in MREŽA
Međunarodni dan žena – s invaliditetom?
Unatoč značajnom napretku u posljednja tri desetljeća, žene s invaliditetom i dalje imaju ograničen pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenim uslugama
Poslušaj članak
Žene s invaliditetom posebno su osjetljiva društvena skupina. Nalaze se u neravnopravnom položaju u odnosu na žene bez invaliditeta, ali i na muškarce s invaliditetom.
S ciljem jačanja svijesti o važnosti ravnopravnosti, uključenosti i osnaživanja žena s invaliditetom u društvu, Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) u partnerstvu s Uredom pravobranitelja za osobe s invaliditetom organizirala je obilježavanje Međunarodnog dana žena pod nazivom ‘Za sve žene i djevojčice: Pravo – Jednakost – Osnaživanje’, koje je održano u četvrtak u Tribini Grada Zagreba.
Ovim događajem željelo se istaknuti kako nije dovoljno samo jednom godišnje obilježiti Međunarodni dan žena, već je nužno kontinuirano govoriti o položaju i ulozi žena, osobito žena s invaliditetom. Događaj je organiziran u sklopu kampanje ‘Aktivne i uključene’.
U prigodnom obraćanju predsjednica SOIH-a Marica Mirić govorila je o Pekinškoj deklaraciji, iznimno značajnom dokumentu donesenom 1995. godine, koji obuhvaća i prava žena s invaliditetom.
– Cilj ovog dokumenta je uklanjanje prepreka za potpunu ravnopravnost žena u 12 ključnih područja. Dokument ističe kako se žene s invaliditetom suočavaju s višestrukom diskriminacijom. Kada govorimo o višestrukoj diskriminaciji, ona nije samo rodna, već i unutar same skupine žena s invaliditetom – izjavila je Mirić.
Naglasila je kako se ove godine obilježava 30. godišnjica Pekinške deklaracije, a unatoč značajnom napretku u protekla tri desetljeća, žene s invaliditetom i dalje imaju ograničen pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenim uslugama. Stoga je ova obljetnica prilika za osvještavanje i unapređenje položaja žena s invaliditetom.
– Obljetnica predstavlja važan trenutak za obnovu predanosti borbi za rodnu ravnopravnost, s posebnim naglaskom na osnaživanje i inkluziju žena s invaliditetom – pojasnila je Mirić. Dodala je kako će program SOIH-a povodom 30. obljetnice Pekinške deklaracije uključivati interaktivne aktivnosti usmjerene na dijalog, osvještavanje i konkretne korake prema rodnoj ravnopravnosti, a dodijelit će se i nagrada Mandica Knežević.
Statistika o ženama s invaliditetom u Hrvatskoj
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je kako u Hrvatskoj danas živi više od 295 tisuća žena s invaliditetom, što čini 44,6% od ukupnog broja osoba s invaliditetom. Žene s invaliditetom čine oko 14,9% ukupnog ženskog stanovništva Republike Hrvatske.
Najveći broj žena s invaliditetom, njih 152.836 (52%), pripada dobnoj skupini starijih od 65 godina, dok 110.503 (37%) žena s invaliditetom spada u radno-aktivnu dob od 20 do 64 godine.
– Žene s invaliditetom suočene su s brojnim preprekama i diskriminacijom u ostvarivanju svojih prava u različitim područjima života. Također su često žrtve nasilja, uključujući obiteljsko nasilje. To se mora promijeniti, a moguće je samo kroz stalnu edukaciju i osnaživanje žena s invaliditetom – naglasio je Jurišić.
Dodao je kako su osobe s invaliditetom općenito nedovoljno zastupljene u obrazovanju i zapošljavanju.
– Velik broj osoba s invaliditetom završio je samo osnovnu ili srednju školu, dok je vrlo mali postotak onih koji završe višu ili visoku školu. To pokazuje da sustav obrazovanja još uvijek nije dovoljno otvoren prema osobama s invaliditetom, pa tako ni prema ženama s invaliditetom – rekao je Jurišić.
Napomenuo je i kako je u Hrvatskoj vidljiv porast zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali su pomaci i dalje mali, dok su žene s invaliditetom suočene s trostrukom diskriminacijom – kao žene, kao osobe s invaliditetom i kao potencijalne zaposlenice.
– Moramo potaknuti poslodavce da razmišljaju o zapošljavanju žena s invaliditetom. Poslodavci koji se odluče na taj korak često su iznimno zadovoljni svojim zaposlenicama. Osobe s invaliditetom su zahvalne na pruženoj prilici i nastoje se dokazati, osobito ako poslodavac razumije njihove potrebe – istaknuo je Jurišić.
Govoreći o pristupu zdravstvenim uslugama, Jurišić je istaknuo kako žene s invaliditetom u ruralnim područjima imaju problema s dostupnošću određenih zdravstvenih usluga, osobito onih vezanih uz reproduktivno zdravlje i primarnu zdravstvenu skrb.
Panel rasprava o obrazovanju i zapošljavanju žena s invaliditetom
U sklopu obilježavanja Dana žena održana je i panel rasprava o obrazovanju i zapošljavanju žena s invaliditetom.
Senada Halilčević iz Udruge za samozastupanje naglasila je kako je situacija posebno teška za žene s intelektualnim teškoćama na tržištu rada.
– Ove žene su diskriminirane. Ne mogu potpisati ugovor o radu i teško pronalaze posao jer nemaju kvalitetno obrazovanje. Poslodavci često traže poznavanje stranih jezika, no osobe s intelektualnim teškoćama to u školovanju nisu učile i ne mogu zadovoljiti te kriterije. Osim toga, često im izostaje podrška obitelji i okoline – rekla je Halilčević.
Nikolina Kušterbajn iz Hrvatskog saveza slijepih, koja je i sama slabovidna osoba, istaknula je da situacija sa zapošljavanjem žena s oštećenjem vida nije zadovoljavajuća.
– Zapošljavanje je jedan od ključnih čimbenika socijalnog uključivanja, a u Hrvatskoj je stopa zapošljivosti osoba s oštećenjem vida i dalje niska. Ipak, s vremenom su vidljivi pomaci – povećava se pristupačnost, raste informiranost, a poslodavci postaju svjesniji prednosti zapošljavanja osoba s oštećenjem vida. No, predrasude i stereotipi i dalje predstavljaju veliku prepreku – pojasnila je Kušterbajn.
Dijana Vincek, predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, istaknula je kako se najviše gluhih žena zapošljava u zaštitnim radionicama, primjerice u tekstilnoj industriji, ali su danas, uz pomoć prevoditelja, sve više prisutne i u drugim zanimanjima.
Prva pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Anka Slonjšak, podijelila je svoje iskustvo studiranja s tetraplegijom, naglašavajući kako su prijevoz i pristupačnost okoline predstavljali najveće prepreke.
Kreativna radionica u Splitu, vježbanje i zajedničko gledanje filmova u Zaboku te izrađivanje božićnih ukrasa u Daruvaru dio su programa udruga u nadolazećem tjednu. Donosimo termine održavanja i informacije za uključivanje
Poslušaj članak
Split: Fraktalno crtanje u udruzi „Feniks”
Udruga „Feniks” Split u suradnji s udrugom „Nanael” organizira radionicu fraktalnog crtanja u četvrtak, 12. studenoga, od 15 do 17 sati, u svojim prostorijama u Teslinoj 15. Umjetnica Žana Bajić vodit će sudionike kroz crtanje linija i rad s bojama, uz naglasak na kreativnom izražavanju i opuštanju. Poziv je upućen zainteresiranim građanima, a prethodno iskustvo u crtanju nije potrebno. Broj sudionika ograničen je na 12, pa se treba prijaviti na info@udrugafenikssplit.com ili porukom udruzi na društvenim mrežama.
Zabok: Jutro uz vježbe i filmove
Društvo multiple skleroze Krapinsko-zagorske županije u četvrtak, 12. studenoga, organizira grupne vježbe istezanja i fleksibilnosti od 9 do 10 sati u Zelenoj dvorani na Trgu Svete Jelene 6 u Zaboku. Na istoj adresi od 10.30 do 11.30 sati slijedi zajedničko gledanje filmova. Aktivnosti se održavaju u sklopu projekta „Mreža podrške za aktivno starenje u Krapinsko-zagorskoj županiji”, namijenjenog osobama u dobi od 55 godina naviše i umirovljenicima, a ne samo članovima Društva. Prijave i dodatne informacije dostupne su na broj 049/221-973 ili putem adrese info@dmskzz.hr.
Daruvar: Kreativna radionica izrade božićnih ukrasa
Udruga osoba s invaliditetom Daruvar organizira kreativnu radionicu izrade božićnih ukrasa u srijedu, 11. studenoga 2026., od 10 do 13 sati, u svojim prostorijama na adresi Petra Preradovića 26. Radionica je dio studenoga programa za korisnike udruge, a organizator poziva i ostale zainteresirane da se uključe. Informacije o sudjelovanju i prijavi dostupne su na broj 095/345-6278 ili putem adrese uosidaruvar94@gmail.com.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 6 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 4 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 5 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 4 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 5 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 5 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 6 danaSvatko od nas sutra može postati OSI