Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Društvo za psihološku pomoć u utorak je u prostoru Tribine grada Zagreba stručnim skupom obilježilo 30 godina psiholoških kriznih intervencija u Hrvatskoj

Na skupu se govorilo o počecima, razvoju i budućnosti psiholoških kriznih intervencija. Kroz izlaganja, renomirani stručnjaci predstavili su način provedbe psihološke krizne intervencije u sustavu obrazovanja, socijalne skrbi i privatnom sektoru.

U pozdravnom govoru savjetnica pravobraniteljice za djecu Davorka Osmak-Franjić rekla je da Društvo za psihološku pomoć već tri desetljeća održava visoke standarde u provođenju psiholoških kriznih intervencija. Naglasila je da su stručnjaci unutar tima u svom radu vođeni entuzijazmom, no da to nije dovoljno te ih je potrebno dodatno osnažiti.

– Izuzetno je važno ulagati u podršku timovima za krizne intervencije kroz kontinuiranu edukaciju stručnjaka. Dovoljan broj stručnjaka treba biti osiguran na cijelom području Hrvatske kako bi mogli pravodobno reagirati u slučaju kriza. Također je važno stručnjacima koji su članovi tima nužno osigurati kontinuiranu superviziju te dodatnu edukaciju u skladu s njihovim potrebama. Međutim, potrebno je brinuti i o njihovom mentalnom zdravlju – pojasnila je Osmak-Franjić.

Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba Luka Juroš podsjetio je na ubojstvo učenika u OŠ Prečko i ranjavanje drugih učenika u prosincu 2024. godine.

– Ova situacija bila je potpuno nepredvidljiva i kaotična. Ono što je davalo sigurnost jest to da smo znali da je tim za krizne intervencije kontaktiran i da će biti na lokaciji – rekao je Juroš.

Posebna savjetnica ministra znanosti, obrazovanja i mladih Ivana Pavić-Šimetin istaknula je da resorno ministarstvo prepoznaje ulogu psihologa u školama i mentalno zdravlje djece kao ključni problem. Stoga se i nakon pandemije COVID-19 posebna pažnja posvetila brizi za mentalno zdravlje djece i mladih.

– Za dijagnostičke testove u školama je 2023. godine izdvojeno milijun eura, a 2024. godine 2,2 milijuna eura. Ovi testovi su alati koji psiholozima u školama daju mogućnost da budu efikasniji i objektiviziraju svoj rad – rekla je Pavić-Šimetin. Spomenula je da je nužno zapošljavanje psihologa u školama, ali da je problem njihova zapošljavanja osobito izražen u manjim sredinama.

O psihološkim kriznim intervencijama u Hrvatskoj govorila je članica tima za psihološke krizne intervencije Linda Rajhvajn Bulat sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta. Naglasila je da se psihološke krizne intervencije sustavno provode u policiji i vojsci, koji za to imaju obučene psihologe. Također, intervencije se provode u prosvjeti, socijalnoj skrbi te u nekim bankama koje su potpisale ugovor s Društvom za psihološku pomoć.

– Oni koji nemaju sustavnu podršku, ali imaju povremene intervencije nakon nekih teških događaja, su vatrogasci. Podršku nema hitna pomoć, koja je u izuzetno stresnim situacijama, ali ni Gorska služba spašavanja te Crveni križ – rekla je Rajhvajn Bulat. Naglasila je da članovima tima treba pružiti sustavnu podršku u smislu supervizije i dodatnih edukacija te je nužno ujednačiti rad timova u cijeloj Hrvatskoj.

Psihologinja Lidija Arambašić rekla je da je tijekom 30 godina provedeno 564 psiholoških kriznih intervencija.

– Najveći broj intervencija je u prosvjeti. Najviše ih je nakon događaja koji su uključivali smrt, 20 posto su događaji koji su imali tjelesne posljedice, a 20 posto bez ikakvih tjelesnih posljedica – ljudi su se osjećali ugroženima. Kad dođe tim u školu, obavezno razgovaramo s učenicima, njihovim roditeljima i nastavničkim vijećem. Po potrebi procjenjujemo treba li razgovarati s još nekim razrednim odjelom i s roditeljima – pojasnila je Arambašić. Organizira se i individualno savjetovalište u školi.

Marijana Gojčeta iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih istaknula je da Društvo za psihološku pomoć niz godina surađuje s Ministarstvom i pruža podršku korisnicima u sustavu odgoja i obrazovanja. Radi se o predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama te visokoškolskim ustanovama. Psihosocijalna podrška pruža se temeljem visoko propisane procedure – Protokolom o pokretanju psihosocijalnih kriznih intervencija u sustavu odgoja i obrazovanja.

Na godišnjoj razini provodi se oko 50 kriznih intervencija u sustavu odgoja i obrazovanja, a za rad timova izdvaja se oko 50 tisuća eura. Dodatna sredstva osiguravaju se i za edukaciju članova timova za kriznu intervenciju.

– To nije dovoljno. Imamo sve veće potrebe u sustavu odgoja i obrazovanja za pružanjem psihosocijalne podrške i radom kriznih timova. Namjera nam je stvoriti sustavan i cjelovit način intervencija te će se osigurati dodatna financijska sredstva. S tim ciljem krenut ćemo u reviziju Protokola, unaprijedit ćemo ga. Odlukom ministra imenovat ćemo nove članove tima za psihološke krizne intervencije. Bitno je i dodatno se povezati sa sustavom socijalne skrbi, jer intervencije u sustavu odgoja i obrazovanja moraju biti međuresorne. Sustavi zdravstva, odgoja i obrazovanja te socijalne skrbi moraju djelovati kao jedno tijelo – objasnila je Gojčeta.

Ravnatelj OŠ Prečko Zagreb Danijel Muić zahvalio je članovima psihološkog kriznog tima na pomoći djelatnicima i učenicima ove škole nakon tragičnog događaja u prosincu 2024., kada je jedan učenik izgubio život, a više učenika je ranjeno.

– Članovi tima bili su u školi od 20. prosinca do 10. siječnja 2025. Oni su nas održali na životu i omogućili da 7. siječnja krenemo s nastavom. To nam je bila nemoguća misija, ali uz njihovu pomoć većina djelatnika je krenula s radom u nastavi zbog djece, jer je to njima bilo najpotrebnije. S vremenom je puno djelatnika otišlo na bolovanje jer nisu mogli izdržati pritisak, a najviše je to bio pritisak izvana, odnosno pritisak roditelja koji nisu razumjeli da smo i mi nastavnici doživjeli traumu. Danas je između 15 i 20 djelatnika na dugotrajnom bolovanju, od ukupno njih 80 koji rade u školi. Radimo najbolje što možemo kako bismo djecu vratili na put prije 20. prosinca. Svjesni smo da je to dugotrajan put, ali veseli nas što smo do sada uspjeli napraviti – a to je da su djeca ušla u rutinu škole – rekao je Muić.

Smatra da je djeci potrebna svakodnevna stručna pomoć u školama, bez obzira na veličinu škole i broj učenika. Naglasio je da njegova škola prije nije imala psihologe, a sada, nakon tragičnog događaja, ima dva.

– Stručna služba je potreba u školama. Ne smijemo djecu gledati kao brojeve, nego kao pojedince, jer svako dijete zaslužuje određenu pomoć i podršku – poručio je Muić.