in MREŽA
MOJA PRIČA Dijana Telebar, predsjednica Udruge ‘Uz tebe sam’
Sve ono što činimo ima smisla ako barem jednom djetetu pomognemo učiniti svijet ljepšim mjestom – volonteri udruge i ja ćemo biti tu za njih. Zato budite i vi uz nas jer svakim danom korak smo bliže izgradnji tolerantnijeg društva, spremnog na prihvaćanje različitosti, kaže Dijana Telebar
Dijana Telebar magistra je primarnog obrazovanja te stručnjakinja za pisanje i provedbu projekata. Volontirala je u različitim organizacijama, uglavnom pomažući djeci i mladim osobama s invaliditetom.
– U Udrugu savjetovališta ‘Uz tebe sam’ došla sam 2017. godine, te prvi volonterski angažman u udruzi mi je bio pomoć u čišćenju i opremanju novog prostora udruge, na adresi Graberje 33, u kojem obitavamo i danas. Upoznala sam članove koji su mi odmah prirasli srcu, volontere i tadašnju predsjednicu koja je posvetila puno ljubavi i truda u održivost udruge. Budući da sam i sama učiteljske struke, i rad s djecom s teškoćama u učenju mi je dio svakodnevnog posla, počela sam provoditi projekt ‘Tata – mata učenje’ koji se odnosio na podršku u učenju učenicima s teškoćama u učenju. U međuvremenu sam sve više osjećala potrebu za uvođenjem novih ideja i rješenja, pa sam se educirala u raznim područjima. Tako sam položila tečaj za pisanje i provedbu EU projekata i uz dobivena stručna znanja napisala i uspješno provela nekoliko projekata – priča nam Dijana.
– Kako smo nudili sve veći broj usluga, polako je rastao broj članova i broj volontera. 2019. godine predložena sam i dobila povjerenje za obnašanje dužnosti dopredsjednice, a od 2023. godine obnašam dužnost predsjednice udruge. Obnašati dužnost predsjednice znači puno više odgovornosti, koordinacije, edukacija i biti prisutan u svim projektima i aktivnostima. Dugo sam se dvoumila mogu li to sve obnašati, volonterski, uz obiteljske obveze i redovan posao, koji nije u udruzi. Uz veliku podršku obitelji, ali i volontera koji su mi odlučili pridružiti, znala sam koji su daljnji koraci. Naravno, taj put je dosta trnovit, prepun je izazova koji nisu uvijek vidljivi. Nedostatak stabilnih financijskih sredstava nas dosta ograničava što utječe na količinu pružanja adekvatnih usluga i podrške obiteljima te nabavu potrebnih resursa (asistivna tehnologija i ostala oprema).
Udruga se često oslanja na donacije, projekte i natječaje koji su nesigurni ili privremeni. Birokracija je dosta kruta i opsežna, no da bismo radili sve što radimo, moramo ispuniti brdo papirologije koja je zamorna. Ne veseli nas, ali moramo. Bilo bi puno jednostavnije kada bismo imali zaposlen ‘hladni pogon’, no trenutno to još nismo ostvarili – kaže Dijana, a primarni cilj je osigurati rehabilitaciju i stručnu podršku djeci s teškoćama u razvoju, osobama s invaliditetom i njihovim roditeljima jer su potrebe izrazito velike i oni ne mogu čekati. To sve zahtijeva posebnu stručnu pažnju i dodatne resurse.
– Surađujemo s različitim institucijama poput škola, fakulteta, zdravstvenih ustanova, ministarstva, zavoda za socijalni rad i ostalim organizacijama civilnog društva kako bismo našli najbolja moguća rješenja. Pružamo podršku roditeljima kako bi ostvarili svoja i dječja prava. Naravno, ako samo jedna karika u tom lancu zakaže, cijeli proces je otežan. Prijašnjih godina smo se susretali s velikom stigmom javnosti, zato od samog osnutka udruge djelujemo edukativno. Educiramo građane preko društvenih medija, uživo na različitim događajima i približavamo im potrebe, ali i mogućnosti djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom kako bi im znali pristupiti i bolje razumjeli njihova određena ponašanja. Ovi izazovi zahtijevaju fleksibilnost, kreativnost i izgradnju snažne mreže podrške unutar zajednice kako bi udruga mogla uspješno funkcionirati i ostvariti svoje ciljeve – navodi Telebar.
Članovi ove udruge su djeca s teškoćama u razvoju i mlade osobe s invaliditetom te njihove obitelji.
– Trenutno brojimo 276 članova i za njih udružujemo svoja znanja i provodimo brojne aktivnosti i projekte, organiziramo različite događaje i izlete sukladno financijskim mogućnostima. Svi projekti koje provodimo su od izrazitog značaja, ne samo za naše članove, već i za cijelu zajednicu. Tako provodimo projekt ‘U tuđim cipelicama’ u suradnji s deset osnovnih škola s područja Varaždinske županije, koji se odnosi na prevenciju vršnjačkog nasilja s posebnim naglaskom na prevenciju nasilja prema djeci s teškoćama u razvoju. Jako smo ponosni na rezultate projekta ‘Vjetar u leđa’ kojeg financira Grad Varaždin, tvrtka Colas d.d. Hrvatska i tvrtka Knauf Insulation.
Projekt daje priliku djeci s teškoćama u razvoju da se razvijaju u skladu sa svojim sposobnostima bez obzira na teškoće i socioekonomski status, osiguravajući im podršku edukacijskih rehabilitatora i logopeda čije su usluge besplatne za njihove roditelje. Neke od teškoća s kojima se djeca s teškoćama u razvoju svakodnevno nose su socijalne, emocionalne, komunikacijske, kognitivne i motoričke. Njihove borbe ponekad nisu vidljive, ali su uvijek prisutne zato je nužna podrška specijaliziranih stručnjaka koji su ujedno i savjetodavna podrška roditeljima.
Zbog različitih teškoća s kojima se djeca s teškoćama u razvoju nose, oni su podijeljeni u osam grupa po njih petero. Na svakoj radionici uz stručnjake, tu su i volonteri koji pružaju asistenciju svakom pojedinom djetetu. Velika su nam podrška mladi volonteri – učenici I. gimnazije te studentice Sveučilišta Sjever – Odjel za sestrinstvo. Volonteri su prisutni i na radionicama za mlade osobe s invaliditetom na kojima im asistiraju prilikom likovnih, glazbenih, literarnih radionica, uvježbavaju s njima za nastupe na različitim priredbama – pojasnila nam je Dijana i istaknula da tako bogate njihov društveni život i kvalitetno ispunjavaju njihovo, ali i svoje slobodno vrijeme. Za mlade osobe s invaliditetom osiguravaju i uslugu osobne asistencije, pa tako trenutno imaju četiri zaposlena osobna asistenta.
Izazovi s kojima se sreću članovi su svakodnevni.
– Njihove borbe za ostvarivanje osnovnih dječjih prava kreću s danom rođenja djeteta s teškoćama u razvoju. Osim njihovoj djeci, potrebna je stručna savjetodavna podrška i njihovim roditeljima, kako bi ih se jačalo i usmjeravalo. Često ni ne znaju koja sve prava imaju i kako ih ostvariti. Djeca s teškoćama u razvoju imaju pravo na terapije koje su za njihove roditelje besplatne, no zbog nedovoljnog broja stručnjaka djeca s teškoćama u razvoju na terapije čekaju i po nekoliko mjeseci – što je predragocjeno vrijeme da bi se izgubilo. Mnogi roditelji zato svoju djecu vode raznim privatnim stručnjacima, što dodatno iscrpljuje njihov budžet. Nažalost, te usluge mnogi roditelji ne mogu priuštiti svojoj djeci, što djecu s teškoćama u razvoju stavlja u još nepovoljniji položaj, a roditelji nemaju dostatna znanja kako bi im pomogli.
Zato je tu Udruga ‘Uz tebe sam’ koja daje priliku djeci s teškoćama u razvoju da ojačaju svoje sposobnosti bez obzira na teškoće, osiguravajući podršku edukacijskih rehabilitatora i logopeda. U našu udrugu uključeni su roditelji iz cijele Varaždinske županije, a uključivanje djece s teškoćama u razvoju u vrtić ili školu ovisi o nekoliko ključnih čimbenika, koji se odnose na individualne potrebe djeteta, kapacitete obrazovnih ustanova i podršku koju sustav i zajednica pružaju. Kvaliteta tih usluga ovisi o stručnoj podršci unutar same institucije, jer ako izostaju stručnjaci poput pedagoga, edukacijskih rehabilitatora, psihologa, pred učiteljima i odgojiteljima je velik izazov ako su ostavljeni bez stručne podrške.
Također, roditelji mladih osoba s invaliditetom koja su ostvarila pravo na osobnog asistenta nailaze na velik problem osiguravanja usluge osobne asistencije jer nažalost na tržištu rada nema dovoljno asistenata. Trenutno, s ostalim organizacijama, u komunikaciji s ministarstvom radimo na rješavanju tog problema i sudjelujemo u kreiranju javnih politika – kaže Dijana i nastavlja o planovima koji su veliki, ponekad bi se moglo reći da su i ambiciozni, ali nisu neostvarivi.
– Planiramo proširenje terapijskih i edukativnih usluga, uključujući dodatne terapeutske programe, radimo na prilagodbi i poboljšanju postojećih prostorija, ali također želimo osigurati i asistivnu opremu koja će djeci s teškoćama u razvoju omogućiti bolji napredak i olakšati učenje. Želimo graditi svijet pun mogućnosti i međusobne tolerancije, kroz edukacije javnosti, medijske istupe i kampanje.
Da bismo sve to ostvarili, potrebna nam je kontinuirana edukacija i apliciranje na nacionalne i međunarodne projekte, natječaje i fondove kako bi se osiguralo stabilnije financiranje, a isto tako radimo i radit ćemo na razvijanju partnerstava s privatnim tvrtkama koje dijele našu viziju i misiju – kaže Dijana.
– Velika mi je čast voditi Udrugu ‘Uz tebe sam’ i zalagati se za prava divnih, iskrenih, malih, ali ‘velikih ljudi’, mladih osoba s invaliditetom i njihovih obitelji. Sve ono što činimo ima smisla ako barem jednom djetetu pomognemo učiniti svijet ljepšim mjestom – volonteri udruge i ja ćemo biti tu za njih. Zato budite i vi uz nas jer svakim danom korak smo bliže izgradnji tolerantnijeg društva, spremnog na prihvaćanje različitosti. Hvala od srca svim našim dobročiniteljima koji omogućuju naš rad – zaključila je predsjednica Dijana Telebar.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini
Poslušaj članak
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.
Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.
Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.
Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.
Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.
Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.
Potpuno izvješće dostupno je ovdje.
Glavni cilj projekta je omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom da što duže i kvalitetnije žive u vlastitim domovima. Gerontodomaćice im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, odlasku u kupovinu, pripremi i organizaciji prehrane te drugim svakodnevnim obvezama
Poslušaj članak
U Splitu su predstavljeni rezultati europskog projekta „3P – Pratiteljice, Pomoćnice, Prijateljice III“, koji je usmjeren na pružanje pomoći starijim osobama i osobama s invaliditetom. Projekt provodi Županijska udruga slijepih Split, a dosadašnji rezultati pokazuju koliko je ovakva podrška važna za svakodnevni život korisnika.
Predstavljanje rezultata održano je 26. listopada u Koncertnoj dvorani Ive Tijardovića u Hrvatskom domu Split, u sklopu obilježavanja 75. obljetnice djelovanja Županijske udruge slijepih Split.
Od početka provedbe projekta zaposleno je 18 gerontodomaćica, a pomoć je dosad dobilo 132 korisnika. Podijeljeno je i više od 2.750 paketa s kućanskim i higijenskim potrepštinama, dok je ostvareno 452 od ukupno 495 planiranih rezultata.
Glavni cilj projekta je omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom da što duže i kvalitetnije žive u vlastitim domovima. Gerontodomaćice im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, odlasku u kupovinu, pripremi i organizaciji prehrane te drugim svakodnevnim obvezama.
Osim praktične pomoći, važan dio njihova posla su razgovor i druženje s korisnicima. Na taj se način smanjuje osjećaj usamljenosti, a korisnici dobivaju osjećaj sigurnosti i podrške. Ovakva pomoć ujedno olakšava svakodnevicu i članovima njihovih obitelji koji brinu o svojim bližnjima.
Korisnicima se svakog mjeseca osiguravaju i paketi osnovnih kućanskih i higijenskih proizvoda. U njima se nalaze sredstva za pranje posuđa i rublja, sapun, pasta za zube, toaletni papir, kuhinjski ručnici, šampon i drugi proizvodi za svakodnevnu upotrebu.
Projekt se provodi na području Splita, Solina, Kaštela, Visa i Komiže. Njegova ukupna vrijednost iznosi 742.500 eura, a provedba traje od veljače 2024. do veljače 2027. godine. Sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus u okviru programa „Zaželi – prevencija institucionalizacije“.
Dosadašnji rezultati pokazuju koliko su ovakvi projekti važni za poboljšanje kvalitete života starijih osoba i osoba s invaliditetom. Osim što korisnicima omogućuju lakše obavljanje svakodnevnih aktivnosti, projektom je otvoreno i 18 radnih mjesta. Time se istodobno pruža pomoć onima kojima je najpotrebnija i potiče zapošljavanje žena u lokalnoj zajednici.
Korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji
Socijalni radnici već dugo, zbog kojekakvih se zadataka svojih nadređenih, ne bave svojim primarnim poslom. Kako bi se to promijenilo, Vlada Republike Hrvatske 5. studenog donijela je Pravilnik o izmjenama i dopunama zakona o pružanju socijalnih usluga.
Izmijenjeni pravilnik omogućuje pružanje psihosocijalne i rane razvojne podrške u obitelji korisnika, mijenja prostorne i kadrovske uvjete te u dijelu usluga povećava dopuštene kapacitete.
Tako od sada, pružatelj usluga dužan je pružati uslugu u prostoru pružatelja usluga, a isto se odnosi na pružanje usluga u vidu savjetovanja, stručne procjene, psihosocijalnog savjetovanja i socijalnog mentorstva.
Isto vrijedi za obiteljske medijacije, psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, boravka, smještaja, psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške ako se ne pruža u obitelji korisnika.
Ako se usluge pružaju u prostorijama kao što su obiteljski domovi to se odnosi se na uslugu pomoći u kući, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, psihosocijalne podrške i rano razvojne podrške.
Nadalje, ako socijalni radnici pružaju pomoć u aspektu uključivanja u programe odgoja i obrazovanja, prostor je dužna osigurati odgojno obrazovna ustanova.
S druge strane, korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji.
Kako bi se osigurali potrebni radni uvjeti za kvalitetnu psihosocijalnu i rano razvojnu podršku, pružatelj usluge dužan je stručnom osoblju osigurati adekvatna sredstva za rad kao i prostor gdje će oni moći voditi bilješke te arhivirati potrebnu dokumentaciju bitnu za i u provedbi usluge.
Prostorija mora biti dovoljno prostrana da u isto vrijeme u njoj svoje radne zadatke može obavljati više osoba. Za radnike je potrebno osigurati i sanitarni čvor koji neometano mogu koristiti.
Što se tiče pružanja socijalne usluge smještaja, ona kad su u pitanju djeca, mora imati deset mjesta, dok za odrasle i starije osobe smještajni kapacitet treba biti sastavljen od 30 mjesta. Ova usluga može se realizirati i u prostoru stambene namjene koji se ujedno može koristiti i u stambene svrhe. Ako pak dom može primiti 20 osoba, onda je riječ o malom domu.
Objekt u kojem se pruža usluga smještaja mora biti visok 240 centimetara. Međutim ako u smještaju boravi do 30 osoba koje imaju problema s pokretljivošću onda se visinska razlika može savladati pomagalima; granica se računa po broju osoba, a ne po veličini stambenog prostora.
Pružatelj usluge mora imati dovoljan broj ležećih mjesta, smještaj treba sadržavati prostor za dnevni odmor, uz prostor za pripremu, čuvanje hrane i konzumaciju jela.
Što se tiče broja zaposlenih, od sada na 20 korisnika moraju biti angažirane 3 medicinske sestre. Nadalje, na 40 korisnika po novim izmjenama zakona sada se dodjeljuje jedan fizioterapeut ili radni terapeut.
Za male domove, do 30 korisnika mora biti zaposleno 5 njegovatelja uz jednu medicinsku sestru. Ovaj broj ljudi u smještaju zahtjeva manje od jednog stručnog suradnika u toj vrsti usluge smještaja.
Isto tako, u svakom domu moraju postojati dojavni uređaji koji će biti spojeni s dežurnom službom. Što se tiče spavaonica, dopušteno odstupanje od propisane površine po korisniku raste s 5 % na 15 %.
Ako dom nudi uslugu boravka za stariju populaciju i uslugu dnevnog odmora, u njemu se mora nalaziti minimalno 20 % ležajeva u odnosu na puni kapacitet.
Nove izmjene zakona trebale bi uvelike olakšati život, svima kojima je potreban smještaj ili stručna pomoć.
Ministar Alen Ružić kazao je kako su socijalni radnici raspršeni po sustavima gdje se najmanje bave onim što je u opisu njihovog posla.
-Socijalnim radnicima je plaća važna, ali iz razgovora s njima, vidljivo je da im je važno i da se poštuju kao struka, da imaju pravo istupanja i da dobiju pravo odlučivanja. Oni se ne boje odgovornosti, ali im treba podrška – istaknuo je ministar Ružić na ovu temu.
Tko su Purger i Purgerica?
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
Projekt 3P III pružio pomoć za 132 osobe
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 2 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 1 danStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
in MREŽAPrije 4 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 3 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 3 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Tenis u kolicimaPrije 4 danaSven Maretić osvojio titulu u parovima na turniru u Italiji