S gotovo svim rasprodanim klubovima i dvoranama, Manntra potvrđuje status uzbudljive live regionalne atrakcije
Poslušaj članak
Hrvatski folk metalci Manntra nastupit će u petak, 27. ožujka, u Tvornici kulture, a dok se pripremaju za povratak pred domaću publiku, članovi grupe nižu uspjehe na velikoj europskoj turneji, objavila je Tvornica.
S gotovo svim rasprodanim klubovima i dvoranama, Manntra potvrđuje status uzbudljive live regionalne atrakcije, a frontmen Marko Matijević Sekul ne skriva oduševljenje trenutnom formom benda. Usporedba s nastupima od prije nekoliko godina pokazuje ogroman skok u produkciji, Manntra danas na binu izlazi kao zreo i kompaktan stroj, kaže Sekul.
Svaki element, od zvuka i dizajna pozornice do rasvjete i pirotehnike, optimiziran je kako bi koncert bio što snažniji, a na ovoj turneji ljestvica je podignuta još jednu stepenicu više. Novi materijal, za koji bend vjeruje da sadrži njihove najbolje aranžmane do sada, publika je brzo prihvatila.
Iako je cijeli set nabijen energijom, jedna se pjesma izdvojila kao favorit benda i obožavatelja. Nekako se ‘Heart of the Storm’ uvukla svima pod kožu. Kad dođe taj trenutak u setu, energija u dvorani toliko naraste da postane gotovo neizdrživo dobra. To su oni trenuci zbog kojih se bavimo ovim poslom, ističe Sekul.
Glazbeni stil Manntre odlikuje spoj tradicijske narodne glazbe s teškim metalom, pri čemu se često koriste i elementi elektroničke glazbe. Bend često koristi tradicionalne instrumente poput sopela, tamburice i diplica, uz električne gitare, bubnjeve i klavijature.
Njihova glazba poznata je po dinamičnim ritmovima, snažnim gitarskim rifovima i pjevanju na hrvatskom i engleskom jeziku. Tekstovi pjesama bave se temama duhovnosti, mitologije i osobnih borbi, koje se često temelje na hrvatskom folkloru i povijesti.
Crnogorski kantautor, čovjek nepresušne inspiracije koji je kumovao nazivu turbo folk, poznat je po britkosti i satiričnim tekstovima te vrhunskom glazbenom virtuoznošću
Crnogorski kantautorRambo Amadeus nastupit će u zagrebačkom klubu Sax u subotu 14. studenog 2026., najavio je taj klub.
Rambo ponovo nastupa u klubu koji je do sada rasprodao nebrojeno puta, a u Palmotićevu se vraća kao prvo veliko ime nove klupske sezone u Saxu. Kultni glazbenik, kompozitor i performer predstavit će još jedan nekonvencionalni koncert i glazbu koja spaja jazz, rock, funk i satiru u jedinstveni izričaj, stoji u najavi.
Antonije Pušić, javnosti poznat kao Rambo Amadeus, na sceni se pojavio sada već davne 1988. godine.
U naslijeđe je već ostavio izuzetna autorska djela poput Jemo voli jem, Glupi hit, Urbano, samo urbano, Plastik fantastik, Otišo je svak ko valja, Turbofolk, Dik tu kava, Rano za početak, prekasno za kraj, E moj Rambo, ostara se, O’ruk, sad ga lomi ili Privatizovat.
Crnogorski kantautor, čovjek nepresušne inspiracije koji je kumovao nazivu turbo folk, poznat je po britkosti i satiričnim tekstovima te vrhunskom glazbenom virtuoznošću.
Film Radio Rambo Amadeus redatelja Dušana Varde prati razmišljanja, probe i razvoj njegove ideje iz 2022. kada je odlučio pokrenuti svoj radioprogram. Uz umjetničke cikluse Tribute samom sebi ili Kult Ličnosti u kojem se poigrava s navikama nekritičkog društva, Rambo Amadeus od koncerta pravi ritual i spektakl.
Osobe s invaliditetom, barem koliko je nama poznato, nisu pretjerano uključene u folklorne skupine u Lijepoj našoj, premda to donosi brojne benefite i za duhovno i za fizičko zdravlje
Upravo završena, jubilarna Međunarodna smotra folklora u Zagrebu ugostila je 35 folklornih skupina iz nekoliko zemalja svijeta koje su javnosti predstavile zavidno bogatstvo svoje kulturne baštine.
Organizatori Smotre iznimno su zadovoljni rezultatima ove međunarodne manifestacije koja bitno obogaćuje kulturni krajolik hrvatske metropole.
Tim povodom razgovarali smo s Lucijom Halužan Hačić, stručnom suradnicom za marketing zaposlenom u KUC Travno, a na samoj Smotri zaduženoj za komunikaciju s javnošću. Kao novinari portala specijaliziranog za priče o osobama s invaliditetom, Luciju dakako najprije pitamo jesu li i folkloristi s invaliditetom sudjelovali na ovogodišnjoj, 60. po redu, Međunarodnoj smotri folklora.
– Osobe s invaliditetom nisu bile aktivni sudionici, no značajnu smo pažnju posvetili tome da kao publika mogu uživati u nastupima folklornih skupina koje su nam, među ostalim, došle i iz Argentine, Italije, Tajvana te Sjedinjenih Američkih Država. Uklonili smo sve arhitektonske barijere te ovu Smotru i na taj način učinili uključivom i inkluzivnom – kaže Lucija Halužan Hačić.
Osobe s invaliditetom, barem koliko je nama poznato, nisu pretjerano uključene u folklorne skupine u Lijepoj našoj, premda to donosi brojne benefite i za duhovno i za fizičko zdravlje. Stoga Lucija poziva osobe s invaliditetom da se bez ikakve zadrške uključe u rad neke folklorne skupine u svojoj lokalnoj zajednici, jer to, uz sve ostalo, podrazumijeva i česta putovanja u druge gradove i zemlje.
– Apsolutno bi bilo dobro da i osobe s invaliditetom budu proaktivnije u očuvanju folklorne baštine naše zemlje. Jer ako je čovjek možda fizički indisponiran za neke zahtjevnije aktivnosti, to svakako ne znači da folklor nije za njega. U folkloru nije u pitanju samo ples, ovdje je ponajprije riječ o zajedništvu, a kroz to se zajedništvo prenose druge tradicije, primjerice narodne predaje i priče, a usto imamo i dosta glazbenika koji su osobe s invaliditetom – napominje Lucija.
Tek da podsjetimo, Međunarodna smotra folklora održava se u Zagrebu od 1966. godine. Prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu i folklor brojnih domaćih i stranih sudionika. Nastavlja dugu tradiciju smotri Seljačke sloge, kulturne, prosvjetne i dobrotvorne organizacije Hrvatske seljačke stranke između dvaju svjetskih ratova.
U suvremenoj Hrvatskoj Smotra je dio svjetskoga pokreta za očuvanje kulturne baštine koji prati programe UNESCO-a. Odlukom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba, 2014. godine proglašena je festivalskom priredbom od nacionalnog značaja.
Hrvatska publika tako ima ekskluzivnu priliku među prvima uživo osjetiti kaos i slobodu ovog novog, visokooktanskog projekta koji će publika imati priliku doživjeti u intimnoj i usijanoj atmosferi Boogalooa
U utorak, 21. srpnja, zagrebački klub Boogaloo postat će epicentar eksplozivne energije kada na pozornicu stupe House of Protection, a sada je potvrđeno da će večer otvoriti domaće modern metal/metalcore snage – Ocean Of Another, objavio je organizator.
House of Protection u sklopu svoje velike europske turneje prvi put stižu u Zagreb. Hrvatska publika tako ima ekskluzivnu priliku među prvima uživo osjetiti kaos i slobodu ovog novog, visokooktanskog projekta koji će publika imati priliku doživjeti u intimnoj i usijanoj atmosferi Boogalooa.
Kako bi večer bila potpuna, pobrinut će se Ocean Of Another. Ovaj zagrebački modern metal/metalcore sastav, predvođen članovima nekih od najistaknutijih domaćih bendova (Manntra, Pale Origins), savršeno se uklapa u ovu zvučnu bombu od večeri.
S preko 1,8 milijuna streamova na Spotifyju i hvaljenim konceptualnim izdanjima poput najnovijeg EP-a Loneliness of My Kin, bend je poznat po spajanju surovih, emotivnih tekstova o mentalnom zdravlju s masivnim, modernim riffovima. Nastup pred House of Protection bit će savršena demonstracija zašto slove za jedno od najvrućih regionalnih imena žestokog žanra, ocjenjuje organizator.
House of Protection je novi, beskompromisni projekt Stephena Harrisona i Arica Improte, dvojca koji je publici dobro poznat po svom revolucionarnom radu u bendu Fever 333, ali i kultnim sastavima poput The Chariot i Night Verses. Kada su odlučili pokrenuti nešto potpuno svoje, odbacili su sve žanrovske okvire i stvorili unikatnu, sirovu mješavinu hardcorea, punka i elektronike.
Da se radi o projektu najviše svjetske produkcijske klase potvrđuje i podatak da iza njihovih pjesama, poput debitantskog singla „It’s Supposed To Hurt“, producentski stoji Jordan Fish (bivši član Bring Me The Horizon).
Njihov je cilj stvoriti prostor potpune slobode i zanosa koji briše granicu između benda i publike, a pjesme poput Pulling Teeth jamče da nas 21. srpnja čeka večer čistog adrenalina.