Connect with us

in MREŽA

MOJA PRIČA Miljenko Mile Kulić

Objavljeno

/

Foto: Mladen Kristić

Vječna i strastvena ljubav prema pjevačici Danijeli Martinović i prekinuto prijateljstvo sa školskim kolegom Petrom Grašom, samo su neke fusnote iz života ovog neopisivog čovjeka

Te Gospodnje 1974. godine grupa ABBA pobijedila je na Euroviziji, američki predsjednik Richard Nixon dao je ostavku zbog afere Watergate, a u lipnju je mjesecu u splitskom rodilištu na svijet došao Miljenko Kulić, poznatiji kao Mile.

Rođen je preko puta starog Hajdukovog stadiona. Podatak je to koji će mu bitno odrediti identitet, jer roditi se pokraj Hajdukovog stadiona za Splićane znači da će ti doživotno venama kolati ‘bila krv’, a kroz život će te pratiti zafrkantski duh eponimnog Miljenka Smoje.

Mile je čovjek živopisan i dozlaboga romantičan, jer kako drugačije objasniti činjenicu da je još od srednje škole pa do danas mahnito zaljubljen u svoju sugrađanku, pjevačicu Danijelu Martinović. Koljena su mu zaklecala, a hladni trnci plazili niz kičmu kada ju je prvi put ugledao na igralištu pored srednje turističke, škole koju je Mile pohađao zajedno s učenicima bez nekih dijagnoza. Jedan od tih ‘bez dijagnoze’ bio je i pjevač Petar Grašo, s kojim je Mile dijelio i školsku klupu i ljubav prema Danijeli.  

Uh, taj je Grašo bio vragolast svat, profesori bi ga svako malo izbacivali s nastave zbog brbljavosti i sklonosti šalama koje i nisu bile primjerene za njegovu dob. No Mili je bio ne samo školski kolega na kojega se uvijek mogao osloniti, nego i prijatelj koji mu je otkrivao tehnike dobrog, tipično splitskog pjevanja. To će prijateljstvo doći na tešku kušnju nakon što je Grašo započeo tabloidno opjevanu romansu s Danijelom.

Izađi i bori se, u ovom gradu ima mjesta samo za jednog od nas, citirao je Mile poznate Rundekove stihove, ali se Grašo nije obazirao, prestao mu se čak javljati i na telefonske pozive. Nije se obazirala ni Danijela, nju Miline ljubavne patnje nisu ni okrznule. Da je samo znala da je u nju zaljubljen, kaže Mile, sigurno bi Grašo ostao ‘suhih gaća’.

– Nekako sam izdržao – kaže Mile na pitanje je li zbog Danijele imao neprospavane noći i polucijske snove.

I premda je Mile u švalerskom srazu s Grašom izgubio bitku, ali ne i rat, to ga nije pokolebalo da nastavi svoju potragu za istinskom ljubavi. Svoju je prvu romansu iskusio još u osnovnoj školi, s izvjesnom Blankom, zgodnom ženskicom koja će ga besramno ostaviti samo zato što su joj fetiš bili frajeri koje su u Splitu zvali ‘guzonjini sinovi’.

A Mile je bio sin nekih posve drugačijih roditelja, koji su mu ugravirali neke druge vrijednosti, suprotne materijalističkoj ispraznosti. Upravo zahvaljujući njima i starijem bratu Slavenu, s kojim živi i danas, Mile je bio svojevrsni fenomen u gradu ispod Marjana.

Bio je, naime, prvi čovjek s autizmom koji je još u osnovnoj naučio svirati crkvene orgulje, pod mentorskom milošću časnih sestara Pavle i Marije. Ispočetka je to bilo neprijateljsko okruženje za jednog notornog Hajdukovca, jer su časne na zidu crkvene učionice bile objesile raspelo, ikonu Svete obitelji te uokvirene fotografije legendarnih Dinamovaca Marka Mlinarića i Štefa Deverića. Junaku ove priče bilo je nepojmljivo ispred tih fotografija moliti Očenaš i Zdravo Marijo, pa je do danas ostao agnostik.

Dok je odrastao, za Milu nije bilo roditeljske milosti – po cijele je dane učio čitati i pisati, matematiku i fiziku, a nakon par godina napornih treninga i plivao tako dobro da ga je neupućeni netko mogao zamijeniti za plivačkog maratonca Veljka Rogošića.

Ruku na srce, golemo je to postignuće za čovjeka koji životni put trasira s dijagnozom autizma i retardacije psihomotornog sustava.

Danas je Mile aktivni član zagrebačke udruge Ozana, gdje slika, pjeva i pleše. S bratom Slavenom i snahom Natašom uživa na pitoresknom imanju u okolici Velike Gorice, okružen s tri udomljena psa. Spokoj mu remeti tek čežnja za neprežaljenom ljubavi Danijelom Martinović koja ga redovito pohodi u snovima nabijenim strašću.

– Kada Danijela sazna koliko je moja ljubav duboka, siguran sam da će se i ona zaljubiti u mene – kategoričan je Mile.

Na putu do njezina srca stoji mu još samo jedna prepreka. Nema njezin broj mobitela.

Civilno društvo

„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke

Objavljeno

/

Napisao/la:

Sedam žena pozira na događanju posvećenom podizanju svijesti o raku dojke, uz ružičaste balone i vrpcu.
Foto: Salvus

Dobrotvorna kampanja tvrtke Salvus i ove će godine pomoći financiranju psihološke podrške oboljelima od raka te besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju

Poslušaj članak

Tvrtka Salvus trinaestu godinu zaredom provodi dobrotvornu kampanju „Snaga je u nama“ u suradnji s udrugama Europa Donna Hrvatska i Nismo same. Kampanja povezuje podizanje svijesti o raku dojke s konkretnom pomoći oboljelima, od psihološke podrške do prijevoza na liječenje.

Tijekom listopada od svake prodane bočice proizvoda Solgar Skin, Nails and Hair Formula i Solgar Skin, Nails and Hair with Biotin tvrtka će donirati jedan euro partnerskim udrugama. Sredstva namijenjena udruzi Europa Donna Hrvatska usmjerit će se na pružanje psihološke pomoći oboljelima od raka, dok će udruga Nismo same donaciju iskoristiti za svoj projekt besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju.

Prema podacima organizatora, u dosadašnjim je kampanjama prikupljeno više od 65.000 eura. Uz Hrvatsku, kampanja se provodi i u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu te u Albaniji i Crnoj Gori.

Važnost ovakve podrške posebno dolazi do izražaja u svakodnevici žena koje tijekom liječenja trebaju pomoć pri dolasku u bolnicu. Projekt udruge Nismo same „Nisi sama – ideš s nama!“ pokrenut je u ožujku 2018. kako bi ženama oboljelima od raka omogućio prijevoz od kuće do bolnice i natrag. Udruga ističe da među korisnicama ima žena koje nemaju podršku obitelji ili ne mogu same podmiriti troškove prijevoza, ali i onih kojima bližnji, unatoč želji da pomognu, nisu uvijek dostupni.

Prijevoz na terapiju i dostupna psihološka pomoć odgovaraju na različite, ali povezane potrebe oboljelih. Uz zahtjevno liječenje, žene se suočavaju i s promjenama na tijelu, emocionalnim opterećenjem te teškoćama u organizaciji svakodnevnog života. Ovogodišnja kampanja zato ponovno naglašava važnost sveobuhvatne podrške koja obuhvaća i praktične i psihološke izazove bolesti.

Kampanja je predstavljena 22. rujna u Zagrebu na događanju „Ružičasti party powered by Solgar“, koje je okupilo predstavnike medija, partnerskih udruga i druge goste. Predstavile su je voditeljica Ida Prester, predsjednica udruge Nismo same Ivana Kalogjera, predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska doc. dr. sc. Vesna Ramljak te Mateja Brezovec, specijalistica za proizvode u Salvusu.

Organizatori pozivaju građane da se tijekom listopada uključe kupnjom proizvoda obuhvaćenih kampanjom i tako pridonesu financiranju usluga koje oboljelim ženama olakšavaju liječenje i svakodnevicu.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Zaštita mora biti dostupna i ženama s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Skupina građana s crnim balonima na otvorenom događanju, među njima dvije žene u invalidskim kolicima.
Foto: Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa

Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa, zajedno sa Ženskom grupom Korak Karlovac, obilježila je ovaj važan dan okupljanjem i simboličnim puštanjem 100 crnih balona u spomen na žene ubijene u femicidu

Poslušaj članak

Nacionalni dan obilježava se u spomen na Gordanu Oraškić, odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec, ubijene 22. rujna 1999. tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom sudu u Zagrebu. Tada je teško ozlijeđena i sudska službenica Stanka Cvetković.

Udruga upozorava na položaj žena s invaliditetom. Uz nasilje kojem mogu biti izložene kao žene, suočavaju se i s dodatnim preprekama povezanima s invaliditetom. Ovisnost o pomoći druge osobe, izolacija ili otežan pristup uslugama podrške mogu im otežati prijavu nasilja i odlazak od nasilnika.

– Ženi koja traži pomoć moramo vjerovati i pružiti joj stvarnu mogućnost da se zaštiti. Za ženu s invaliditetom to znači i pristupačnu prijavu, odgovarajuću podršku te mogućnost sigurnog i neovisnog života. Zaštita koja joj nije dostupna nije zaštita – poručuje predsjednica udruge Josipa Urem.

Uoči obilježavanja ovog nacionalnog dana, udruga je provela i volontersku akciju prikupljanja higijenskih potrepština za Sigurnu kuću Ženske grupe Korak Karlovac. Zahvaljujući velikom odazivu i solidarnosti, prikupljen je velik broj potrebnih higijenskih i drugih potrepština koje će biti namijenjene ženama i djeci korisnicima Sigurne kuće.

– Ovom prilikom posebno zahvaljujemo Udruzi slijepih Karlovačke županije, našim članovima, građanima i svima koji su se uključili u akciju svojim donacijama. Vaša podrška pokazala je koliko zajedničkim snagama možemo učiniti za one kojima je pomoć najpotrebnija – kažu iz udruge.

Udruga poziva nadležne institucije da ozbiljno i pravodobno postupaju po prijavama te osiguraju da pomoć bude dostupna svakoj ženi. Žene s invaliditetom kojima je potrebna podrška mogu nazvati besplatni telefon SOIH – Mreže žena s invaliditetom: 0800 300 200.

Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa i Ženska grupa Korak Karlovac zajedničkim su obilježavanjem Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama poslale jasnu poruku da nitko ne smije biti prepušten nasilju i da zaštita, podrška i pomoć moraju biti dostupne svakoj ženi, uključujući žene s invaliditetom.

– Puštanjem 100 crnih balona odali smo počast ubijenim ženama. Naša je odgovornost učiniti sve što možemo da žene koje danas žive u strahu dobiju pomoć prije nego što bude prekasno.

Izvor: Udruga invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom grada Duga Resa

Nastavite čitati

in MREŽA

Obilježena 60. obljetnica Udruge invalida rada Zagreba

Objavljeno

/

Napisao/la:

Publika na svečanosti UIR Zagreba u ispunjenoj dvorani.
Foto: UIR Zagreba

U povodu 60. obljetnice Udruge invalida rada Zagreba 22. rujna dodijeljene su nagrade i zahvalnice zaslužnim pojedincima, organizacijama i institucijama. Čestitajući jubilarnu obljetnicu, predsjednica Nada Vorkapić osvrnula se na povijest UIR Zagreba

Poslušaj članak

– Tijekom 60 godina tri puta smo mijenjali naziv, od Udruženja, Saveza do Udruge invalida rada, a od 2003. Udruga invalida rada Zagreba. Od 2007., zahvaljujući bivšoj predsjednici Mariji Topić, djelujemo u prostoru na adresi Nova cesta, gdje se provode razne aktivnosti – podsjetila je Vorkapić.

Naglasila je kako su od osnutka do danas vrijednosti UIR Zagreba solidarnost, stručnost, ustrajnost, predanost te unaprjeđenje života invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom. Vorkapić je poručila da će UIR Zagreba i dalje ostati mjesto gdje će se saslušati potrebe članova i pokazati razumijevanje.

Nakon prigodnog govora predsjednica Vorkapić uručila je nagrade i zahvalnice, a Nagradu za životno djelo Branki Trzun Makek uručio je Ivica Lazić, član UIR Zagreba od osnutka.

– Nagrada je logičan slijed mog dugogodišnjeg angažmana u UIR Zagreba. Zadnjih deset godina sam u Upravnom odboru udruge i osam godina sam njezina dopredsjednica. Dosad sam se trudila ukazivati na prepreke i probleme osoba s invaliditetom te ću i dalje nastojati ispraviti nepravde – rekla je Trzun Makek.

Godišnju nagradu dobila je Mirjana Dobranović.

Uz Suzanu Suvajac i Belkisu Štrkonjić, Nagradu za Naj zaposlenicu dobila je pravnica UIR Zagreba Ivana Unger, koja je istaknula kako joj je velika čast što su članovi prepoznali njezin rad.

– Zanimljivo je i izazovno raditi u udruzi. Stranke dolaze s raznim pitanjima, to mi omogućuje da se bavim različitim područjima prava – rekla je Unger.

Naglasila je kako joj je važno raditi za dobrobit članova UIR Zagreba te kao članica Stručnog savjeta Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom na sastanku iznijeti i probleme koji najviše muče invalide rada.

Nagradu Naj volonter dobili su Maida Bojić, Nada Katanec, Ljiljana Smontara i Marko Švraka, koji volontira šest godina u mobilnom timu i organizira kviz znanja za korisnike udruge. Volonterski rad Švraka prepoznao je i dm, gdje radi kao informatičar.

– Počeo sam volontirati u vrijeme potresa i covida. Volonterstvo je za mene nesebično davanje svog vremena i znanja drugima – rekao je Švraka.

Poručio je da volonterstvo oplemenjuje onoga tko volontira.

Uz istaknute medije i medijske osobe, zahvalnicu za promicanje rada UIR Zagreba dobio je In Portal – news portal za osobe s invaliditetom.

Voditeljica HRT-ove emisije „Normalan život“ Ana Tomašković rekla je da UIR Zagreba uvijek ističe kao brend jer se osjeća da je mnogima drugi dom.

Među brojnim zaslužnima zahvalnicu je dobio i Parastolnoteniski klub URIHO, koju je preuzela Ivana Ilić.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu