulturu za građane, nego zajedno s njima.
Centar je od početka izlazio izvan vlastitih zidova, koristeći park Maksimir, trgove, škole, i vrtiće kao pozornice, galerije i mjesta susreta.
Poseban trag ostavile su umjetničke intervencije Julija Knifera, Zlatana Vrkljana, Krešimira Bauera, Vladimira Dodiga Trokuta, Milene Lah, Ivana Briskog i drugih autora, čime je javni prostor postao mjesto neposrednog susreta građana i suvremene umjetnosti. Važan dio djelovanja bilo je poticanje kulturnog amaterizma. Razvijale su se likovne, plesne, glazbene i dramske skupine, a alternativnu kazališnu scenu obilježila su kazališta Aruša, Penso+, Šipak, ARS i akrobatsko kazalište Triko. Informativnu ulogu imao je lokalni list Maksimir, pokrenut 1981., a poslije obnovljen kao Maksimir moj kvart.
Preseljenje u Dom na Kozjaku donijelo je bolje uvjete za rad, a objedinjavanje svih aktivnosti u Švarcovoj 18 tijekom 2013. otvorilo je novo razdoblje programskog razvoja. U posljednjem desetljeću Centar istodobno čuva tu tradiciju i prilagođava je suvremenim kulturnim potrebama. Galerija Crta sustavno predstavlja crteže i crtačke koncepcije umjetnika mlađe generacije, a Izložba na cesti i Kultura ulice likovnu umjetnost ponovno iznose u javni prostor.
Film u kvartu vraća zajedničko gledanje filmova, dok Q’ART u tvom KVARTU, programi tolerancije, permakulturni sadržaji, škola mjuzikla, koncerti školskih bendova, prikupljanje sjećanja građana o Maksimiru i druge aktivnosti u zajednici povezuju kulturu sa svakodnevnim životom kvarta. Radionice novih medija i podcast Kulturni maksimalac otvaraju Centar digitalnim formatima i novim publikama, a Kuća Nahero, Empiria Teatar i Suvremeni glazbeni ansambl donose prostor suradnje s nezavisnom umjetničkom scenom.
Pola stoljeća Centra za kulturu Maksimir obilježit će se u subotu 3. listopada brojnim besplatnim programima u parku Otti Berger te koncertom Ricarda Luquea i prijatelja u velikoj dvorani.
Piše: Ivana Perković Rosan
Premijerom predstavom „Coprnica Dragica” započela je nova sezona u Žar ptici. Iako je smještena u srednji vijek, točnije u godinu 1362., priča progovara o temama s kojima se mogu poistovjetiti i najnovije generacije
Poslušaj članak
Srećom, zbog lažnih optužbi danas nikome ne prijeti lomača, ali digitalno nasilje kojemu su mnoga djeca i mladi izloženi itekako zna peći.
Ipak, kao i u stvarnosti tako i u „Coprnici Dragici“, uvijek postoji i glas razuma poput odvjetnika kojeg je sjajno odigrao Ante Krstulović. S druge strane postoje zlobnici i prevrtljivice u kakvu se u predstavi odlično preobrazila Ana Marija Vrdoljak.
No „Coprnica Dragica” nije samo priča o ljudskim manama i uvijek aktualnoj borbi dobra i zla već je ujedno i priča o starom Zagrebu. Prilika je to i da djeca više saznaju o hrvatskoj metropoli, o sukobima biskupskog Kaptola i svjetovnog Gradeca te potoku koji ih je razdvajao.
U taj drugi svijet, kada je potok tekao Tkalčićevom, a ispod današnjeg Trga bana Jelačića su bili polja, vrtovi i močvare, na sat vremena odvest će ih uigrana glumačka ekipa koju čine Ana Dora Bajto, Jurica Marčec, Veronika Mach i Berislav Tomičić.
Predstavu, koja je nastala prema povijesnoj slikovnici Marijane Jelić, režirala je Aida Bukvić, dok dramatizaciju potpisuje Marijana Fumić.
A za one koje to zanima, prva predstava za koje se ulaznice mogu kupiti na rasporedu je 25. listopada.
U javnozdravstvenoj akciji „Zdravlje na duge staze” krvni tlak i glukozu u krvi provjerio je 281 građanin. Rezultati nisu dijagnoza niti predstavljaju stanje u općoj populaciji, a osobama kod kojih su uočena odstupanja preporučena je daljnja kontrola
Poslušaj članak
Na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu u subotu, 26. rujna, održana je javnozdravstvena akcija „Zdravlje na duge staze”, posvećena prevenciji i ranom otkrivanju kroničnih bolesti. Tijekom trosatne akcije krvni tlak i glukozu u krvi izmjerio je 281 građanin. Kod 45 posto sudionika izmjerena je vrijednost krvnog tlaka viša od 140 mmHg, dok je kod 5,5 posto glukoza u krvi bila viša od 10 mmol/L.
Akciju je organiziralo Hrvatsko društvo za kronične bolesti u suradnji s partnerima Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj, pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba. Građanima je omogućena provjera važnih pokazatelja zdravlja i razgovor sa stručnjacima, uz naglasak na prevenciju, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i sprječavanje komplikacija.
Među osobama koje su pristupile mjerenju indeksa tjelesne mase (ITM) i analizi sastava tijela, 58 posto imalo je ITM viši od 25 kg/m², a 23 posto viši od 30 kg/m². Organizatori naglašavaju da rezultati nisu dobiveni na reprezentativnom uzorku te se ne mogu preslikavati na hrvatsku populaciju.
Većina sudionika kod kojih je izmjerena glukoza u krvi viša od 10 mmol/L već je znala da ima šećernu bolest. Osobama kod kojih su tijekom akcije uočena odstupanja preporučena je daljnja kontrola, pri čemu organizatori podsjećaju da cilj ovakvih mjerenja nije postavljanje dijagnoze, nego prepoznavanje vrijednosti koje zahtijevaju dodatnu provjeru.
Dijelu sudionika obavljen je i EKG probir, pri kojem nisu zabilježena odstupanja koja bi zahtijevala daljnje postupanje tijekom same akcije. Građani su mogli izmjeriti i snagu stiska šake dinamometrom.
Uz mjerenja, velik interes vladao je za edukativne materijale. Građani su posebno tražili zdrave recepte, letke o predijabetesu, materijale iz kampanje „Ne zaboravi na bubrege”, informacije o kroničnim nezaraznim bolestima te „Zdravi tanjur”. Prema riječima organizatora, interes za praktične informacije pokazao je da građani žele znati i što mogu učiniti za očuvanje zdravlja.
– Zdravlje na duge staze znači brinuti o zdravlju tijekom cijelog života. U zdravlje ulažemo dok smo zdravi, ali o njemu nastavljamo brinuti i kada se pojavi kronična bolest. Današnji velik odaziv pokazuje da građani žele provjeriti svoje zdravlje i dobiti konkretne informacije o tome što mogu učiniti za sebe – istaknula je dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.
Naglasila je da su prevencija, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i sprječavanje komplikacija dijelovi istog puta te da građane žele potaknuti da o zdravlju razmišljaju i prije pojave simptoma.
Akciji se pridružila prof. dr. sc. Gordana Pavliša, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb. Posjetila ju je i Jasna Tucak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Ovom akcijom započelo je ovogodišnje obilježavanje Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj. Hrvatsko društvo za kronične bolesti organizira ga drugu godinu zaredom, a program pod sloganom „Zdravlje na duge staze” traje od 26. rujna do 13. listopada.
Program se nastavlja 5. listopada konferencijom „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju”, posvećenom kroničnim respiratornim bolestima, odnosno KOPB-u i astmi, te metaboličkom zdravlju. Bit će predstavljeni i rezultati istraživanja Hrvatskog društva za kronične bolesti o stavovima prema debljini kao kroničnoj bolesti, dostupnosti liječenja, preprekama i financiranju farmakološkog liječenja.
Obilježavanje završava 13. listopada konferencijom „Žensko zdravlje bez filtera”, koja će otvoriti pitanje zašto žene kasnije prepoznaju signale svojeg tijela.
Tko su Purger i Purgerica?
Kolunđija osvojio naslov prvaka Hrvatske
Udruga osoba s mišićnom distrofijom PGŽ obilježila 50 godina rada
HUPT Čudesne terapije i još čudesnije prijevare
-
in MREŽAPrije 4 danaZa inkluzivni dodatak nije važna samo dijagnoza
-
VremeplovPrije 24 sataStarije osobe treba uključiti u život zajednice
-
Osobe s invaliditetomPrije 24 sataHUPT Čudesne terapije i još čudesnije prijevare
-
Video / podcastPrije 5 danaSmije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?
-
Osobe s invaliditetomPrije 4 danaOdržan sedmi online okrugli stol o digitalnoj pristupačnosti
-
in MREŽAPrije 3 dana„Da ti pokažem što mogu?“ – podrška djeci i obiteljima
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 dana„Jedra duha“ prvi put u Hrvatskoj: deset dana plovidbe i zajedništva
-
KulturaPrije 3 dana20 godina stvaranja – zajedno u tišini