Kako bi pokušao riješiti sveopću krizu priuštivog stanovanja, Europski parlament je privremeno ustanovio funkciju povjerenika za pristupačno stanovanje

U konferencijskoj dvorani Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj u petak se održala panel rasprava na temu ‘Prema priuštivom stanovanju u Europskoj uniji i Hrvatskoj’. Panel je organiziran kako bi se raspravilo na koji način se na razini Hrvatske, ali i EU riješiti problem priuštivog stanovanja.

Na ovu temu raspravljali su eurozastupnici Posebnog odbora za stambenu krizu Nikolina Brnjac (HDZ, EPP) i Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni / ESS), predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović, znanstvena istraživačica na Arhitektonskom fakultetu u Kasselu Iva Marčetić kao i direktorica tvrtke Colliers za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu Vedrana Likan.

Panel je organiziran jer se građani svih članica EU suočavaju sa sve većim cijenama stanova te si zbog svog financijskog stanja nisu u mogućnosti naći nikakav priuštivi smještaj.

Panel je uvodnim govorima otvorila voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak, a sudionicima su se obratio i Tomislav Jukić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Na temu nemogućnosti pronalaska priuštivog smještaja zastupnica Nikolina Brnjac istaknula je kako više od 10% stanovnika Europske Unije troši oko 40% svojih mjesečnih primanja na stanovanje što znači kako to stanovanje za njih nije priuštivo.

-Riječ je ogromnom izazovu, posebno za mlade ljude te obitelji s nižim i srednjim prihodima, istaknula je Brnjac. Također, Brnjac je apostrofirala  da se sa stambenom krizom suočavaju sve EU države članice, ali uz različite okolnosti.

 -U EU-u moramo imati koordinirani pristup, moramo raditi reviziju zakonodavstva koje utječe na stambenu politiku i otvoriti fondove koji se do sada nisu koristili za priuštivu gradnju – zaključila je Brnjac.

Zastupnik Gordan Bosanac kazao je kako ima dovoljno stambenog kapaciteta za sve, ali kako mnogi stambeni objekti u EU nisu u funkciji jer je ulaganje u nekretnine glavni mehanizam zarade.

– Te nekretnine trebamo osloboditi, a alat je u domeni porezne politike svake članice. Važno je također voditi računa o izgradnji javnih stambenih jedinica. To bi dobro došlo i u Hrvatskoj, da gradovi budu vlasnici ili da postoji nacionalni stambeni fond. Tu je novac iz EU-a ključan. No novog novca nema do 2027. pa sada radimo na prenamjenama – kazao je Bosanac.

Europarlamentarac je također napomenuo kako socijalno stanovanje mora biti visoko na listi prioriteta te da mnoge članice za ovu kategoriju nisu iskoristile mogućnosti iz postojećih EU programa.

Nadalje, profesorica Iva Marčetić mišljenja je kako su gradovi već dovoljno izgrađeni te da bi se trebalo raditi na tome da nekretnine koje se trenutačno ne koriste postanu dio stambenog fonda.

-Ova tema je ‘politički pipljiva’, ona je neki vid prisile da se privatno vlasništvo stavi u funkciju stanovanja, u nešto što društvu donosi dobitak – poručila je Marčetić te istaknula kako se samo radi o iskorištavanju kapaciteta koje već posjedujemo.

Vedrana Likan (Colliers) govorila je o tri kategorije stanovanja: socijalnom, koje nije samo za zaštićene skupine, priuštivom – namijenjenom radničkom stanovništvu – te komercijalnom, tržišnom stanovanju – kojim vlada kapital. Ustvrdila je da se kroz urbanizam može regulirati i propisati da na određenoj lokaciji mora postojati određeni dio za svaku od ovih kategorija.

Direktor Katel nekretnina i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović pozdravio je donošenje Nacionalnog plana stambene politike Hrvatske do 2030. ustvrdivši kako je riječ o dobrom prvom koraku. Napomenuo je i da je je došlo do porasta prijave najma od strane građana od početka godine, što je pripisao učinku Vladinih mjera.

Nemogućnost rješavanja stambenog pitanja pogađa posebno mlade koji iz nedostatka financijskih sredstava često nisu u mogućnosti započeti samostalan život u dobi koja je za to predviđena, nego se, iz tog razloga, sve kasnije iseljavaju iz roditeljskog gnijezda.

 Najvišu prosječnu dob napuštanja roditeljskog doma bilježi Hrvatska. U našoj zemlji  mladi u prosjeku odlaze tek s 31,8 godina.

Kako bi pokušao riješiti sveopću krizu priuštivog stanovanja, Europski parlament je privremeno ustanovio funkciju povjerenika za pristupačno stanovanje. Također, Europska komisija je oformila Posebni odbor za stambenu krizu u EU.

 Zadaća odbora je mapirati stambene potrebe, analizirati postojeće stambene politike i djelotvornost njenih resursa te iznijeti preporuke i dati doprinos europskom planu pristupačnog stanovanja i europskoj strategiji za stanogradnju.

Europska komisija objavila je drugu fazu analize okvira socijalne konvergencije za deset država članica Europske unije, uključujući i Hrvatsku. Riječ je o važnom koraku unutar Europskog semestra, kojim se prati gospodarska i socijalna politika unutar EU

Analiza je usmjerena na izazove i rizike koji mogu usporiti tzv. ‘uzlaznu društvenu konvergenciju’, odnosno postizanje većeg društvenog jedinstva, pravednosti i održivog rasta među državama članicama. Komisija ovim izvješćem nastoji identificirati ključna područja u kojima su potrebne dodatne reforme i političke mjere.

Obuhvaćene zemlje i metodologija

Analizom su obuhvaćene Bugarska, Estonija, Grčka, Španjolska, Hrvatska, Italija, Litva, Luksemburg, Mađarska i Rumunjska. Te su zemlje prethodno identificirane kao one koje se suočavaju s potencijalnim rizicima u području socijalne uključenosti, tržišta rada i obrazovanja.

Okvir socijalne konvergencije provodi se u dvije faze. Prva faza uključuje sve države članice EU i temelji se na glavnim pokazateljima socijalnih rezultata, dok druga faza uključuje dublju analizu za zemlje s utvrđenim rizicima. U drugoj fazi se uzimaju u obzir i političke mjere koje su zemlje već provele ili planiraju provesti.

Ključni izazovi: siromaštvo, obrazovanje i radna integracija

Komisija naglašava kako su socijalna uključenost i smanjenje siromaštva među glavnim izazovima u analiziranim zemljama. Posebna se pažnja posvećuje nejednakostima u dohotku i visokom udjelu građana koji žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

U području obrazovanja ističu se problemi kao što su niska stopa sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom učenju te manjak osnovnih digitalnih vještina. Tri zemlje bilježe i visok postotak ranog napuštanja školovanja, što dodatno komplicira pristup tržištu rada.

Iako je stanje na tržištima rada generalno stabilno, šest zemalja, uključujući Hrvatsku, suočava se s izazovima u zapošljavanju osoba s invaliditetom, dok četiri zemlje bilježe višu stopu nezaposlenosti. Komisija zaključuje kako je potrebna snažnija integracija podzastupljenih skupina u radnu snagu.

Uključivanje socijalnih partnera i daljnji koraci

Prije objave izvješća, Komisija je konzultirala sindikate i organizacije poslodavaca kako bi prikupila njihove uvide i preporuke. Sljedeći koraci uključuju raspravu o nalazima u Odboru za zapošljavanje i Odboru za socijalnu zaštitu, a konačne preporuke bit će uključene u proljetni paket Europskog semestra 2025.

Najnovija izjava predsjednika Donalda Trumpa o privremenoj suspenziji mjera otvorila je prostor za diplomatsko rješenje, a Europska komisija najavila je kako je spremna dati šansu pregovorima

Europska unija odlučila je uvesti trgovinske protumjere Sjedinjenim Američkim Državama kao odgovor na jednostranu odluku Washingtona iz ožujka ove godine o uvođenju carina na čelik i aluminij iz EU. No, najnovija izjava predsjednika Donalda Trumpa o privremenoj suspenziji tih mjera otvorila je prostor za diplomatsko rješenje, a Europska komisija najavila je kako je spremna dati šansu pregovorima.

Države članice EU-a prekjučer su jednoglasno podržale prijedlog Europske komisije o uvođenju protumjera, koje bi trebale stupiti na snagu 15. travnja, nakon završetka svih unutarnjih procedura. Međutim, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen potvrdila je jučer da će se mjere staviti na čekanje na 90 dana – kako bi se omogućili dodatni pregovori sa SAD-om.

– Želimo dati priliku pregovorima. Ako pregovori ne poluče zadovoljavajuće rezultate, protumjere će se aktivirati – poručila je von der Leyen, dodajući kako se pripreme za dodatne mjere i dalje nastavljaju, a sve opcije ostaju na stolu.

Predsjednica Komisije pozdravila je najavu američkog predsjednika o privremenoj odgodi primjene carina, ocijenivši to važnim korakom prema stabilizaciji globalnog gospodarstva. Istaknula je kako su ‘jasni i predvidljivi uvjeti ključni za funkcioniranje trgovine i opskrbnih lanaca’, naglasivši da su carine ‘porezi koji štete i poduzećima i potrošačima’.

Europska unija nastoji postići sporazum sa SAD-om o uzajamnim nultim carinama te pritom ne odustaje od šireg cilja: diversifikacije trgovinskih partnerstava i suradnje s državama koje dijele njezinu predanost slobodnoj i otvorenoj razmjeni.

Kriza izazvana američkim carinama dodatno je potaknula Komisiju na uklanjanje prepreka unutar jedinstvenog europskog tržišta, koje predsjednica opisuje kao ‘temelj stabilnosti i otpornosti u vremenima nesigurnosti’.

– Moj tim i ja nastavit ćemo neumorno raditi na zaštiti europskih potrošača, radnika i poduzeća. Europljani će iz ove krize zajedno izaći jači – zaključila je von der Leyen.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj