U Hrvatskoj gotovo 731 tisuća osoba s invaliditetom

Podaci pokazuju da invaliditet u Hrvatskoj nije pitanje malog dijela stanovništva. Gotovo petina stanovnika evidentirana je kao osoba s invaliditetom, a najveći dio te skupine čine osobe starije od 65 godina

Poslušaj članak

Prema najnovijem izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je na dan 28. rujna 2026. bilo evidentirano 730.987 osoba s invaliditetom, što čini 18,9 posto ukupnog stanovništva. Drugim riječima, gotovo svaka peta osoba u Hrvatskoj ima evidentiran invaliditet.

Izvješće donosi pregled broja osoba s invaliditetom, njihove dobi i spola, vrsta oštećenja, funkcionalnih teškoća i korištenja pomagala, kao i podatke za sve hrvatske županije. Podaci se prikupljaju iz službenih evidencija državnih institucija i zdravstvenog sustava.

Od ukupnog broja osoba s invaliditetom, 386.270 su muškarci, odnosno 52,8 posto, dok su 344.717 žene, odnosno 47,2 posto.

Gotovo polovica evidentiranih osoba ima 65 ili više godina. U toj dobnoj skupini nalazi se 358.806 osoba, što čini 49,1 posto ukupnog broja. U radno aktivnoj dobi, od 20 do 64 godine, nalazi se 282.448 osoba ili 38,6 posto. Preostalih 12,3 posto, odnosno 89.733 osobe, mlađe su od 20 godina.

Ovi podaci pokazuju da je invaliditet posebno važna tema u starijoj životnoj dobi, ali i da obuhvaća velik broj djece, mladih i osoba koje su još u radnom vijeku.

Najveći apsolutni broj osoba s invaliditetom ima Grad Zagreb, gdje je evidentirano 125.876 osoba. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 87.249 osoba. Zajedno te dvije sredine obuhvaćaju 29,2 posto svih evidentiranih osoba s invaliditetom u Hrvatskoj.

Međutim, broj osoba nije isto što i njihov udio u stanovništvu. Kada se promatra udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu pojedine županije, na prvom je mjestu Šibensko-kninska županija s 24,4 posto, a slijedi Požeško-slavonska s 24,3 posto. Najniži udio bilježi Istarska županija, s 12,3 posto.

Razlike postoje i među dobnim skupinama. Najveći udio invaliditeta među djecom i mladima do 19 godina bilježi Sisačko-moslavačka županija, dok je među osobama od 20 do 64 godine najviši u Požeško-slavonskoj županiji. Među osobama starijima od 65 godina prednjači Šibensko-kninska županija.

Izvješće pokazuje da su među najčešćim vrstama oštećenja višestruka oštećenja, oštećenja drugih organa i organskih sustava te oštećenja lokomotornog sustava, odnosno sustava koji omogućuje kretanje.

Višestruka oštećenja evidentirana su kod 254.024 osobe, što odgovara 34,8 posto ukupnog broja osoba s invaliditetom. Oštećenja drugih organa i organskih sustava, uključujući određene kromosomske i prirođene anomalije te rijetke bolesti, zabilježena su kod 243.047 osoba ili 33,2 posto. Oštećenja lokomotornog sustava evidentirana su kod 233.353 osobe, odnosno 31,9 posto.

Među najčešćim oštećenjima funkcionalnih sposobnosti ističu se kronične bolesti, koje su zabilježene kod 283.998 osoba, te psihičke bolesti, evidentirane kod 127.726 osoba.

Važno je naglasiti da se pojedine vrste oštećenja mogu preklapati. Jedna osoba može imati više oštećenja ili dijagnoza koje pridonose njezinim funkcionalnim teškoćama. Zbog toga se navedeni brojevi i postoci ne smiju zbrajati kao da predstavljaju odvojene skupine ljudi.

Prema podacima Očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom, evidentirani su podaci za 28.263 osobe. Od toga 24.750 osoba ispunjava kriterije propisane za uračunavanje u kvotu zaposlenih osoba s invaliditetom kod poslodavaca.

U Registar osoba s invaliditetom pristigla su i rješenja o primjerenom obliku školovanja za 49.847 osoba. Među njima je veći broj muških osoba, odnosno 64 posto. Kao česti specificirani razlozi potrebe za primjerenim oblikom školovanja navode se teškoće govorno-glasovne komunikacije i specifične teškoće učenja, višestruka oštećenja te mentalna oštećenja.

Izvješće evidentira i 46.132 branitelja s invaliditetom te 3.127 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz Drugog svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraća.

Podaci pokazuju da invaliditet u Hrvatskoj nije pitanje malog dijela stanovništva. Gotovo petina stanovnika evidentirana je kao osoba s invaliditetom, a najveći dio te skupine čine osobe starije od 65 godina. Istodobno, značajan broj osoba nalazi se u radno aktivnoj dobi, a invaliditet je prisutan i među djecom i mladima.

Potpuno izvješće dostupno je ovdje.