Connect with us

In Metropola

Obilježena 30. obljetnica psihološke krizne intervencije u Hrvatskoj

Objavljeno

/

Tri osobe sudjeluju u stručnom skupu povodom obilježavanja 30 godina psiholoških kriznih intervencija u Hrvatskoj. Jedna žena stoji i govori ispred plavog stola s projekcijskim uređajem i laptopom, dok muškarac u odijelu i druga žena sjede. Iza njih se nalazi zid s projekcijskim platnom na kojem je prikazan naziv događaja. U pozadini se vidi klavir, nekoliko zastava i hrvatski grb.
Foto: Ivana Vranješ

Društvo za psihološku pomoć u utorak je u prostoru Tribine grada Zagreba stručnim skupom obilježilo 30 godina psiholoških kriznih intervencija u Hrvatskoj

Na skupu se govorilo o počecima, razvoju i budućnosti psiholoških kriznih intervencija. Kroz izlaganja, renomirani stručnjaci predstavili su način provedbe psihološke krizne intervencije u sustavu obrazovanja, socijalne skrbi i privatnom sektoru.

U pozdravnom govoru savjetnica pravobraniteljice za djecu Davorka Osmak-Franjić rekla je da Društvo za psihološku pomoć već tri desetljeća održava visoke standarde u provođenju psiholoških kriznih intervencija. Naglasila je da su stručnjaci unutar tima u svom radu vođeni entuzijazmom, no da to nije dovoljno te ih je potrebno dodatno osnažiti.

– Izuzetno je važno ulagati u podršku timovima za krizne intervencije kroz kontinuiranu edukaciju stručnjaka. Dovoljan broj stručnjaka treba biti osiguran na cijelom području Hrvatske kako bi mogli pravodobno reagirati u slučaju kriza. Također je važno stručnjacima koji su članovi tima nužno osigurati kontinuiranu superviziju te dodatnu edukaciju u skladu s njihovim potrebama. Međutim, potrebno je brinuti i o njihovom mentalnom zdravlju – pojasnila je Osmak-Franjić.

Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba Luka Juroš podsjetio je na ubojstvo učenika u OŠ Prečko i ranjavanje drugih učenika u prosincu 2024. godine.

– Ova situacija bila je potpuno nepredvidljiva i kaotična. Ono što je davalo sigurnost jest to da smo znali da je tim za krizne intervencije kontaktiran i da će biti na lokaciji – rekao je Juroš.

Posebna savjetnica ministra znanosti, obrazovanja i mladih Ivana Pavić-Šimetin istaknula je da resorno ministarstvo prepoznaje ulogu psihologa u školama i mentalno zdravlje djece kao ključni problem. Stoga se i nakon pandemije COVID-19 posebna pažnja posvetila brizi za mentalno zdravlje djece i mladih.

– Za dijagnostičke testove u školama je 2023. godine izdvojeno milijun eura, a 2024. godine 2,2 milijuna eura. Ovi testovi su alati koji psiholozima u školama daju mogućnost da budu efikasniji i objektiviziraju svoj rad – rekla je Pavić-Šimetin. Spomenula je da je nužno zapošljavanje psihologa u školama, ali da je problem njihova zapošljavanja osobito izražen u manjim sredinama.

O psihološkim kriznim intervencijama u Hrvatskoj govorila je članica tima za psihološke krizne intervencije Linda Rajhvajn Bulat sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta. Naglasila je da se psihološke krizne intervencije sustavno provode u policiji i vojsci, koji za to imaju obučene psihologe. Također, intervencije se provode u prosvjeti, socijalnoj skrbi te u nekim bankama koje su potpisale ugovor s Društvom za psihološku pomoć.

– Oni koji nemaju sustavnu podršku, ali imaju povremene intervencije nakon nekih teških događaja, su vatrogasci. Podršku nema hitna pomoć, koja je u izuzetno stresnim situacijama, ali ni Gorska služba spašavanja te Crveni križ – rekla je Rajhvajn Bulat. Naglasila je da članovima tima treba pružiti sustavnu podršku u smislu supervizije i dodatnih edukacija te je nužno ujednačiti rad timova u cijeloj Hrvatskoj.

Psihologinja Lidija Arambašić rekla je da je tijekom 30 godina provedeno 564 psiholoških kriznih intervencija.

– Najveći broj intervencija je u prosvjeti. Najviše ih je nakon događaja koji su uključivali smrt, 20 posto su događaji koji su imali tjelesne posljedice, a 20 posto bez ikakvih tjelesnih posljedica – ljudi su se osjećali ugroženima. Kad dođe tim u školu, obavezno razgovaramo s učenicima, njihovim roditeljima i nastavničkim vijećem. Po potrebi procjenjujemo treba li razgovarati s još nekim razrednim odjelom i s roditeljima – pojasnila je Arambašić. Organizira se i individualno savjetovalište u školi.

Marijana Gojčeta iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih istaknula je da Društvo za psihološku pomoć niz godina surađuje s Ministarstvom i pruža podršku korisnicima u sustavu odgoja i obrazovanja. Radi se o predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama te visokoškolskim ustanovama. Psihosocijalna podrška pruža se temeljem visoko propisane procedure – Protokolom o pokretanju psihosocijalnih kriznih intervencija u sustavu odgoja i obrazovanja.

Na godišnjoj razini provodi se oko 50 kriznih intervencija u sustavu odgoja i obrazovanja, a za rad timova izdvaja se oko 50 tisuća eura. Dodatna sredstva osiguravaju se i za edukaciju članova timova za kriznu intervenciju.

– To nije dovoljno. Imamo sve veće potrebe u sustavu odgoja i obrazovanja za pružanjem psihosocijalne podrške i radom kriznih timova. Namjera nam je stvoriti sustavan i cjelovit način intervencija te će se osigurati dodatna financijska sredstva. S tim ciljem krenut ćemo u reviziju Protokola, unaprijedit ćemo ga. Odlukom ministra imenovat ćemo nove članove tima za psihološke krizne intervencije. Bitno je i dodatno se povezati sa sustavom socijalne skrbi, jer intervencije u sustavu odgoja i obrazovanja moraju biti međuresorne. Sustavi zdravstva, odgoja i obrazovanja te socijalne skrbi moraju djelovati kao jedno tijelo – objasnila je Gojčeta.

Ravnatelj OŠ Prečko Zagreb Danijel Muić zahvalio je članovima psihološkog kriznog tima na pomoći djelatnicima i učenicima ove škole nakon tragičnog događaja u prosincu 2024., kada je jedan učenik izgubio život, a više učenika je ranjeno.

– Članovi tima bili su u školi od 20. prosinca do 10. siječnja 2025. Oni su nas održali na životu i omogućili da 7. siječnja krenemo s nastavom. To nam je bila nemoguća misija, ali uz njihovu pomoć većina djelatnika je krenula s radom u nastavi zbog djece, jer je to njima bilo najpotrebnije. S vremenom je puno djelatnika otišlo na bolovanje jer nisu mogli izdržati pritisak, a najviše je to bio pritisak izvana, odnosno pritisak roditelja koji nisu razumjeli da smo i mi nastavnici doživjeli traumu. Danas je između 15 i 20 djelatnika na dugotrajnom bolovanju, od ukupno njih 80 koji rade u školi. Radimo najbolje što možemo kako bismo djecu vratili na put prije 20. prosinca. Svjesni smo da je to dugotrajan put, ali veseli nas što smo do sada uspjeli napraviti – a to je da su djeca ušla u rutinu škole – rekao je Muić.

Smatra da je djeci potrebna svakodnevna stručna pomoć u školama, bez obzira na veličinu škole i broj učenika. Naglasio je da njegova škola prije nije imala psihologe, a sada, nakon tragičnog događaja, ima dva.

– Stručna služba je potreba u školama. Ne smijemo djecu gledati kao brojeve, nego kao pojedince, jer svako dijete zaslužuje određenu pomoć i podršku – poručio je Muić.

In Metropola

GRAD ZAGREB Za djetinjstvo bez siromaštva

Objavljeno

/

Napisao/la:

Predstavnici Grada Zagreba na konferenciji za medije, uz govornicu i prevoditeljicu na znakovni jezik.
Foto: In Portal

Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine

Poslušaj članak

Suzbijanje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te stvaranje jednakih prilika za sve mališane jedna je od ključnih agendi zagrebačke Gradske uprave u narednom razdoblju.

To bi se, među ostalim, dalo zaključiti iz jučerašnje tiskovne konferencije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta upriličene u Prirodoslovnom muzeju u kojemu je, sat vremena ranije, gradonačelnik otvorio skup „Za djetinjstvo bez siromaštva“.

Gradonačelnik i zamjenici najavili su i pokretanje Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva, temeljenog na istraživanju o dobrobiti i potrebama školske djece, što je najopsežniji projekt te vrste u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo gotovo četiri tisuće školaraca te predstavlja bogat izvor podataka o socio-ekonomskom statusu djece i uvjetima u kojima žive.   

Tek da podsjetimo, ova je Gradska uprava, kao svojevrsnu uvertiru u Akcijski plan za suzbijanje siromaštva, već donijela niz socijalnih mjera za djecu i obitelji u nepovoljnom ekonomskom položaju.

Primjerice, gotovo 90 posto cijene dječjeg vrtića podmiruje se iz gradskog proračuna, a više od 32 tisuće djece obuhvaćeno naknadama za ranjive obitelji. Uzgred, za mandata gradonačelnika Tomaševića otvoreno je 19 novih dječjih vrtića, a najavljeno je otvaranje još jednog.

Usto, iz gradskog je proračuna osiguran i besplatan javni prijevoz za gotovo 30 tisuća djece i učenika.

Gradonačelnik Tomašević naglasio je kako je stopa rizika od siromaštva u Zagrebu niža nego u ostatku Hrvatske, no svejedno će Grad i dalje ulagati u uklanjanje nejednakosti i osiguravanje jednakih prilika za sve.

Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je kako „upravo u dječjoj dobi različitim mjerama, prije svega u obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sustavu, možemo prekinuti ciklus siromaštva”.

– Kombinacijom univerzalnih i ciljanih mjera možemo pomoći djeci da izađu iz siromaštva već u ranoj dobi i omogućiti im da ostvare svoje potencijale – rekla je Dolenec.

Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine.
 

Nastavite čitati

In Metropola

GRAD ZAGREB Značajna ulaganja u zaštitu mentalnog zdravlja

Objavljeno

/

Napisao/la:

Publika prati izlaganje o mentalnom zdravlju na konferenciji u ispunjenoj dvorani.
Foto: In Portal

Smatramo svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima, rekla je Danijela Dolenec

Poslušaj članak

Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, diljem Hrvatske organiziraju se simpoziji, radionice i javno-zdravstvene akcije kojima je cilj senzibilizirati javnost za rastući problem koji sve više opterećuje zdravstveni sustav – mentalno zdravlje, pogotovo kod mladih.

Tim je povodom Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok jučer u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju organizirao simpozij „Algoritam odnosa – od pojedinca do zajednice”, peti po redu na temu mentalnog zdravlja.

Stručnjaci okupljeni na simpoziju, kroz predavanja i panele, u fokus rasprave stavili su ulogu obitelji, škole, zdravstvenog i socijalnog sustava te lokalne zajednice kao ključnih čimbenika za zaštitu mentalnog zdravlja. Riječ je o međuljudskim odnosima općenito u kojima se djeca i mladi sve teže snalaze. Pridoda li se k tome i izostanak jasne javno-zdravstvene politike u zaštiti mendalnog zdravlja, ne treba čuditi činjenica da sustavno raste broj djece i mladih s dijagnozama tjeskobe, anksioznosti i drugih srodnih poremećaja.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, otvarajući simpozij, istaknula je kako je Grad Zagreb u zadnjih pet godina, dakle za mandata ove gradske uprave, šesterostruko povećao ulaganja u gradske ustanove koje se bave mentalnim zdravljem djece i mladih.

– Pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih nisu dobri i zato moramo kontinuirano ulagati u sustav i podržavati stručnjake koji svakodnevno rade s djecom i mladima – rekla je Dolenec te napomenula kako ova gradska uprava „smatra svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima”.

Tek da podsjetimo, suorganizator simpozija Dom zdravlja Zagreb – Istok pruža cjelodnevnu zdravstvenu skrb za djecu i mlade, a unutar njega djeluje Centar za zdravlje mladih (CZM). Riječ je o projektu Grada Zagreba koji za misiju ima, uz sve ostalo, zaštitu mentalnog te spolnog i reproduktivnog zdravlja mlađih generacija. Usto, CZM često provodi akcije koje za cilj imaju promociju zdravog načina života.  

Uz zamjenicu gradonačelnika Dolenec, na jučerašnjem su se simpoziju prigodnim govorima prisutnima obratili i Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok te Ivana Pavić Šimetin, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.

Nastavite čitati

In Metropola

SARAJEVSKA CESTA Povijesni dan za Novi Zagreb

Objavljeno

/

Napisao/la:

Govornik se obraća okupljenima na otvorenju obnovljene prometnice, uz predstavnike Grada Zagreba.
Foto: In Portal

Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet

Poslušaj članak

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom te predsjednikom Gradske skupštine Matejem Mišićem, dijelio je sjajno raspoloženje s okupljenim građanima u petak, 2. listopada, na svečanom otvorenju Sarajevske ceste.

Riječ je o kapitalnom projektu Grada Zagreba na koji su  građani Novog Zagreba čekali više od četiri desetljeća. Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet. Rekonstruirana prometnica, naime, proteže se od rotora u Zapruđu do spoja prema budućem nadvožnjaku, koji grade Hrvatske autoceste i još nije poznato kada će biti završen.

Radovi na rekonstrukciji Sarajevske ceste trajali su dvije godine jer je, uz sve ostalo, postavljena nova prometna signalizacija i javna rasvjeta, zaštita od buke te su uz prometnicu uređene pješačke i biciklističke staze. Također su obavljani i radovi na komunalnoj infrastrukturi – na sustavu odvodnje, vodovodu, elektroenergetskim i komunikacijske instalacijama – što dovoljno govori koliko je obnova Sarajevske bila zahtijevan i složen posao.

Gotovo 40 tisuća stanovnika ovog dijela metropole uskoro će, početkom studenog 2026., svjedočiti još jednom povijesnom danu za Novi Zagreb. U promet će naime biti puštena i tramvajska pruga na Sarajevskoj cesti, a riječ je prvim tramvajskim tračnicama koje su u Zagrebu postavljene nakon četvrt stoljeća. Kada tramvaji počnu voziti ovim dijelom Novog Zagreba i spajati ga s metrpolom preko rijeke Save, prometne gužve bit će neusporedivo podnošljivije.

Sveukupna vrijednost radova na Sarajevskoj cesti, uključujući i tramvajsku prugu te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, iznosi oko 36 milijuna eura. Cijela investicija financirana je iz proračuna Grada Zagreba, na što je gradonačelnik Tomašević također posebno ponosan.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu