in MREŽA
Međunarodni dan žena – s invaliditetom?
Unatoč značajnom napretku u posljednja tri desetljeća, žene s invaliditetom i dalje imaju ograničen pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenim uslugama
Poslušaj članak
Žene s invaliditetom posebno su osjetljiva društvena skupina. Nalaze se u neravnopravnom položaju u odnosu na žene bez invaliditeta, ali i na muškarce s invaliditetom.
S ciljem jačanja svijesti o važnosti ravnopravnosti, uključenosti i osnaživanja žena s invaliditetom u društvu, Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) u partnerstvu s Uredom pravobranitelja za osobe s invaliditetom organizirala je obilježavanje Međunarodnog dana žena pod nazivom ‘Za sve žene i djevojčice: Pravo – Jednakost – Osnaživanje’, koje je održano u četvrtak u Tribini Grada Zagreba.
Ovim događajem željelo se istaknuti kako nije dovoljno samo jednom godišnje obilježiti Međunarodni dan žena, već je nužno kontinuirano govoriti o položaju i ulozi žena, osobito žena s invaliditetom. Događaj je organiziran u sklopu kampanje ‘Aktivne i uključene’.
U prigodnom obraćanju predsjednica SOIH-a Marica Mirić govorila je o Pekinškoj deklaraciji, iznimno značajnom dokumentu donesenom 1995. godine, koji obuhvaća i prava žena s invaliditetom.
– Cilj ovog dokumenta je uklanjanje prepreka za potpunu ravnopravnost žena u 12 ključnih područja. Dokument ističe kako se žene s invaliditetom suočavaju s višestrukom diskriminacijom. Kada govorimo o višestrukoj diskriminaciji, ona nije samo rodna, već i unutar same skupine žena s invaliditetom – izjavila je Mirić.
Naglasila je kako se ove godine obilježava 30. godišnjica Pekinške deklaracije, a unatoč značajnom napretku u protekla tri desetljeća, žene s invaliditetom i dalje imaju ograničen pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenim uslugama. Stoga je ova obljetnica prilika za osvještavanje i unapređenje položaja žena s invaliditetom.
– Obljetnica predstavlja važan trenutak za obnovu predanosti borbi za rodnu ravnopravnost, s posebnim naglaskom na osnaživanje i inkluziju žena s invaliditetom – pojasnila je Mirić. Dodala je kako će program SOIH-a povodom 30. obljetnice Pekinške deklaracije uključivati interaktivne aktivnosti usmjerene na dijalog, osvještavanje i konkretne korake prema rodnoj ravnopravnosti, a dodijelit će se i nagrada Mandica Knežević.
Statistika o ženama s invaliditetom u Hrvatskoj
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je kako u Hrvatskoj danas živi više od 295 tisuća žena s invaliditetom, što čini 44,6% od ukupnog broja osoba s invaliditetom. Žene s invaliditetom čine oko 14,9% ukupnog ženskog stanovništva Republike Hrvatske.
Najveći broj žena s invaliditetom, njih 152.836 (52%), pripada dobnoj skupini starijih od 65 godina, dok 110.503 (37%) žena s invaliditetom spada u radno-aktivnu dob od 20 do 64 godine.
– Žene s invaliditetom suočene su s brojnim preprekama i diskriminacijom u ostvarivanju svojih prava u različitim područjima života. Također su često žrtve nasilja, uključujući obiteljsko nasilje. To se mora promijeniti, a moguće je samo kroz stalnu edukaciju i osnaživanje žena s invaliditetom – naglasio je Jurišić.
Dodao je kako su osobe s invaliditetom općenito nedovoljno zastupljene u obrazovanju i zapošljavanju.
– Velik broj osoba s invaliditetom završio je samo osnovnu ili srednju školu, dok je vrlo mali postotak onih koji završe višu ili visoku školu. To pokazuje da sustav obrazovanja još uvijek nije dovoljno otvoren prema osobama s invaliditetom, pa tako ni prema ženama s invaliditetom – rekao je Jurišić.
Napomenuo je i kako je u Hrvatskoj vidljiv porast zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali su pomaci i dalje mali, dok su žene s invaliditetom suočene s trostrukom diskriminacijom – kao žene, kao osobe s invaliditetom i kao potencijalne zaposlenice.
– Moramo potaknuti poslodavce da razmišljaju o zapošljavanju žena s invaliditetom. Poslodavci koji se odluče na taj korak često su iznimno zadovoljni svojim zaposlenicama. Osobe s invaliditetom su zahvalne na pruženoj prilici i nastoje se dokazati, osobito ako poslodavac razumije njihove potrebe – istaknuo je Jurišić.
Govoreći o pristupu zdravstvenim uslugama, Jurišić je istaknuo kako žene s invaliditetom u ruralnim područjima imaju problema s dostupnošću određenih zdravstvenih usluga, osobito onih vezanih uz reproduktivno zdravlje i primarnu zdravstvenu skrb.
Panel rasprava o obrazovanju i zapošljavanju žena s invaliditetom
U sklopu obilježavanja Dana žena održana je i panel rasprava o obrazovanju i zapošljavanju žena s invaliditetom.
Senada Halilčević iz Udruge za samozastupanje naglasila je kako je situacija posebno teška za žene s intelektualnim teškoćama na tržištu rada.
– Ove žene su diskriminirane. Ne mogu potpisati ugovor o radu i teško pronalaze posao jer nemaju kvalitetno obrazovanje. Poslodavci često traže poznavanje stranih jezika, no osobe s intelektualnim teškoćama to u školovanju nisu učile i ne mogu zadovoljiti te kriterije. Osim toga, često im izostaje podrška obitelji i okoline – rekla je Halilčević.
Nikolina Kušterbajn iz Hrvatskog saveza slijepih, koja je i sama slabovidna osoba, istaknula je da situacija sa zapošljavanjem žena s oštećenjem vida nije zadovoljavajuća.
– Zapošljavanje je jedan od ključnih čimbenika socijalnog uključivanja, a u Hrvatskoj je stopa zapošljivosti osoba s oštećenjem vida i dalje niska. Ipak, s vremenom su vidljivi pomaci – povećava se pristupačnost, raste informiranost, a poslodavci postaju svjesniji prednosti zapošljavanja osoba s oštećenjem vida. No, predrasude i stereotipi i dalje predstavljaju veliku prepreku – pojasnila je Kušterbajn.
Dijana Vincek, predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, istaknula je kako se najviše gluhih žena zapošljava u zaštitnim radionicama, primjerice u tekstilnoj industriji, ali su danas, uz pomoć prevoditelja, sve više prisutne i u drugim zanimanjima.
Prva pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Anka Slonjšak, podijelila je svoje iskustvo studiranja s tetraplegijom, naglašavajući kako su prijevoz i pristupačnost okoline predstavljali najveće prepreke.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja
Poslušaj članak
Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.
Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.
Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.
Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.
U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.
Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.
Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.
Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.
Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Leon Benković i Fran Krasnić razvili su aplikaciju SIADUS, zahvaljujući kojoj podrška studentima s invaliditetom više nije prepuštena slučaju, već je organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja. Više o projektu rekao nam je njegov voditelj, Fran Krasnić
Poslušaj članak
Što je platforma SIADUS i što je potaknulo njezin razvoj?
-SIADUS je digitalni sustav koji povezuje studente s invaliditetom sa studentima-asistentima spremnima pružiti podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima.
Ideja je proizašla iz osobnog iskustva. Tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja osobe s invaliditetom najčešće imaju određenu razinu podrške, primjerice kroz asistente u nastavi. Ulaskom u visoko obrazovanje takva podrška uglavnom prestaje, pa se studenti često oslanjaju na improvizaciju i dobru volju pojedinaca.
Studentima s invaliditetom mogu biti potrebni pomoć pri kretanju po fakultetu, administrativnim postupcima, vođenju bilježaka ili dohvaćanju materijala. Cilj SIADUS-a jest da podrška ne bude slučajna, nego organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja.
Kako funkcionira sustav SIADUS?
-SIADUS se temelji na tri korisničke uloge: studentu s invaliditetom, studentu-asistentu i koordinatoru na fakultetu.
Student s invaliditetom unosi raspored, potrebe i preferencije, student-asistent svoju dostupnost i vrste podrške koje može pružiti, dok koordinator nadzire proces, potvrđuje ili prilagođava suradnje te prati njihovu provedbu.
Na temelju unesenih podataka algoritam predlaže najprikladnije parove uzimajući u obzir rasporede, potrebe i dostupnost. Tehnologija pritom ne zamjenjuje ljudski odnos, nego automatizira organizaciju kako bi podrška bila brža, preglednija i pouzdanija.
Koje koristi donosi platforma?
-Studentima s invaliditetom SIADUS omogućuje strukturiranu i pouzdanu podršku te olakšava svakodnevno studiranje. Sustav im omogućuje jasno iskazivanje potreba i pravodobnu pomoć.
Studenti-asistenti razvijaju komunikacijske i socijalne vještine, stječu vrijedno iskustvo, a na pojedinim fakultetima njihov angažman može biti priznat kroz ECTS bodove ili druge oblike akademskog priznanja.
Visokoškolske ustanove dobivaju alat za organizaciju asistencije, praćenje suradnji i bolji uvid u potrebe studenata s invaliditetom. Time se smanjuje administrativno opterećenje te jača mogućnost uključivanja u europske projekte i reputacija institucije kao inkluzivne i društveno odgovorne.
SIADUS tako ne unapređuje samo organizaciju podrške, nego i razvija kulturu solidarnosti i ravnopravnosti unutar akademske zajednice.
U kojoj je fazi razvoja SIADUS?
-Platforma je tijekom proteklog semestra uspješno pilotirana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povratne informacije korisnika bile su vrlo pozitivne. Studentima s invaliditetom posebno znači što podrška više nije prepuštena slučaju, dok studenti-asistenti dobivaju jednostavan način uključivanja i konkretan doprinos kolegama.
Pilot-faza omogućila je testiranje sustava u stvarnim uvjetima i prepoznavanje mogućnosti za daljnje unaprjeđenje prije širenja na druge ustanove.
Projekt je sudjelovao u ZICER Startup Factory programu te je predstavljen na regionalnim i međunarodnim startup događanjima, uključujući PODIM u Mariboru i Zagreb Slush’D, kao i na stručnim skupovima posvećenima inovacijama, poduzetništvu i inkluziji.
SIADUS je osvojio priznanje za najbolji poster na stručnom skupu ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’, a razvoj projekta nagrađen je i Posebnim rektorovim priznanjem za doprinos inkluzivnom obrazovanju. Ta priznanja potvrđuju da akademska zajednica prepoznaje vrijednost održivog rješenja za studente s invaliditetom.
Koji su daljnji planovi razvoja?
-Nakon pilot-projekta plan je postupno proširenje SIADUS-a na druge zainteresirane visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj. Sustav je razvijen modularno i skalabilno kako bi se mogao prilagoditi različitim fakultetima i njihovim potrebama.
Paralelno razvijamo modul internog naziva ‘Crni labud’, koji će studentima s invaliditetom olakšati prijelaz na tržište rada povezivanjem s poslodavcima prema kompetencijama, interesima i potrebama tržišta.
Dugoročni je cilj da SIADUS postane cjelovit sustav podrške koji prati osobu od početka studiranja do zapošljavanja, istodobno studentima olakšavajući profesionalni razvoj, a poslodavcima omogućujući pristup obrazovanim i motiviranim kandidatima s invaliditetom.
Izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet
U organizaciji Hrvatskog saveza slijepih prošli je tjedan u Zagrebu održana uvodna konferencija projekta Centra za edukaciju i stručnu podršku osobama s oštećenjem vida – Lumina, koji će se provoditi tri godine u suradnji s Gradom Zagrebom, KBC-om Sestre milosrdnice i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom.
Projektom se unaprjeđuje socijalna uključenost i kvaliteta života osoba s oštećenjem vida kroz uspostavu specijaliziranog resornog Centra koji osigurava dostupne, integrirane i kontinuirane socijalne usluge.
Korisnicima će se usluge pružati u prostoru Centra te putem mobilnog tima stručnjaka u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 296.842,19 eura.
U prigodnom govoru izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da nakon završetka projekta rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet.
Voditeljica projekta Nikolina Kušterbajn istaknula je da će u projekt biti uključene 392 osobe s oštećenjem vida kojima će biti pruženo ukupno 3.255 socijalnih usluga. Kroz Centar Lumina, bez potrebe za administracijom, pružat će se šest oblika podrške. Individualna i grupna psihološka podrška omogućit će suočavanje s gubitkom vida i jačanje otpornosti, edukacijsko-rehabilitacijska podrška razvoj vještina za samostalno i svakodnevno funkcioniranje, a savjetodavna podrška omogućit će inicijalnu procjenu potreba i kontinuirano praćenje svakog korisnika.
Nadalje, pravna podrška omogućit će individualno i grupno savjetovanje o ostvarivanju prava dok IT podrška osposobljavanje za korištenje asistivnih tehnologija i digitalnih alata. Za korisnike koji ne mogu doći u Centar u vlastitom domu će biti dostupna podrška mobilnog tima stručnjaka kojeg čine psiholog, edukacijski rehabilitator, pravnik i IT stručnjak.
Srđana Šimac iz Hrvatskog saveza slijepih ukazala je na važnost ovog projekta s obzirom da ne postoji jedno mjesto na kojem osobe s oštećenjem vida mogu dobiti sveobuhvatu podršku i potrebne informacije. Upozorila je da nakon gubitka vida pogotovo u odraskoj dobi osobe su suočene s usamljenošću, izolacijom, depresijom i gubitkom funkcionalnosti.
U sklopu predstavljanja projekta održana je panel rasprava ‘Od dijagnoze do podrške – kako osigurati dostupnu i kvalitetnu podršku osobama s oštećenjem vida?’, na kojoj su sudjelovali prof.dr.sc Tina Runjić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, oftamologinja Biljana Andrijević Derk s Klinike za očne bolesti KBC Sestre milosrdnice, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović i izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača. Sudionici panela su istaknuli kako osobama s oštećenjem vida treba osigurati pravodobnu, dostupnu i cjelovitu podršku od trenutka suočavanja s dijagnozom do uključenosti u svakodnevni život.
Kvalitetna podrška ne može biti odgovornost samo jedne institucije ili jednog sustava nego je važno da različiti sustavi zajednički djeluju. Zaključeno je da projekt Lumina treba biti početak stvaranja održivog modela podrške.
Nakon završetka projekta nastavit će se povezivati stručnjaci i institucije s ciljem da osobe s oštećenjem vida imaju podršku kada je najpotrebnija.
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
VijestiPrije 19 satiGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
Life&StylePrije 7 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 6 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 7 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 6 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 7 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
Osobe s invaliditetomPrije 19 satiZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
in MREŽAPrije 3 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu