Connect with us

in MREŽA

NAŠA PRIČA Mario Blaha i OSIT Bjelovar

Objavljeno

/

Na fotografiji je osoba koja stoji pored roll-up bannera. Osoba nosi crveni džemper i plave traperice, a lice joj nije vidljivo. Roll-up banner ima tekst i logo na sebi. Tekst na njemu glasi: “OSIT Bjelovar UDRUGA OSOBA SA INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA BJLEOVAR” i prikazuje ilustraciju dvije osobe s cvjetovima kao glavama, koje se drže za ruke. Pozadina slike prikazuje žuti zid i prozor sa svijetlim zavjesama.
Foto: Mario Blaha

Ispunjen sam dobronamjernošću i skromnošću osoba s invaliditetom, njihovom motivacijom i iskrenošću. Divim vam se i iskreno vas cijenim, poručio je Mario Blaha

Poslušaj ovaj članak

Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Bjelovar je nestranačka i neprofitna organizacija civilnog društva koja okuplja osobe s intelektualnim teškoćama, njihove roditelje i obitelji s područja grada Bjelovara i okolnih naselja. Udruga je osnovana 1997. godine na inicijativu roditelja i obitelji osoba s intelektualnim teškoćama. Doprinijeti zaštiti prava osoba s intelektualnim teškoćama i kvaliteti života njihovih obitelji te razvoju održive mreže dostupnih socijalnih usluga i programa u Hrvatskoj i Europskoj uniji i njihovoj sredini, a sve u skladu s UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, jasna je misija ove udruge.

– Trenutno aktivno provodimo nekoliko projekata, kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou. Na lokalnoj razini, udruga provodi tri projekta, i to dva odobrena putem natječaja Grada Bjelovara, i jedan putem natječaja Bjelovarsko-bilogorske županije. Na nacionalnoj razini udruga također provodi nekoliko projekata, a dva su financirana iz sredstava Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Važan i veliki projekt je nastavak već nekoliko ciklusa trogodišnjih programa pružanja socijalnih usluga koje pružaju udruge pod nazivom ‘Poludnevni boravak za osobe s intelektualnim teškoćama – moje sigurno mjesto’, a trenutno smo u fazi provođenja prve godine. Također smo korisnici Institucionalne podrške od strane Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, te zajedno provodimo projekt naziva ‘Znanjem u bolje sutra’. Uz te projekte, kao što sam naveo, pružamo i socijalnu uslugu u mreži pružatelja, te smo partneri drugim udrugama i organizacijama civilnog društva i sudjelujemo u njihovim projektnim aktivnostima. Jedan od vrlo važnih projekata koji je sada iza nas je ‘Ne tražimo sažaljenje, tražimo priliku’ odobren od strane Ureda Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske udruge agencija za odnose s javnošću, a putem Javnog poziva ‘Komunikacijska podrška društveno korisnim programima’. Ovim projektom pokrenuli smo javnu kampanju s ciljem skretanja pažnje javnosti i društvene zajednice na sposobnosti i mogućnosti osoba s intelektualnim teškoćama te nužnosti njihova zapošljavanja na tržištu rada – kaže Blaha.

Udruga je učlanjena u Udrugu invalida grada Bjelovara i jedna je od 32 članice Hrvatskog saveza udruga osoba s intelektualnim teškoćama. Mario Blaha kao tajnik ove udruge ujedno je i potpredsjednik Hrvatskog saveza udruga osoba s intelektualnim teškoćama.

– U udruzi na neodređeno rade troje zaposlenika: Martina Viščević, viša radna terapeutkinja, diplomirani kineziolog, Ivana Smola Anđal, viši radni terapeut/fizioterapeut i ja. Na određeno su zaposlene dvije osobe i to na mjestu organizatora kulinarskih radionica Ivančica Furlan, a na mjestu asistent i projekt managera Marina Tomiša, dipl.oecc. Ponosni smo što smo putem mjere Javni rad, od 1. ožujka ove godine zaposlili i članicu naše udruge Mirnu Arapović, i tako pokazali da su i oni sposobni raditi, zaraditi svoj osobni dohodak i ostvariti svoje temeljno ljudsko pravo, pravo na rad. Broj zaposlenika varira te ovisi o odobrenim projektima koje udruga provodi u određenom periodu – kazao nam je Mario Blaha.

Ova udruga mjesto je okupljanja, druženja, razmjene iskustava, mjesto zaljubljivanja, simpatija, plesa, veselja, podrške, ali i zajedničkog tugovanja. Mjesto gdje su svi isti i jednako važni, mjesto gdje su jedni drugima podrška. Njihovim korisnicima, ali i vodstvu najviše treba sigurnost, sigurnost i dugoročno planiranje, što je ujedno i najveći problem s kojim se svakodnevno susreću u svom radu.

– Realno gledajući, preuzeli smo i radimo veliki i odgovoran posao umjesto države, umjesto lokalne uprave i samouprave, ali na žalost s nesigurnim i ograničenim izvorima financiranja. Ako pogledamo cijene istih socijalnih usluga u državnim institucijama, one su znatno više od onih koje su nama odobrene. Samim tim nas se ograničava da ponudimo bolje uvijete za zapošljavanje potrebnih stručnjaka na duže vrijeme. Mnoge udruge uspiju dobiti financiranje putem nekog velikog projekta i zaposle stručnjake na godinu ili dvije, i tada projekt završi i oni na žalost odlaze na sigurnije radno mjesto, i opet ste na početku. Mi nemamo takvih problema za sada, te smo upornim i stručnim radom, čestim edukacijama i realnim strateškim planiranjem posložili izvore financiranja te zadržali stručni kadar, ali! Uvijek visi taj ALI u zraku – priča nam Blaha.

OSIT Bjelovar zapošljava svoje članove i to je njihovo veliko postignuće.

– Rezultat je to dugogodišnjeg upornog i stručnog rada cijelog tima udruge. Temelje za zapošljavanje osoba s intelektualnim teškoćama postavili smo još davne 2010.-2011.  EU projektom ‘Work out’ te nastavili 2013.-2014. također EU projektom ‘Reach out’. Bio je među prvim projektima financiranim sredstvima Europske unije, a proveli smo ga u partnerstvu Bjelovarsko-bilogorske i Zadarske županije. Projektne aktivnosti bile su usmjerene na razvijanje i stjecanje kompetencija osoba s intelektualnim teškoćama za tržište rada, ali i edukacija ‘radnih asistenata’ koju su trebali biti na raspolaganju osobama s intelektualnim teškoćama prilikom radnih obaveza, ali i na pomoć poslodavcu koji bi takvu osobu zaposlio. Na žalost, osim projektnih rezultata, zbog nerazumijevanja društvene sredine u to vrijeme i manjka empatije, ništa se posebno nije dogodilo niti je u našoj županiji tada zaposlena osoba iz ove populacije. Ipak, mi nismo odustali, te smo nastavili s raznim radno-terapijskim aktivnostima, javnim prezentacijama, okruglim stolovima i edukacijom građana naše županije, ali i mnogobrojnim radionicama s poslodavcima i konačno se upornost isplatila.

Kroz javno zagovaranje i prezentaciju sposobnosti osoba s intelektualnim teškoćama, kroz nekoliko javnih kampanja na lokalnom, ali i na nacionalnom planu, uspjeli smo dobiti priliku koju smo dugo čekali. Hrvatski zavod za zapošljavanje prepoznao je naš potencijal, ponudio nam partnerstvo i niz smo godina, a putem poticajnih mjera zapošljavanja, najčešće u obliku Javnog rada, uspjeli zaposliti naše članove, osobe s intelektualnim teškoćama.

Ne možete ni zamisliti koja je to sreća i osjećaj ponosa za te drage ljude, osobe iskrena i otvorena srca. Konačno postaju svjesni da mogu sami, svojim rukama zaraditi osobni dohodak i postati neovisni i samostalni. U udruzi imamo pet članova s poslovnom i radnom sposobnošću, sa stečenim obrazovanjem iz pomoćnih zanimanja i to pomoćni vrtlar, pomoćni knjigoveža, pomoćni kuhar, konditor, pomoćni kuhar i slastičar. Osim u našoj udruzi, naši članovi su bili zaposleni i preko projekta lokalne uprave i samouprave pod nazivom ‘Zaželi’ i oni su, iako pripadnici osjetljive društvene skupine, pomogli potrebitima.

Kao rezultat naše zadnje javne kampanje pod nazivom ‘Ne tražim sažaljenje, tražim priliku’ iz Javnog poziva Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, imamo također zapošljavanje jednog našeg člana u restoranu, na mjestu pomoćnog kuhara. Zapošljavanje osobe s intelektualnim teškoćama izuzetno je važna tema, i na temelju našeg iskustva iz te ‘priče’ svi izlaze samo s pozitivnim dojmovima. Osobe s intelektualnim teškoćama jačaju svoju samopouzdanje, vjeru u sebe i osjećaju se ravnopravnima, samostalnima. Poslodavci dobivaju jednog iskrenog vrijednog i savjesnog radnika, koji će svaki zadatak u skladu sa svojim mogućnostima odraditi na najbolji mogući način i bez odustajanja. Kod poslodavaca se razvija empatija i potičemo integraciju, a cijelo društvo se razvija na temeljima uvažavanja različitosti i malo po malo idemo k društvu jednakosti – pojašnjava Blaha.

Prije dvije godine osmislili su, izradili i tiskali prvu slikovnicu koju su izradile osobe s intelektualnim teškoćama u našoj državi, a zvala se ‘OSITovnica naša slikovnica’. Zatim je pokrenut portal ‘Autorizirano.hr’ koji redovito objavljuje sadržaj vezan za osobe s intelektualnim teškoćama i osvješćuje o njihovim potrebama i mogućnostima, a zadnje je došao i časopis ‘Snaga različitosti’.

Nakon svih uspjeha i velikih projekata moramo reći da udruga još uvijek nema svoj prostor i upravo je to njihova najveća želja za naredni period.

– S Gradom Bjelovarom već smo pokrenuli zajedničku inicijativu za prenamjenu i kompletnu obnovu jednog zapuštenog, ali vrijednog objekta u blizini centra grada. Idejni nacrti i projekti su gotovi, sada slijedi dugotrajna i iscrpljujuća administrativna borba, ali vjerujemo u pobjedu, jer naši članovi zaslužuju jedno trajno i sigurno rješenje vlastitog prostora s fitness centrom, modernom kuhinjom, kongresnom salom, uredima za radnu terapiju, senzornom sobom, raznim kreativnim radionicama, prostorom za druženje, za odmor, pripremu jela, ali i velikom okućnicom s vrtom, staklenikom i ljetnom učionicom – Blaha je uvjeren da će san postati stvarnost, a što se tiče drugih planova, udruga će nastojati dobiti novi ugovor za pružanje socijalne usluge poludnevni boravak u mreži pružatelja za dodatnih deset korisnika, te će tada popuniti kapacitete na dvadeset osoba, a prema licenci koju imaju.

– Puno sam toga naučio od osoba s invaliditetom i moram reći da sam zbog njih bolji čovjek. Obogatili su me kao osobu i uz njih konstantno napredujem. Nakon dugogodišnjeg rada u realnom sektoru, raznih pritisaka i konstantnog nastojanja, ispunjavanja sve većih i većih planova za dobrobit nekog nevidljivog, nekog kome ja uopće nisam bitan, sada na ovoj poziciji, ja sam sretan čovjek. Ispunjen sam dobronamjernošću i skromnošću osoba s invaliditetom, njihovom motivacijom i iskrenošću. Ništa mi nije teško i ovo ne shvaćam kao svoj posao, svoju tešku obavezu. Ja samo svaki dan idem u drugu obitelj koju volim i cijenim i za koju se borim, kao da je moja. Divim vam se i iskreno vas cijenim – poručio je Mario Blaha za kraj.

Osobe s invaliditetom

Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi osam osoba koje poziraju u prostoru Zračne luke Zadar, ispred staklenog zida i informacijskog pulta. Skupinu čine zaposlenici zračne luke, predstavnici uključeni u projekt te žena s dječakom, koji stoje na desnoj strani fotografije. Većina prisutnih nosi akreditacije oko vrata, što upućuje na službeni događaj ili predstavljanje nove inicijative. U pozadini su vidljivi promotivni plakati programa Hidden Disabilities Sunflower sa simbolom suncokreta, uključujući poruku na engleskom jeziku: "Not every disability is visible – some are hidden" ("Nije svaki invaliditet vidljiv – neki su nevidljivi"). Na desnoj strani nalazi se i zaslon s logotipom Zračne luke Zadar i motivom suncokreta. Svi sudionici gledaju prema kameri i nasmiješeni su, ostavljajući dojam svečanog obilježavanja pristupanja Zračne luke Zadar programu Hidden Disabilities Sunflower. U donjem desnom kutu fotografije nalazi se logotip Zadar Airporta.
Foto: Zračna luka Zadar

Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja

Poslušaj članak

Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.

Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.

Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.

Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.

Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.

U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.

Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.

Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.

Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.

Nastavite čitati

Intervju

Fran Krasnić i SIADUS za studente s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je četvero članova tima SIADUS na predstavljanju projekta u modernom unutarnjem prostoru, vjerojatno tijekom startup ili inovacijskog događanja. U prvom planu nalazi se član tima u invalidskim kolicima, odjeven u crnu SIADUS majicu, s akreditacijom oko vrata. Iza njega stoje trojica kolega, također s akreditacijama, od kojih dvojica nose crne majice ili hoodice s logotipom SIADUS-a. S lijeve strane fotografije nalazi se promotivni roll-up s logotipom i nazivom SIADUS (System of Inclusive Assistance for Disabled University Students) te QR kodom za više informacija o projektu. U donjem dijelu bannera vidljiv je i logotip ZICER-a. U pozadini se pruža suvremeni hodnik s drvenim konstrukcijama, staklenim uredima i šarenim tepihom, što upućuje na prostor namijenjen inovacijama, poduzetništvu ili konferencijama. Fotografija prikazuje tim koji zajednički predstavlja SIADUS – digitalnu platformu za organizaciju podrške studentima s invaliditetom tijekom studiranja.
Foto: Fran Krasnić

Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Leon Benković i Fran Krasnić razvili su aplikaciju SIADUS, zahvaljujući kojoj podrška studentima s invaliditetom više nije prepuštena slučaju, već je organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja. Više o projektu rekao nam je njegov voditelj, Fran Krasnić

Poslušaj članak

Što je platforma SIADUS i što je potaknulo njezin razvoj?

-SIADUS je digitalni sustav koji povezuje studente s invaliditetom sa studentima-asistentima spremnima pružiti podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima.

Ideja je proizašla iz osobnog iskustva. Tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja osobe s invaliditetom najčešće imaju određenu razinu podrške, primjerice kroz asistente u nastavi. Ulaskom u visoko obrazovanje takva podrška uglavnom prestaje, pa se studenti često oslanjaju na improvizaciju i dobru volju pojedinaca.

Studentima s invaliditetom mogu biti potrebni pomoć pri kretanju po fakultetu, administrativnim postupcima, vođenju bilježaka ili dohvaćanju materijala. Cilj SIADUS-a jest da podrška ne bude slučajna, nego organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja.

Kako funkcionira sustav SIADUS?

-SIADUS se temelji na tri korisničke uloge: studentu s invaliditetom, studentu-asistentu i koordinatoru na fakultetu.

Student s invaliditetom unosi raspored, potrebe i preferencije, student-asistent svoju dostupnost i vrste podrške koje može pružiti, dok koordinator nadzire proces, potvrđuje ili prilagođava suradnje te prati njihovu provedbu.

Na temelju unesenih podataka algoritam predlaže najprikladnije parove uzimajući u obzir rasporede, potrebe i dostupnost. Tehnologija pritom ne zamjenjuje ljudski odnos, nego automatizira organizaciju kako bi podrška bila brža, preglednija i pouzdanija.

Koje koristi donosi platforma?

-Studentima s invaliditetom SIADUS omogućuje strukturiranu i pouzdanu podršku te olakšava svakodnevno studiranje. Sustav im omogućuje jasno iskazivanje potreba i pravodobnu pomoć.

Studenti-asistenti razvijaju komunikacijske i socijalne vještine, stječu vrijedno iskustvo, a na pojedinim fakultetima njihov angažman može biti priznat kroz ECTS bodove ili druge oblike akademskog priznanja.

Visokoškolske ustanove dobivaju alat za organizaciju asistencije, praćenje suradnji i bolji uvid u potrebe studenata s invaliditetom. Time se smanjuje administrativno opterećenje te jača mogućnost uključivanja u europske projekte i reputacija institucije kao inkluzivne i društveno odgovorne.

SIADUS tako ne unapređuje samo organizaciju podrške, nego i razvija kulturu solidarnosti i ravnopravnosti unutar akademske zajednice.

U kojoj je fazi razvoja SIADUS?

-Platforma je tijekom proteklog semestra uspješno pilotirana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povratne informacije korisnika bile su vrlo pozitivne. Studentima s invaliditetom posebno znači što podrška više nije prepuštena slučaju, dok studenti-asistenti dobivaju jednostavan način uključivanja i konkretan doprinos kolegama.

Pilot-faza omogućila je testiranje sustava u stvarnim uvjetima i prepoznavanje mogućnosti za daljnje unaprjeđenje prije širenja na druge ustanove.

Projekt je sudjelovao u ZICER Startup Factory programu te je predstavljen na regionalnim i međunarodnim startup događanjima, uključujući PODIM u Mariboru i Zagreb Slush’D, kao i na stručnim skupovima posvećenima inovacijama, poduzetništvu i inkluziji.

SIADUS je osvojio priznanje za najbolji poster na stručnom skupu ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’, a razvoj projekta nagrađen je i Posebnim rektorovim priznanjem za doprinos inkluzivnom obrazovanju. Ta priznanja potvrđuju da akademska zajednica prepoznaje vrijednost održivog rješenja za studente s invaliditetom.

Koji su daljnji planovi razvoja?

-Nakon pilot-projekta plan je postupno proširenje SIADUS-a na druge zainteresirane visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj. Sustav je razvijen modularno i skalabilno kako bi se mogao prilagoditi različitim fakultetima i njihovim potrebama.

Paralelno razvijamo modul internog naziva ‘Crni labud’, koji će studentima s invaliditetom olakšati prijelaz na tržište rada povezivanjem s poslodavcima prema kompetencijama, interesima i potrebama tržišta.

Dugoročni je cilj da SIADUS postane cjelovit sustav podrške koji prati osobu od početka studiranja do zapošljavanja, istodobno studentima olakšavajući profesionalni razvoj, a poslodavcima omogućujući pristup obrazovanim i motiviranim kandidatima s invaliditetom.

Nastavite čitati

in MREŽA

LUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Ivana Vranješ

Izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet

U organizaciji Hrvatskog saveza slijepih prošli je tjedan u Zagrebu održana uvodna konferencija projekta Centra za edukaciju i stručnu podršku osobama s oštećenjem vida – Lumina, koji će se provoditi tri godine u suradnji s Gradom Zagrebom, KBC-om Sestre milosrdnice i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom.

Projektom se unaprjeđuje socijalna uključenost i kvaliteta života osoba s oštećenjem vida kroz uspostavu specijaliziranog resornog Centra koji osigurava dostupne, integrirane i kontinuirane socijalne usluge.

Korisnicima će se usluge pružati u prostoru Centra te putem mobilnog tima stručnjaka u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 296.842,19 eura.

U prigodnom govoru izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da nakon završetka projekta rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet.

Voditeljica projekta Nikolina Kušterbajn istaknula je da će u projekt biti uključene 392 osobe s oštećenjem vida kojima će biti pruženo ukupno 3.255 socijalnih usluga. Kroz Centar Lumina, bez  potrebe za administracijom, pružat će se šest oblika podrške. Individualna i grupna psihološka podrška  omogućit će suočavanje s gubitkom vida i jačanje otpornosti, edukacijsko-rehabilitacijska podrška razvoj vještina za samostalno i svakodnevno funkcioniranje, a savjetodavna podrška omogućit će inicijalnu procjenu potreba i kontinuirano praćenje svakog korisnika.

Nadalje, pravna podrška omogućit će individualno i grupno savjetovanje o ostvarivanju prava dok IT podrška osposobljavanje za korištenje asistivnih tehnologija i digitalnih alata. Za korisnike koji ne mogu doći u Centar u vlastitom domu će biti dostupna podrška mobilnog tima stručnjaka kojeg čine psiholog, edukacijski rehabilitator, pravnik i  IT stručnjak.

Srđana Šimac iz Hrvatskog saveza slijepih ukazala je na važnost ovog projekta s obzirom da ne postoji jedno mjesto na kojem osobe s oštećenjem vida mogu dobiti sveobuhvatu podršku i  potrebne informacije. Upozorila je da nakon gubitka vida pogotovo u odraskoj dobi osobe su suočene s usamljenošću, izolacijom, depresijom i gubitkom funkcionalnosti.

 U  sklopu predstavljanja projekta održana je panel rasprava ‘Od dijagnoze do podrške – kako osigurati dostupnu i kvalitetnu podršku osobama s oštećenjem vida?’, na kojoj su sudjelovali  prof.dr.sc Tina Runjić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, oftamologinja Biljana Andrijević Derk s Klinike za očne bolesti KBC Sestre milosrdnice, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović i izvršna direktorica  Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača. Sudionici panela su istaknuli  kako osobama s oštećenjem vida treba osigurati pravodobnu, dostupnu i cjelovitu podršku od trenutka suočavanja s dijagnozom do uključenosti u svakodnevni život.

Kvalitetna podrška ne može biti odgovornost samo jedne institucije ili jednog sustava nego je važno da različiti sustavi zajednički djeluju. Zaključeno je da projekt Lumina treba biti početak stvaranja održivog modela podrške.

Nakon završetka projekta nastavit će se povezivati stručnjaci i institucije s ciljem da osobe s oštećenjem vida imaju podršku kada je najpotrebnija.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu