Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima 40-ak tisuća oboljelih od epilepsije, a najviše ih muči stigma vezana za tu bolest, te je stoga fokus ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana epilepsije 10. veljače, kao i Nacionalnog dana oboljelih stavljen na povećanje znanja o toj bolesti
Središnja manifestacija održala se u ponedjeljak u Zadru, a brojni su gradovi u znak solidarnosti s oboljelima u večernjim satima obasjali svoje znamenitosti ljubičastim svjetlom.
Tim povodom Hrvatska udruga za epilepsiju u suorganizaciji sa Sveučilištem u Zadru i Općom bolnicom Zadar, organizira brojne aktivnosti među kojima i hibridni simpozij ‘Živjeti s epilepsijom’. U tijeku je i kampanja 50 milijuna koraka za epilepsiju gdje se u gradovima diljem Hrvatske organizira planinarenje ili hodanje za epilepsiju.
– Kroz različite javno-zdravstvene akcije nastojimo kod što većeg broja hrvatskih građana povećati razinu znanja o epilepsiji – rekla je Hini predsjednica Hrvatske udruge za epilepsiju i neurologinja iz KB Sveti Duh Ana Sruk. Dodaje da oboljele od epilepsije kojih u Hrvatskoj prema procjenama ima oko 40 tisuća najviše muči stigma koja se veže za bolest.
Objašnjava da mnoge oboljele brine kako će poslodavci misliti da zbog bolesti ne mogu dobro obavljati posao.
– To u nekim poslovima može biti tako, ali većinu poslova osobe s dobro konsolidiranom epilepsijom mogu obavljati – rekla je Sruk. Dodala je i da situaciju dodatno otežava to što oboljeli često ne kažu nikome na svom radnom mjestu da imaju epilepsiju te im se u tom slučaju ne može pružiti adekvatna prva pomoć u slučaju napadaja.
– Mi potičemo da osobe s epilepsijom govore o sebi i uče svoju okolinu kako bi im se moglo pomoći – rekla je i pojasnila da najviše stigme izazivaju napadaji zato jer su nepredvidivi.
– Neke osobe godinama nemaju nijedan napadaj i onda ga dobiju iz nekog razloga koji mi ne možemo sasvim stručno objasniti i to je breme epilepsije koje najviše stigmatizira i zbog kojeg se oboljeli osjećaju nesigurno – kazala je.
Postoji puno vrsta epileptičnih napadaja
Epilepsija je poremećaj funkcije mozga koji se klinički očituje napadajima.
– Ima jako puno vrsta napadaja. Pojedine osobe s epilepsijom imaju samo generalizirane toničko kloničke napadaje (jake kontrakcije mišića, gubitak svijesti) dok druge imaju sasvim neprimjetne napadaje poput zagledavanja. Ponekad ti mali napadaji, pojednostavljeno nazvani, mali žarišni napadaji mogu prijeći u velike s grčenjem tijela. Po učestalosti su češći žarišni napadaji – rekla je Sruk.
Kako će napadaj izgledati, ovisi o dijelu mozga koji je zahvaćen. Neki mogu imati napadaj tako da imaju trzaje ruke i noge i jedne polovice lica i da su pri tome potpuno očuvane svijesti i svjesnosti, znaju što se dešava i da imaju epileptički napadaj. S druge strane, napadaj koji nastaje zbog zahvaćenosti sljepoočnog režnja može izgledati tako da osoba nešto radi i djeluje kao da je pri svijesti, ali zapravo nije – primjerice otkopčava ili zakopčava odjeću ili hoda nesvrsishodno i ne može je se dozvati, a kasnije se uopće toga čak ni ne sjeća.
Epilepsija se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi
Epilepsija se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a uzroci su razni od oštećenja mozga, tumora, moždanih udara do genetskih čimbenika. Sruk kaže da oko 70 posto osoba s epilepsijom ima dobro konsolidiranu bolest i može normalno funkcionirati u svakodnevnom životu, s tim da mogu imati neke prepreke kod određenih poslova ili dobivanja vozačke dozvole.
Dodaje da 30 posto osoba s epilepsijom ima takozvanu farmakorezistentnu epilepsiju koja ne odgovara dobro na lijekove i oni teže funkcioniraju, osobito ako imaju svakodnevne napadaje te se kod njih razmatraju neke druge opcije liječenja. Istaknula je da među tih 30 posto oboljelih ima velik postotak onih koji imaju druge pridružene bolesti ili stanja koja su dovela do epilepsije. Što se tiče prognoze bolesti, Sruk kaže da značajno ovisi o tome o kojoj vrsti epilepsije se radi te je u nekim slučajevima izlječiva.
– Trenutačno u Hrvatskoj imamo dostupnu većinu antiepileptičnih lijekova, naročito kad se usporedimo s drugim europskim zemljama i većinu njih pokriva HZZO. Ali, postoje neki lijekovi koji su namijenjeni isključivo nekim rijetkim epileptičkim sindromima, koje bismo mi voljeli vidjeti na listi HZZO-a, ali još nisu odobreni. No za neke su postupci u tijeku – rekla je Sruk. Dodala je i da kod epilepsije ketogena dijeta (prehrana bazirana na mastima i proteinima) može dovesti do značajne kontrole epileptičnih napadaja, čak i za 50 posto.
Ove godine Međunarodni dan epilepsije obilježava se 10. veljače, a Nacionalni dan oboljelih, odlukom Hrvatskog sabora, obilježava se svake godine 14. veljače.
Građani će danas na Trgu bana Josipa Jelačića od 10 do 13 sati imati priliku sudjelovati u raznim aktivnostima, besplatnim preventivnim pregledima i edukacijama
Poslušaj članak
Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. travnja kako bi se skrenula pozornost na najvažnije globalne zdravstvene teme i potaknulo ljude na brigu o vlastitom zdravlju. Taj datum ujedno obilježava i osnivanje Svjetske zdravstvene organizacije 1948. godine.
Tema Svjetskog dana zdravlja 2026. glasi ‘Zajedno za zdravlje – podržimo znanost’, a naglasak je na važnosti donošenja odluka temeljenih na provjerenim informacijama i znanstvenim dokazima. U vremenu kada su informacije lako dostupne, ali ne uvijek i pouzdane, posebno je važno jačati povjerenje u znanost i zdravstvene stručnjake.
Znanost ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja – omogućuje razvoj lijekova i cjepiva, rano otkrivanje bolesti te unapređenje kvalitete života. Također, sve se više ističe potreba zajedničkog djelovanja jer zdravlje nije samo osobna odgovornost, već i društvena. Suradnja između institucija, stručnjaka i građana ključna je za uspješno suočavanje s izazovima poput kroničnih bolesti, pandemija i negativnih utjecaja okoliša.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom u suradnji sa zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač Grad Zagreb organizira javnozdravstvenu akciju na Trgu bana Josipa Jelačića, koja će se održati danas, od 10 do 13 sati.
Građani će imati priliku sudjelovati u raznim aktivnostima, besplatnim preventivnim pregledima i edukacijama. Tako će se moći procijeniti kardiovaskularni rizik u Poliklinici SRČANA, upoznati s radom Dijabetološkog savjetovališta i projektom Zeleni recept u Domu zdravlja Zagreb – Centar, obaviti alergološka testiranja u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti te sudjelovati u mentalnom savjetovalištu i Školi nepušenja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’.
Bit će dostupni i pregledi kineziologa, analiza tjelesne mase i mjerenje ugljičnog monoksida u izdisaju, kao i spirometrija u Poliklinici za bolesti dišnog sustava. Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb organizirat će tečajeve oživljavanja i radionice prve pomoći. Posjetitelji će moći preuzeti i edukativne materijale te dobiti stručne savjete o prevenciji bolesti i važnosti zdravih životnih navika.
Zahvaljujući napretku znanosti i medicine, očekivani životni vijek danas je znatno dulji nego prije sto godina, što dodatno potvrđuje koliko je važno ulagati u znanje i zdravstvo. Svjetski dan zdravlja 2026. podsjeća nas da svatko može doprinijeti – brigom o vlastitom zdravlju, odgovornim ponašanjem i podrškom znanstveno utemeljenim rješenjima, kako bismo zajedno gradili zdraviju budućnost.
Epilepsija je jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti, a procjenjuje se da u Hrvatskoj s njom živi oko 40 tisuća osoba
Poslušaj članak
Ljubičasti dan, koji se obilježava 26. ožujka, posvećen je podizanju svijesti o epilepsiji i pružanju podrške osobama koje žive s ovom bolešću. Na taj dan ljudi diljem svijeta nose ljubičastu boju kako bi pokazali solidarnost i razumijevanje, ali i kako bi pomogli u razbijanju predrasuda koje još uvijek postoje. Iako je relativno česta, često je i neshvaćena, što dodatno otežava svakodnevni život oboljelih.
Osobe koje žive s epilepsijom često govore o osjećaju neizvjesnosti i straha. Napadaji mogu doći iznenada, što kod mnogih stvara stalnu napetost i oprez u svakodnevnim situacijama. Jedna osoba opisuje kako joj najveći izazov nije sam napadaj, nego strah od njega, zbog čega ponekad izbjegava izlaske ili aktivnosti koje voli.
Drugi ističu kako se susreću s nerazumijevanjem okoline, pa čak i stigmatizacijom, jer ljudi često imaju pogrešne predodžbe o epilepsiji. Upravo zato podrška i prihvaćanje okoline imaju veliku važnost.
Unatoč izazovima, moguće je živjeti kvalitetno i ispunjeno s epilepsijom. Važno je redovito uzimati propisanu terapiju i pratiti savjete liječnika, jer se kod mnogih osoba napadaji mogu držati pod kontrolom.
Također je korisno prepoznati čimbenike koji mogu potaknuti napadaje, poput stresa ili nedostatka sna, te ih pokušati izbjeći. Podrška obitelji, prijatelja i šire zajednice igra ključnu ulogu, kao i otvoren razgovor o bolesti. Uz to, važno je voditi računa o sigurnosti u svakodnevnim aktivnostima i brinuti se o mentalnom zdravlju.
Zato je Hrvatska udruga za epilepsiju pozvala građane, zdravstvene djelatnike, udruge, sportaše i sve prijatelje da se pridruže javnozdravstvenoj manifestaciji ‘Bicikliraj za epilepsiju’, koja će se održati u nedjelju 29. ožujka 2026. godine na Europskom trgu u Zagrebu.
Manifestacija se organizira upravo povodom Ljubičastog dana, međunarodnog dana posvećenog podizanju svijesti o epilepsiji.
Događaj se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i Grada Zagreba, dok su organizatori Hrvatska udruga za epilepsiju i Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba – Sektor za zdravstvo. U njegovoj realizaciji sudjeluju i brojni stručni partneri, među kojima su Hrvatska liga protiv epilepsije, referentni centri Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za epilepsiju i srodna područja, Hrvatsko društvo za dječju neurologiju i Hrvatsko društvo za EEG i kliničku neurofiziologiju, kao i Odjel za dječju neurologiju Klinike za pedijatriju KBC Sestre milosrdnice te udruga Dravet sindrom Hrvatska.
Epilepsija je jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti, a procjenjuje se da u Hrvatskoj s njom živi oko 40 tisuća osoba. Unatoč tome, bolest je i dalje često praćena nerazumijevanjem i stigmatizacijom, zbog čega je iznimno važno kontinuirano informirati javnost i širiti svijest o izazovima s kojima se oboljeli svakodnevno susreću. Upravo takvi događaji imaju važnu ulogu u povezivanju zajednice i pružanju podrške.
Manifestacija ‘Bicikliraj za epilepsiju’ održava se od 2015. godine, uz iznimku pandemijskih godina, i svake godine okuplja velik broj građana, volontera i zdravstvenih djelatnika. Kroz zajedničku vožnju biciklom sudionici simbolično izražavaju solidarnost i podršku osobama s epilepsijom i njihovim obiteljima, šaljući snažnu poruku o važnosti razumijevanja, prihvaćanja i uključivanja u društvo.
Više informacija o događaju u nedjelju dostupno je ovdje.
Kampanja naglašava da je zaustavljanje tuberkuloze ostvariv cilj, ali samo uz odlučno političko vodstvo, veća ulaganja, bržu primjenu inovacija i snažnu suradnju različitih sektora
Poslušaj članak
Tuberkuloza i dalje predstavlja ozbiljan javnozdravstveni izazov. Procjenjuje se da svake godine obolijevaju milijuni ljudi, a više od milijun njih izgubi život, unatoč činjenici da je riječ o bolesti koja je izlječiva i preventabilna
Svjetski dan tuberkuloze obilježava se svake godine 24. ožujka s ciljem podizanja svijesti o jednoj od najsmrtonosnijih zaraznih bolesti na svijetu te poticanja globalnih napora za njezino suzbijanje. Datum podsjeća na povijesni trenutak iz 1882. godine kada je njemački znanstvenik Robert Koch otkrio uzročnika tuberkuloze, čime je otvoren put dijagnostici i liječenju bolesti.
Ove godine Svjetska zdravstvena organizacija obilježava ovaj dan pod sloganom ‘Yes! We can end TB!’ (‘Da, možemo zaustaviti tuberkulozu!’), šaljući snažnu poruku nade, ali i poziv na hitno djelovanje. Kampanja naglašava da je zaustavljanje tuberkuloze ostvariv cilj, ali samo uz odlučno političko vodstvo, veća ulaganja, bržu primjenu inovacija i snažnu suradnju različitih sektora.
Tuberkuloza i dalje predstavlja ozbiljan javnozdravstveni izazov. Procjenjuje se da svake godine obolijevaju milijuni ljudi, a više od milijun njih izgubi život, unatoč činjenici da je riječ o bolesti koja je izlječiva i preventabilna. Iako su globalni napori u proteklim desetljećima spasili desetke milijuna života, napredak nije dovoljno brz da bi se ostvario cilj njezina iskorjenjivanja.
Najčešći simptomi plućne tuberkuloze uključuju dugotrajan kašalj koji traje dulje od tri tjedna, bol u prsima te iskašljavanje krvi ili sluzi. Često su prisutni i opći simptomi poput povišene temperature, noćnog znojenja, umora, gubitka apetita i neobjašnjivog mršavljenja. Simptomi se obično razvijaju postupno, zbog čega bolest u početku može proći neprimijećeno.
Iako su pluća najčešće zahvaćena, tuberkuloza se može proširiti i izvan njih, što se naziva izvanplućna tuberkuloza. Može zahvatiti limfne čvorove, osobito na vratu, gdje dolazi do njihova povećanja i otvrdnuća. Često se javlja i u kostima i zglobovima, posebno u kralježnici, što može uzrokovati bol i deformacije.
Tuberkuloza može zahvatiti i bubrege te mokraćni sustav, što se očituje bolovima, učestalim mokrenjem ili prisutnošću krvi u mokraći. U težim slučajevima može zahvatiti mozak i ovojnice mozga (tuberkulozni meningitis), što je ozbiljno stanje praćeno glavoboljom, ukočenošću vrata, povraćanjem i promjenama svijesti.
Također može zahvatiti trbušne organe, uključujući crijeva i potrbušnicu, te uzrokovati bolove u trbuhu, nadutost i probavne smetnje. U rjeđim slučajevima može se proširiti po cijelom tijelu (milijarna tuberkuloza), što predstavlja životno ugrožavajuće stanje.
Zbog raznolikih simptoma i mogućnosti zahvaćanja različitih organa, važno je na vrijeme prepoznati znakove bolesti i potražiti liječničku pomoć, osobito ako simptomi traju dulje vrijeme ili se pogoršavaju.
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 2 dana
VijestiPrije 6 dana
Košarka u kolicimaPrije 2 dana
KulturaPrije 3 dana
in MREŽAPrije 3 dana
VijestiPrije 2 dana