Povodom dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja, najvišeg priznanja Europske unije za rad na području promicanja demokratskih vrijednosti, Europski parlament u suradnji s Human Rights Film Festivalom (HRFF) organizira tematski panel ‘Borba za ljudska prava danas’
Na panelu koji će se održati u četvrtak 5. prosinca od 19:15 do 20 sati u Kinoteci u Zagrebu govorit će zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić te politolog Boško Picula, a moderator će biti vanjskopolitički novinar Dragan Nikolić. U prigodnoj videoporuci o ovogodišnjim laureatima nagrade te europskim prioritetima u području zaštite ljudskih prava govorit će zastupnik Davor Ivo Stier (HDZ, EPP).
– Ove godine Nagrada Saharov za slobodu mišljenja dodijeljena je Mariji Corini Machado i Edmundu Gonzalezu Urrutiju, dvama istaknutim liderima koji već godinama predvode borbu za slobodu, demokraciju i ljudska prava u Venezueli. Njihov rad dolazi u trenutku kada mnoge zemlje diljem svijeta, od Ukrajine do Bliskog istoka, prolaze kroz ozbiljne političke i humanitarne krize. Dok se Europa suočava s izazovima koji prijete temeljnim vrijednostima slobode i demokracije, važno je prisjetiti se da ljudska prava nisu samo apstraktne vrijednosti. Ona su temelj svakog prosperitetnog društva. Upravo zbog toga je Europski parlament, kao institucija posvećena promicanju i zaštiti ljudskih prava, iznimno važan. Nagrada Saharov, koja slavi hrabre pojedince i organizacije u borbi za slobodu, snažna je poruka svijetu da borba za pravdu ne smije biti zaboravljena. Kao koordinator kluba Europske pučke stranke u izaslanstvu Europskog parlamenta u Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini i kao izvjestitelj za andsku zajednicu u Odboru za vanjske poslove, u potpunosti razumijem koliko je politička situacija u Latinskoj Americi, a posebno u Venezueli, važna za stabilnost i napredak te regije. Suradnja i angažman Europskog parlamenta ključni su u promicanju dijaloga, stabilnosti i razvoja demokracije na tom kontinentu. Maria Corina Machado i Edmundo Gonzalez Urrutia ne samo da nose teret borbe za Venezuelu, već su i svijetli primjer kako pojedinci, čak i u najtežim okolnostima, mogu biti nositelji promjena. Neka njihova hrabrost bude inspiracija svima koji vjeruju u slobodu, pravdu i mir – istaknuo je zastupnik Davor Ivo Stier uoči panela.
Uvodni govor uoči rasprave o izazovima u području promicanja i zaštite ljudskih prava održat će voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak, a nakon panela slijedi filmski program Festivala.
Europski parlament u Hrvatskoj tradicionalno surađuje s Human Rights Film Festivalom uoči dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja. Riječ je o najvišem priznanju Europske unije kojim se vrednuje rad pojedinaca i organizacija u području zaštite ljudskih prava i demokratskih vrijednosti. Svečanost povodom dodjele priznanja održat će 17. prosinca u Europskom parlamentu u Strasbourgu.
Nagrada Saharov za slobodu mišljenja utemeljena je 1988. godine, a nazvana je u čast sovjetskog fizičara i političkog disidenta Andreja Saharova. Njome se posebno promiču sloboda izražavanja, zaštita prava manjina, poštovanje međunarodnog zakona, razvoj demokracije i provedba vladavine prava. Ruska nevladina udruga Memorial, Nelson Mandela, Malala Jusafzaj, Denis Mukwege i Nadia Murad samo su neki od Saharovih laureata čije je rad kasnije prepoznat i vrednovan i kroz Nobelovu nagradu za mir.
Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite
Europska komisija predstavila je početkom ovog ožujka Strategiju EU za ravnopravnost spolova u sljedećih pet godina, a već je sada izazvala golemu zabrinutost među organizacijama koje okupljaju osobe s invaliditetom.
– Zabrinuti smo što Strategija ostaje slaba jer ne postavlja pravno obvezujuće mjere i uvelike zanemaruje situaciju žena i djevojčica s invaliditetom – poručuju iz Europskog foruma za osobe s invaliditetom (EDF).
Žene i djevojčice s invaliditetom, navodi dalje EDF, suočavaju se s višestrukim i isprepletenim oblicima diskriminacije u svim područjima obuhvaćenim Strategijom, uključujući zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu skrb i zaštitu od nasilja.
Ono što posebno brine jest činjenica da Strategija ne uključuje strukturne mjere ili namjenske ključne akcije za rješavanje njihove situacije.
Općenito se u uvodu Strategije spominje ‘stvaranje uvjeta za sve da slobodno biraju svoj životni put, napreduju i vode, bez obzira na svoj invaliditet’. Usto Strategija prepoznaje da ‘nejednakosti koje se isprepliću pogoršavaju prepreke pristupu zdravstvenoj skrbi i mogu dovesti do diskriminacije u liječenju, na primjer za žene s invaliditetom’. Naglašava se također da je jaz u zapošljavanju među spolovima posebno izražen za žene s invaliditetom. Spominje se i osiguravanje pristupa obrazovanju i uklanjanje prepreka, što je posebno hitno za djecu s invaliditetom.
Možda to i zvuči korisno i lijepo, no ove reference ostaju općenite i nisu popraćene konkretnim akcijama ili političkim inicijativama koje su posebno usmjerene na žene i djevojčice s invaliditetom.
Dokument ne spominje prava zajamčena Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, a također ne rješava ni prisilnu sterilizaciju žena i djevojčica s invaliditetom, što je ozbiljno kršenje ljudskih prava koje se i dalje događa u nekim europskim zemljama.
Pristupačnost i razumna prilagodba temeljni su zahtjevi za osiguranje jednakog sudjelovanja osoba s invaliditetom u zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu i javnom životu, no u Strategiji se ti zahtjevi zanemaruju – navode iz EDF-a.
– Odsutnost ovih pitanja izaziva zabrinutost oko toga hoće li Strategija učinkovito doprinijeti unapređenju prava žena i djevojčica s invaliditetom.
– Intersekcionalnost se mora prevesti u konkretne akcije Strategija se odnosi na intersekcionalni pristup. Međutim, intersekcionalnost mora ići dalje od općih izjava i biti prevedena u konkretne politike, financiranje i zakonodavne inicijative. Intersekcionalnost se manifestira na različite načine za žene i djevojčice s invaliditetom. Na primjer, kroz više stope siromaštva, prepreke u pristupu uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i skrbi, povećani rizik od nasilja za one koji žive u stambenim ustanovama. Pozivamo Europsku komisiju da se smisleno angažira s organizacijama osoba s invaliditetom, posebno onima koje predstavljaju žene i djevojčice s invaliditetom – apeliraju iz EDF-a.
Strategija ne nudi rješavanje ključnih pitanja poput nasilja nad ženama s invaliditetom, prisilnoj sterilizaciji, pristupu zdravstvenoj skrbi, mogućnostima zapošljavanja, uključivim obrazovanjem i pružanjem razumnog smještaja za žene i djevojčice s invaliditetom.
– Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite – poručuju iz EDF-a
Svake godine, u sklopu programa može se zaposliti do šest kandidata, dok ostali kandidati ostaju na listi za zapošljavanje dvije godine
Europski parlament objavio je natječaj u sklopu programa ‘Positive Action Programme 2026’, koji je namijenjen zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Uz ovaj program Europski parlament želi povećati zapošljivost osoba s invaliditetom te na taj način stvoriti bazu kandidata s invaliditetom za rad na radnim mjestima ugovornih djelatnika u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Program je namijenjen osobama koje prethodno nisu radile u institucijama, tijelima ili agencijama Europske unije.
Na natječaj se mogu prijaviti osobe s najmanje 20% invaliditeta prema europskoj ljestvici procjene invaliditeta koji su državljani zemlje članice Europske unije.
Isto tako, kandidati moraju imati odgovarajuće obrazovanje, odnosno znanje barem jednog službenog jezika Europske unije na C1 razini te drugog službenog jezika na B2 razini. U službene jezike Europske unije spadaju jezici država članica plus engleski jezik.
Razina traženog obrazovanja ovisi o radnom mjestu. Za prijavu na administrativnu poziciju osoba treba imati visoko obrazovanje. Ako se osoba pak prijavljuje za administrativno-tehničke poslove, dovoljno je da ima srednju školu uz radno iskustvo ili višu razinu obrazovanja.
Svi koji se odluče prijaviti morat će proći selekcijski postupak koji se sastoji od online testa s pitanjima o Europskoj uniji, verbalnom zaključivanju i situacijskim zadatcima.
Kandidati koji pređu prag ulaze u drugi selekcijski krug, nakon čega se formira lista 20 najuspješnijih kandidata. Tijekom selekcijskog postupka kandidati mogu zatražiti razumnu prilagodbu, dok se prilagodba radnog mjesta osiguravaju u slučaju zapošljavanja.
Svake godine, u sklopu programa može se zaposliti do šest kandidata, dok ostali kandidati ostaju na listi za zapošljavanje u razdoblju od dvije godine, a mogu biti pozvani na razgovor za posao u različitim službama u Europskog parlamenta, kada se otvori mjesto koje odgovaraju njihovom profilu.
Prijave se podnose na putem platforme Apply4EP, ovdje, a rok za prijavu je do 6. svibnja 2026. u 12 sati.
Statistika o zapošljavanju ovog trenutka ne ide u prilog proklamiranom cilju Europske komisije o stvaranju društva jednakih mogućnosti
Poslušaj članak
Još uvijek nema nekih bitnih pomaka u boljem pozicioniranju Europljana s invaliditetom na tržištu rada.
Dokaz tomu je i zajedničko pismo koje je ovih dana čak 125 organizacija poslalo Europskoj komisiji s pozivom da objavi novo Jamstvo EU za zapošljavanje i vještine osoba s invaliditetom kao dio ažurirane Strategije za prava osoba s invaliditetom.
U ovom pismu organizacije navode kakva su namjenska sredstva i programi potrebni za smanjenje velike stope nezaposlenosti osoba s invaliditetom. Uz sve ostalo, organizacije traže namjenska sredstva za omogućavanje pristupa redovnim mogućnostima zapošljavanja, naukovanju ili osposobljavanju. Isto tako, bolje mogućnosti zapošljavanja u zaštićenim radionicama. Programi zapošljavanja moraju biti osmišljeni tako da nude podršku tvrtkama i organizacijama u pružanju potrebnih prilagodbi za osobu s invaliditetom na radnom mjestu.
Ono što je, međutim, posebno bitno za organizacije jest da Jamstvo EU za zapošljavanje i vještine osoba s invaliditetom ne smije utjecati na pravo primanja naknade za invaliditet i druge potpore od države.
– Ovo Jamstvo ključan je korak kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom imaju jednake uvjete u svijetu rada. Ako želimo konkurentnu Europu, bitno je da svima pružimo jednake mogućnosti za doprinos društvenoj zajednici – rekao je Yannis Vardakastanis, predsjednik Europskog foruma osoba s invaliditetom.
Statistika o zapošljavanju ovog trenutka ne ide u prilog proklamiranom cilju Europske komisije o stvaranju društva jednakih mogućnosti. Naime, samo 52,7 posto osoba s invaliditetom zaposleno je u Europskoj uniji, u usporedbi sa 76,7 posto osoba bez invaliditeta.
Prethodna istraživanja Europskog foruma osoba s invaliditetom pokazuju da je jaz uglavnom posljedica nedostatka potrebnih prilagodbi te nedovoljne ponude pomoćnih tehnologija. Usto su i digitalne vještine zaposlenika s invaliditetom na značajno nižoj razini u odnosu na one bez invaliditeta.
Zajedničko pismo upućeno Europskoj komisiji poziva da Jamstvo bude ključna akcija ‘Poboljšane strategije za prava osoba s invaliditetom’, a bit će predstavljeno tijekom sastanka Kolegija povjerenika EK početkom ovog svibnja.
BocciaPrije 3 dana
VremeplovPrije 3 dana
Moderna vremenaPrije 4 dana
Najbolji sportašiPrije 4 dana
EU kutakPrije 2 dana
IntervjuPrije 3 dana
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 2 dana