KULTURA RAZLIČITOSTI Kako muzeje učiniti pristupačnijima

Tiflološki muzej okuplja stručnjake koji će govoriti o prilagodbi kulturnih sadržaja i ravnopravnom sudjelovanju osoba s invaliditetom i drugih podzastupljenih skupina

Poslušaj članak

U zagrebačkom Tiflološkom muzeju danas, 22. listopada, počinje treća međunarodna konferencija „Kultura različitosti: Podzastupljene i ranjive skupine u baštinskim ustanovama“. Dvodnevni skup, koji se održava u Draškovićevoj 80, na drugom katu, posvećen je otvaranju muzeja i drugih baštinskih ustanova osobama kojima je sudjelovanje u kulturnom životu otežano ili nedovoljno omogućeno.

U središtu konferencije su potrebe osoba s invaliditetom i drugih ranjivih i podzastupljenih skupina te načini na koje kulturne ustanove mogu prilagoditi svoje prostore, sadržaje i komunikaciju. Organizatori žele potaknuti i dodatnu edukaciju kulturnih djelatnika kako bi u svakodnevnom radu mogli bolje odgovoriti na različite potrebe posjetitelja.

Program je podijeljen u četiri tematska područja: pristupačnost kulturne baštine ranjivim skupinama, raznolikost i uključivost posjetitelja, obrazovna i komunikacijska uloga muzeja te razvoj publike u kulturi. Konferencija je namijenjena kustosima, muzejskim pedagozima i drugim djelatnicima u kulturi, kao i stručnjacima koji rade s podzastupljenim skupinama.

Prema objavljenoj knjižici sažetaka, program obuhvaća 37 usmenih i četiri posterska izlaganja. Otvorenje je predviđeno u 9.30 sati, nakon čega Željka Bosnar Salihagić održava uvodno izlaganje „Pristupačnost kao kontinuirani proces: od analize do provedbe“. Naglasak je na sustavnom prepoznavanju prepreka, planiranju prilagodbi i uključivanju iskustava samih korisnika.

Među najavljenim temama prvoga dana su inkluzivnost u kulturi iz perspektive Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, o kojoj govori Tea Rubeša, te pristupačnost hrvatskih muzeja, koju obrađuje Tea Rihtar Jurić. Predstavit će se i iskustva Narodne galerije u Ljubljani u radu s djecom s intelektualnim teškoćama i autizmom, kao i primjeri prilagodbe umjetničkih sadržaja učenicima s cerebralnim oštećenjem vida.

Drugi dan donosi teme obrazovanja, komunikacije i razvoja publike. Među njima je pilot-projekt slijepog vodiča kroz stalni postav Tiflološkog muzeja, koji predstavlja Nina Sivec. Program uključuje i iskustva rada sa starijim osobama te razmatranje uloge migranata u oblikovanju muzejskih sadržaja.

Konferencija polazi od potrebe da baštinske ustanove preispituju način na koji djeluju u svojim zajednicama. Uz očuvanje i predstavljanje baštine, njihova je zadaća omogućiti učenje, susrete i sudjelovanje ljudima različitih iskustava i mogućnosti. Zato prilagodba kulturnih sadržaja i osposobljavanje djelatnika trebaju biti dio redovitog rada ustanova.

Razmjenom stručnih znanja i praktičnih iskustava organizatori žele potaknuti promjene koje će muzejima pomoći da postanu otvorenija mjesta susreta i suradnje. Za osobe s invaliditetom to znači više mogućnosti za ravnopravno sudjelovanje u kulturnom životu i sadržaje oblikovane uz razumijevanje njihovih potreba.

Nakon konferencije planirana je objava zbornika radova tijekom 2027. godine, a program i knjižica sažetaka dostupni su na mrežnim stranicama Tiflološkog muzeja.