in MREŽA
MOJA PRIČA Anita Knapić, predsjednica Udruge Osmijeh
I najmanji napredak je neizmjerna sreća za roditelje djece s teškoćama u razvoju i teškoćama u učenju. Ne dozvolite da itko određuje vašem djetetu granice uspjeha. Vi ste ono što će napraviti najveću razliku u životu vašeg djeteta, kaže Anita Knapić
Anita Knapić je predsjednica Udruge za pomoć djeci s teškoćama u učenju i s teškoćama u razvoju ‘Osmjeh’ postala prije nepuna dva mjeseca. Inače je majka dječaka Gabrijela koji ima sindrom Down i odmalena je korisnik ove udruge.
– Trenutno provodimo četiri projekta, odnosno, ‘Zaigraj u klubu osmjeh-faza II’ kojeg financira Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji socijalne politike u iznosu od 32.500 eura. U sklopu projekta angažirani su vanjski suradnici, logoped, kineziolog i učiteljica razredne nastave. Posebno smo ponosni jer je voditeljica tog projekta naša članica Daria. Osim nje, koordinatorica projekta je Sara, dugogodišnja volonterka udruge. U sklopu projekta redovito održavamo likovno-kreativne i sportsko-rehabilitacijske radionice sa stručnim suradnicima.
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u sklopu Institucionalne podrške osigurala je sredstva u iznosu 9050 eura, te je zaposlena jedna osoba.
Od manjih projekta provodimo projekt ‘Mali glazbenici’ kojeg financira požeško-slavonska županija u iznosu od 1300 eura. U projektu je osiguran vanjski suradnik koji provodi glazbene radionice u Centru udruga. Osim toga, Grad Pleternica financira redovan rad udruge preko projekta ‘Redovan rad’. Preko projekta financirani su troškovi neophodni za rad udruge – kaže nam Anita, a najveći izazovi s kojima se kao predsjednica susreće su trenutno uhodavanje u sve poslove udruge.
– Primijetila sam nedostatak sredstava, birokracija je uvijek i svugdje problem. Mala smo sredina i željeli bi našu udrugu podići na višu razinu i postići da dobijemo poludnevni boravak sa stručnim osobljem – od logopeda, fizioterapeuta, radnog terapeuta i slično. Svakako je nedostatak istih jer većina stručnog osoblja nakon završetka školovanja ostaje u Zagrebu jer imaju veću mogućnost i veći izbor pri zapošljavanju – potvrđuje Anita veliku boljku svih manjih sredina.
Trenutno je najveći problem prostor udruge.
– Smješteni smo u zgradi Centra udruga gdje prostor dijelimo s ostalih pet udruga. Imamo jednu zasebnu prostoriju koju dijele tri djelatnice, a od toga je jedna i u invalidskim kolicima. Plus to što se nekoliko puta tjedno pridruže stručni suradnici na individualnim radionicama.
Svakako je problem i za mlade korisnike udruge koji su završili školovanje. Potrebno im je osigurati svakodnevne aktivnosti u trajanju od nekoliko sati kako bi im se pružilo zadovoljstvo i napredak, ali isto na ovaj način i rasteretilo roditelje. Iz ovih razloga imam želju Udrugu Osmjeh prenamijeniti u poludnevni boravak – kaže Knapić.
Što se tiče vrtića, Anitin sin Gabrijel je prvo dijete s teškoćama koje je u gradskom vrtiću imalo asistenta.
– Uz malo izmjena i dobru volju bivše gradonačelnice, sada županice Antonije Jozić, želja i potreba za asistentom u vrtiću je ostvarena. Isti vrtić sada pohađaju još dva dječaka sa sindromom Down i vjerujem da su jako lijepo prihvaćeni i uključeni u sve aktivnosti. Što se tiče škola, tu također polako dolazi do promjena. Koliko sam upućena, u OŠ Pleternica sva djeca koja imaju potrebu za asistentom su iste i dobili.
Predrasude svugdje postoje, ali u našem gradu su naši korisnici prihvaćeni i uključeni u zajednicu. Na ono loše se ne osvrćemo. Idemo hrabro i snažno naprijed. Trudimo se mijenjati ono što možemo. Imamo podršku grada i gradonačelnice Marije Šarić u svim potrebama i projektima. Po potrebi podrška dolazi i od okolnih poduzetnika koji uvijek rado uskoče kada ih zamolimo – zahvalna je Anita, a što se tiče planova, najveći plan je naći novi i adekvatan prostor i ostvariti pravo na poludnevni boravak. Provoditi aktivnosti kao i do sada i širiti ih. Priključiti još volontera u udrugu, tražiti nove projekte i ostvariti ih. Zapravo žele napredovati u svim sferama.
– Moja poruka je da vas vidimo. Vidimo vaš trud, odricanje i ljubav koju pružate svojoj djeci, prijateljima i bližnjima. Dijagnoza ne umanjuje vašu ljubav prema djetetu, čak bih rekla da je i povećava. I najmanji napredak je neizmjerna sreća za roditelje djece s teškoćama u razvoju i teškoćama u učenju. Ne dozvolite da itko određuje vašem djetetu granice uspjeha. Vi ste ono što će napraviti najveću razliku u životu vašeg djeteta.
Također, smatram da svakom roditelju treba podrška, bilo to od strane obitelji, prijatelja ili neke stručne osobe. Ne bojte se tražiti pomoć. I ne zaboravite se brinuti o sebi.
Ostalima bih poručila da prije svega razgovaraju s djecom, da ih upute na različitosti i pruže pomoć onima koji trebaju. Možda je to neko dijete u vrtiću, školi ili parku, možda je dio obitelji ili neki stranac. To je prilika da se u ljudima probudi razumijevanje, podrška, ljubav i prihvaćanje različitosti – poručila je za kraj Anita Knapić.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini
Poslušaj članak
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.
Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.
Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.
Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.
Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.
Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.
Potpuno izvješće dostupno je ovdje.
Glavni cilj projekta je omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom da što duže i kvalitetnije žive u vlastitim domovima. Gerontodomaćice im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, odlasku u kupovinu, pripremi i organizaciji prehrane te drugim svakodnevnim obvezama
Poslušaj članak
U Splitu su predstavljeni rezultati europskog projekta „3P – Pratiteljice, Pomoćnice, Prijateljice III“, koji je usmjeren na pružanje pomoći starijim osobama i osobama s invaliditetom. Projekt provodi Županijska udruga slijepih Split, a dosadašnji rezultati pokazuju koliko je ovakva podrška važna za svakodnevni život korisnika.
Predstavljanje rezultata održano je 26. listopada u Koncertnoj dvorani Ive Tijardovića u Hrvatskom domu Split, u sklopu obilježavanja 75. obljetnice djelovanja Županijske udruge slijepih Split.
Od početka provedbe projekta zaposleno je 18 gerontodomaćica, a pomoć je dosad dobilo 132 korisnika. Podijeljeno je i više od 2.750 paketa s kućanskim i higijenskim potrepštinama, dok je ostvareno 452 od ukupno 495 planiranih rezultata.
Glavni cilj projekta je omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom da što duže i kvalitetnije žive u vlastitim domovima. Gerontodomaćice im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, odlasku u kupovinu, pripremi i organizaciji prehrane te drugim svakodnevnim obvezama.
Osim praktične pomoći, važan dio njihova posla su razgovor i druženje s korisnicima. Na taj se način smanjuje osjećaj usamljenosti, a korisnici dobivaju osjećaj sigurnosti i podrške. Ovakva pomoć ujedno olakšava svakodnevicu i članovima njihovih obitelji koji brinu o svojim bližnjima.
Korisnicima se svakog mjeseca osiguravaju i paketi osnovnih kućanskih i higijenskih proizvoda. U njima se nalaze sredstva za pranje posuđa i rublja, sapun, pasta za zube, toaletni papir, kuhinjski ručnici, šampon i drugi proizvodi za svakodnevnu upotrebu.
Projekt se provodi na području Splita, Solina, Kaštela, Visa i Komiže. Njegova ukupna vrijednost iznosi 742.500 eura, a provedba traje od veljače 2024. do veljače 2027. godine. Sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus u okviru programa „Zaželi – prevencija institucionalizacije“.
Dosadašnji rezultati pokazuju koliko su ovakvi projekti važni za poboljšanje kvalitete života starijih osoba i osoba s invaliditetom. Osim što korisnicima omogućuju lakše obavljanje svakodnevnih aktivnosti, projektom je otvoreno i 18 radnih mjesta. Time se istodobno pruža pomoć onima kojima je najpotrebnija i potiče zapošljavanje žena u lokalnoj zajednici.
Korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji
Socijalni radnici već dugo, zbog kojekakvih se zadataka svojih nadređenih, ne bave svojim primarnim poslom. Kako bi se to promijenilo, Vlada Republike Hrvatske 5. studenog donijela je Pravilnik o izmjenama i dopunama zakona o pružanju socijalnih usluga.
Izmijenjeni pravilnik omogućuje pružanje psihosocijalne i rane razvojne podrške u obitelji korisnika, mijenja prostorne i kadrovske uvjete te u dijelu usluga povećava dopuštene kapacitete.
Tako od sada, pružatelj usluga dužan je pružati uslugu u prostoru pružatelja usluga, a isto se odnosi na pružanje usluga u vidu savjetovanja, stručne procjene, psihosocijalnog savjetovanja i socijalnog mentorstva.
Isto vrijedi za obiteljske medijacije, psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, boravka, smještaja, psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške ako se ne pruža u obitelji korisnika.
Ako se usluge pružaju u prostorijama kao što su obiteljski domovi to se odnosi se na uslugu pomoći u kući, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, psihosocijalne podrške i rano razvojne podrške.
Nadalje, ako socijalni radnici pružaju pomoć u aspektu uključivanja u programe odgoja i obrazovanja, prostor je dužna osigurati odgojno obrazovna ustanova.
S druge strane, korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji.
Kako bi se osigurali potrebni radni uvjeti za kvalitetnu psihosocijalnu i rano razvojnu podršku, pružatelj usluge dužan je stručnom osoblju osigurati adekvatna sredstva za rad kao i prostor gdje će oni moći voditi bilješke te arhivirati potrebnu dokumentaciju bitnu za i u provedbi usluge.
Prostorija mora biti dovoljno prostrana da u isto vrijeme u njoj svoje radne zadatke može obavljati više osoba. Za radnike je potrebno osigurati i sanitarni čvor koji neometano mogu koristiti.
Što se tiče pružanja socijalne usluge smještaja, ona kad su u pitanju djeca, mora imati deset mjesta, dok za odrasle i starije osobe smještajni kapacitet treba biti sastavljen od 30 mjesta. Ova usluga može se realizirati i u prostoru stambene namjene koji se ujedno može koristiti i u stambene svrhe. Ako pak dom može primiti 20 osoba, onda je riječ o malom domu.
Objekt u kojem se pruža usluga smještaja mora biti visok 240 centimetara. Međutim ako u smještaju boravi do 30 osoba koje imaju problema s pokretljivošću onda se visinska razlika može savladati pomagalima; granica se računa po broju osoba, a ne po veličini stambenog prostora.
Pružatelj usluge mora imati dovoljan broj ležećih mjesta, smještaj treba sadržavati prostor za dnevni odmor, uz prostor za pripremu, čuvanje hrane i konzumaciju jela.
Što se tiče broja zaposlenih, od sada na 20 korisnika moraju biti angažirane 3 medicinske sestre. Nadalje, na 40 korisnika po novim izmjenama zakona sada se dodjeljuje jedan fizioterapeut ili radni terapeut.
Za male domove, do 30 korisnika mora biti zaposleno 5 njegovatelja uz jednu medicinsku sestru. Ovaj broj ljudi u smještaju zahtjeva manje od jednog stručnog suradnika u toj vrsti usluge smještaja.
Isto tako, u svakom domu moraju postojati dojavni uređaji koji će biti spojeni s dežurnom službom. Što se tiče spavaonica, dopušteno odstupanje od propisane površine po korisniku raste s 5 % na 15 %.
Ako dom nudi uslugu boravka za stariju populaciju i uslugu dnevnog odmora, u njemu se mora nalaziti minimalno 20 % ležajeva u odnosu na puni kapacitet.
Nove izmjene zakona trebale bi uvelike olakšati život, svima kojima je potreban smještaj ili stručna pomoć.
Ministar Alen Ružić kazao je kako su socijalni radnici raspršeni po sustavima gdje se najmanje bave onim što je u opisu njihovog posla.
-Socijalnim radnicima je plaća važna, ali iz razgovora s njima, vidljivo je da im je važno i da se poštuju kao struka, da imaju pravo istupanja i da dobiju pravo odlučivanja. Oni se ne boje odgovornosti, ali im treba podrška – istaknuo je ministar Ružić na ovu temu.
Tko su Purger i Purgerica?
SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
-
in MREŽAPrije 2 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 3 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 4 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 5 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 4 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 4 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini