Connect with us

EU kutak

NAGRADA SAHAROV Borba za ljudska prava danas

Objavljeno

/

Plava pozadina s oblikom ljudskog lica kreiranim od riječi na različitim jezicima. Ključne riječi uključuju "Justice," "Dignity," "Tolerance," "Pace," i "Mir," koje simboliziraju univerzalne vrijednosti poput pravde, dostojanstva, i mira. Riječi su različitih veličina i nijansi plave i žute boje, tvoreći složen i umjetnički dizajn.
Foto: EU/EP

Povodom dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja, najvišeg priznanja Europske unije za rad na području promicanja demokratskih vrijednosti, Europski parlament u suradnji s Human Rights Film Festivalom (HRFF) organizira tematski panel ‘Borba za ljudska prava danas’

Na panelu koji će se održati u četvrtak 5. prosinca od 19:15 do 20 sati u Kinoteci u Zagrebu govorit će zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić te politolog Boško Picula, a moderator će biti vanjskopolitički novinar Dragan Nikolić. U prigodnoj videoporuci o ovogodišnjim laureatima nagrade te europskim prioritetima u području zaštite ljudskih prava govorit će zastupnik Davor Ivo Stier (HDZ, EPP). 

– Ove godine Nagrada Saharov za slobodu mišljenja dodijeljena je Mariji Corini Machado i Edmundu Gonzalezu Urrutiju, dvama istaknutim liderima koji već godinama predvode borbu za slobodu, demokraciju i ljudska prava u Venezueli. Njihov rad dolazi u trenutku kada mnoge zemlje diljem svijeta, od Ukrajine do Bliskog istoka, prolaze kroz ozbiljne političke i humanitarne krize. Dok se Europa suočava s izazovima koji prijete temeljnim vrijednostima slobode i demokracije, važno je prisjetiti se da ljudska prava nisu samo apstraktne vrijednosti. Ona su temelj svakog prosperitetnog društva. Upravo zbog toga je Europski parlament, kao institucija posvećena promicanju i zaštiti ljudskih prava, iznimno važan. Nagrada Saharov, koja slavi hrabre pojedince i organizacije u borbi za slobodu, snažna je poruka svijetu da borba za pravdu ne smije biti zaboravljena. Kao koordinator kluba Europske pučke stranke u izaslanstvu Europskog parlamenta u Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini i kao izvjestitelj za andsku zajednicu u Odboru za vanjske poslove, u potpunosti razumijem koliko je politička situacija u Latinskoj Americi, a posebno u Venezueli, važna za stabilnost i napredak te regije. Suradnja i angažman Europskog parlamenta ključni su u promicanju dijaloga, stabilnosti i razvoja demokracije na tom kontinentu. Maria Corina Machado i Edmundo Gonzalez Urrutia ne samo da nose teret borbe za Venezuelu, već su i svijetli primjer kako pojedinci, čak i u najtežim okolnostima, mogu biti nositelji promjena. Neka njihova hrabrost bude inspiracija svima koji vjeruju u slobodu, pravdu i mir – istaknuo je zastupnik Davor Ivo Stier uoči panela.

Uvodni govor uoči rasprave o izazovima u području promicanja i zaštite ljudskih prava održat će voditeljica Ureda Europskog  parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak, a nakon panela slijedi filmski program Festivala.

Europski parlament u Hrvatskoj tradicionalno surađuje s Human Rights Film Festivalom uoči dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja. Riječ je o najvišem priznanju Europske unije kojim se vrednuje rad pojedinaca i organizacija u području zaštite ljudskih prava i demokratskih vrijednosti. Svečanost povodom dodjele priznanja održat će 17. prosinca u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

Nagrada Saharov za slobodu mišljenja utemeljena je 1988. godine, a nazvana je u čast sovjetskog fizičara i političkog disidenta Andreja Saharova. Njome se posebno promiču sloboda izražavanja, zaštita prava manjina, poštovanje međunarodnog zakona, razvoj demokracije i provedba vladavine prava. Ruska nevladina udruga Memorial, Nelson Mandela, Malala Jusafzaj, Denis Mukwege i Nadia Murad samo su neki od Saharovih laureata čije je rad kasnije prepoznat i vrednovan i kroz Nobelovu nagradu za mir.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

EU kutak

Je li asistivna tehnologija u EU dostupna samo odabranima?

Objavljeno

/

Foto: arhiva

Ključno je poboljšati prekogranični pristup asistivnoj tehnologiji, te omogućiti slobodno kretanje osobama s invaliditetom koje je koriste

Poslušaj članak

Većina osoba s invaliditetom danas je ovisna o nekoj vrsti asistivne tehnologije. Međutim, ako ste građanin zemlje koja je članica Europske unije, ipak ćete imati određene probleme pri nabavi prijeko potrebnih asistivnih pomagala. Zvuči nevjerojatno, ali zaista je tako.

Potvrdila je to i analiza Europskog forma za osobe s invaliditetom objavljena 22. listopada. Kako se navodi, osobe s invaliditetom suočavaju se s nedostupnošću pomagala iz nekoliko razloga.

Jedan od razloga zašto je tako leži u tome što unutar Europske unije postoje zatvoreni popisi dostupne asistivne tehnologije, ali asistivna tehnologija s popisa nije od koristi svim osobama koje ju trebaju. Drugim riječima, izdani popisi se ne prilagođavaju i ne nude rješenje za pomoć kod svake dijagnoze, odnosno vrste invaliditeta.

Isto tako, Europska unija ne pomaže pri financiranju asistivnih tehnologija koje su nekima jedini način za funkcioniranje u svakodnevici, pa si ljudi slabijeg imovinskog stanja nisu u mogućnosti osigurati potrebno pomagalo. To kod osoba s invaliditetom može dovesti do rizika od isključenosti.

Osim toga, dodatni problem predstavlja i nedostatak stručnog kadra koji bi korisnike educirao o načinu korištenja određene asistivne tehnologije, dok također kronično nedostaje i kadra koji bi osobama s invaliditetom bio na usluzi pri korištenju te tehnologije i servisiranju iste ako za tim bude potrebe.

Kako bi se dobavljačima asistivne tehnologije isplatila nabavka istih, potrebno je prijeći na nova asistivna rješenja. To uključuje tehnologiju temeljenu na pretplati, troškove povezanih uređaja i ažuriranja, ali i bolju tehničku podršku.

Zbog različitih pravila, različitog popisa asistivne tehnologije i drugačije razine financiranja iste, dobavljači iz pojedinih zemalja ne nabavljaju noviju asistivnu tehnologiju što osobama s invaliditetom iz pojedinih zemalja onemogućuje pristup asistivnoj tehnologiji koja bi im uvelike mogla podići kvalitetu života.

Zato ljudi iz određenih zemalja moraju putovati u druge zemlje kako bi nabavili asistivnu tehnologiju koja im je potrebna.

Kako bi svaka osoba s invaliditetom na području Europske unije dobila odgovarajuću asisitivnu tehnologiju koja bi joj olakšala život, u analizi Europskog foruma istaknute su određene stavke pomoću kojih bi se mogla olakšati dostupnost asistivne tehnologije svima kojima je potrebna.

Pa tako, između ostalog, u preporukama stoji kako je potrebno osigurati da sustavi financiranja podržavaju širi spektar asistivne tehnologije, kako bi asistivnu tehnologiju mogli dobiti svi, uključujući i korisnike iz manjih zemalja, jamčeći da će dobiti visoko kvalitetne, specijalizirane proizvode.

Isto tako, potrebno je prilagoditi pravila potrebama korisnika asistivne tehnologije što uključuje bolji pristup financiranju, podršci i načinima žalbe.

Između ostalog, potrebno je i povećati broj stručnjaka koji mogu podržati korisnike, odnosno pomoći im pri savladavanju korištenja asistivne tehnologije i pružiti im tehnološku podršku.

Nadalje, bitno je uskladiti zahtjeve za informacijama za pomoćna rješenja među državama članicama i osigurati međusobno priznavanje tamo gdje postoje ekvivalentne procjene.

Kao jedna od ključnih stvari nameće se i poboljšanje prekograničnog pristupa asistivnoj tehnologiji, te omogućavanje slobodnog kretanja osobama s invaliditetom koje je koriste.

Jedino na ovaj način može se osigurati da svaka osoba u Europskoj uniji dobije adekvatnu asistivnu tehnologiju.

U Dublinu je održana konferencija na temu „Asistivna tehnologija i pristupačna digitalna tehnologija – Osnaživanje sudjelovanja“ na kojoj su predstavnici država članica i civilnog društva govorili o pristupačnijoj asistivnoj tehnologiji za sve s područja Europske unije.

Zaključeno je da digitalna i asistivna tehnologija značajno povećavaju neovisnost, sudjelovanje, zdravlje i opću dobrobit osoba s invaliditetom. Pristup odgovarajućoj digitalnoj i asistivnoj tehnologiji ključan je za ostvarenje prava navedenih u Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, uključujući obrazovanje, zapošljavanje, samostalan život i sudjelovanje u zajednici.

Nastavite čitati

EU kutak

Osobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje osobu koja sjedi u invalidskim kolicima na otvorenom prostoru. U fokusu su donji dio kolica i noge osobe. Osoba nosi traperice i crne sportske tenisice s plavim i sivim detaljima. Veliki stražnji kotač sa žbicama i manji prednji kotačić jasno su vidljivi, kao i oslonac za noge s remenom koji stabilizira potkoljenicu. U pozadini se vidi popločena površina te travnati dio s grmljem i drvećem, što daje dojam mirnog, vanjskog okruženja.
Foto: Pixabay

Gotovo dvije od pet osoba s invaliditetom u Hrvatskoj bile su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Veći udio zabilježile su samo Litva, Latvija i Bugarska

Poslušaj članak

U Hrvatskoj je 2025. riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo izloženo 39,8 posto osoba s invaliditetom u dobi od 16 i više godina. Među osobama bez invaliditeta iste dobi taj je udio iznosio 15,6 posto. Razlika od 24,2 postotna boda znači da su osobe s invaliditetom u Hrvatskoj tom riziku bile izložene oko dva i pol puta češće.

Podatke Eurostata usporedio je Europski forum osoba s invaliditetom u analizi objavljenoj 15. listopada 2026. Na razini Unije riziku je bilo izloženo 28,8 posto osoba s invaliditetom. U Litvi je taj udio dosegnuo 50,5 posto. U Latviji je iznosio 42,6 posto, a u Bugarskoj 42,3 posto, što Hrvatsku svrstava na četvrto mjesto.

Gdje je prag rizika od siromaštva

Širi pokazatelj obuhvaća tri skupine ljudi. U prvoj su oni čiji je dohodak ispod nacionalnog praga rizika od siromaštva, u drugoj oni koji žive u teškoj materijalnoj i socijalnoj oskudici, a u trećoj oni koji žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Tko pripada dvjema ili svim trima skupinama, broji se samo jednom.

Kad se promatra samo dohodak, ispod praga rizika od siromaštva živjelo je 37,6 posto osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i 20,9 posto u Europskoj uniji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prag za osobu koja u Hrvatskoj živi sama iznosio je 9.034 eura godišnje, odnosno oko 753 eura mjesečno.

Istraživanje obuhvaća ljude koji žive u privatnim kućanstvima. U skupinu osoba s invaliditetom Eurostat ubraja one koji su naveli da ih zdravstvene teškoće najmanje šest mjeseci ograničavaju u svakodnevnim aktivnostima. Osobe koje žive u ustanovama ostaju izvan te statistike.

Kad je do škole više od 40 kilometara

U izvješću za 2025. godinu pravobranitelj za osobe s invaliditetom opisuje slučaj majke koja je dvoje djece s teškoćama u razvoju vozila u školu udaljenu više od 40 kilometara od kuće. Bliže njihovu domu nije bilo prostora za poseban razredni odjel. Na rehabilitaciju su odlazili tridesetak kilometara od kuće u suprotnom smjeru. Zbog teškoća s hranjenjem majka je djecu između nastave i terapije vozila kući na ručak i odmor.

Pravobranitelj je preporučio osnivačima škola da organiziraju prijevoz tako da roditelji mogu raditi i kad dijete treba pratnju na putu do škole. Kao primjer naveo je Osnovnu školu „Antun Gustav Matoš” u Vinkovcima, u kojoj je uz podršku osnivača i financiranje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih prijevoz organiziran tako da roditelji ne moraju voziti djecu ni pratiti ih do škole.

Nastavite čitati

EU kutak

VIJEĆE EU Osobe s invaliditetom na otvorenom tržištu rada

Objavljeno

/

Napisao/la:

Četvero sudionika obilaska prostora s drvenim bačvama, među kojima je i žena u invalidskim kolicima, odjeveno u reflektirajuće prsluke.
Foto: Pexels

Europska komisija već je donijela „Kompas konkurentnosti za EU”, dokument kojemu je glavni cilj stvoriti uvjete u kojima svatko ima jednake izglede za uspjeh

Poslušaj članak

Pristupačna radna mjesta, razumna prilagodba, napredovanje u karijeri i uključivo obrazovanje ključni su zahtjevi novog dokumenta Vijeća EU-a kojim se osobama s invaliditetom želi osigurati siguran prijelaz iz zaštićenog na otvoreno tržište rada.  

No hoće li taj prijelaz na otvoreno tržište rada uistinu biti realiziran u skorijoj budućnosti pitanje je oko kojeg se već sada lome koplja, posebno unutar organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom. Jer ima i onih skeptika koji smatraju kako bi se iza tog „naizgled plemenitog“ cilja mogla kriti opasnost za skrivenu diskriminaciju osoba s invaliditetom na tržištu rada. Pristupačna radna mjesta i razumna prilagodba, primjerice, zgodno i ohrabrujuće izgledaju na papiru, no u praksi se često ne realiziraju zbog navodno visokih troškova za poslodavce.

Kako god bilo, jednakost osoba s invaliditetom na tržištu rada za Vijeće je „pokretač gospodarskog rasta i konkurentnosti u EU-u“. Glavni cilj spomenutog dokumenta zapravo je izgradnja Unije jednakosti, za što već postoje zakonodavni akti kojima se zabranjuje diskriminacija, utvrđuju načela jednakih mogućnosti, svekolike ravnopravnosti, sprječavanja siromaštva i socijalne isključenosti, i to ne samo za osobe s invaliditetom.

– Predrasude i stigma mogu dovesti određene skupine u nepovoljan položaj već od samog početka i tijekom cijelog života. Žene, djeca i skupine u ranjivim situacijama izloženiji su riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti od drugih – navodi se u dokumentu Vijeća.

Europska komisija već je donijela „Kompas konkurentnosti za EU”, dokument kojemu je glavni cilj stvoriti uvjete u kojima svatko ima jednake izglede za uspjeh na otvorenom tržištu rada. Organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom ovu su inicijativu isprva pozdravljali kao važan iskorak u izgradnji društva jednakih mogućnosti (Unije jednakosti), no početno je oduševljenje brzo splasnulo zbog nedostatka političke volje da se taj cilj uistinu i realizira.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu