Umjetnost je lijek za dušu. Kroz nju izražavamo osjećaje i nalazimo izlaz iz teških životnih situacija. Na važnost umjetnosti u poboljšanju kvalitete života ukazuje izložba radova polaznika likovnih radionica Kluba Zajedno Klinike za psihijatriju Sveti Ivan koja je otvorena 17. srpnja u Galeriji Crta
Poslušaj članak
Autori radova u različitim slikarskim tehnikama su osobe s psihičkim teškoćama koje se liječe ambulantno ili hospitalno, a kreativno izražavanje je najbolji put k njihovom ozdravljenju te doprinosi socijalizaciji i integraciji u društvo.
U likovnu terapiju kroz radionice uključili su se studenti Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu s kojom Klinika za psihijatriju Sveti Ivan uspješno surađuje već 13 godina. Voditeljice ciklusa likovnih radionica tijekom više od godine dana bile su studentice Ivana Galić i Marlen Ban koje su dale značajan doprinos u oporavku pacijenata.
Ravnatelj Klinike za psihijatriju Sveti Ivan, Vladimir Grošić, izrazio je zadovoljstvo što Klinika uspješno primjenjuje umjetnost u terapiji pacijenata u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti koja će se još više intenzivirati.
– Riječ i slovo su jedan važan instrument u prenošenju informacija o tome kako se naši pacijenti osjećaju. Međutim, neki od njih su zakinuti za riječ i slovo, ali se mogu izraziti na drugi način. Kreativno stvaralaštvo je takav način. Rad u likovnim radionicama na pacijente djeluje smirujuće. Kad vide uradak, sagledaju drugačije svoj poremećaj. Neki pacijenti s 40, 50 ili 60 godina prvi put su uzeli bojice u svoje ruke, nešto nacrtali i otkrili svoj talent. Kod ovih pacijenata zastupljeni su stresom uzrokovani poremećaji, anksiozni poremećaji, anksiozno-depresivni poremećaji, poremećaji prilagodbe… – pojasnio je Grošić. Kao značajne radionice spomenuo je i one literalne gdje se pacijenti izražavaju kroz prozu i pripovijetke.
– Pacijenti u tome uživaju, koriste vrijeme konstruktivno, dobivaju osjećaj da nešto mogu, osjećaj vrijednosti – rekao je.
Psihijatrica iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan Sandra Vuk-Pisk također je ukazala na važnost umjetnosti u izražavanju osjećaja pacijenata koji to ne mogu verbalno. Naglasila je da su Klinika za psihijatriju Sveti Ivan i Akademija likovne umjetnosti na Akademiji pokrenule izborni kolegij za obrazovanje likovnih terapeuta.
Izvanredna profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sonja Vuk istaknula je da, osim izbornog kolegija ‘Uvod u likovnu terapiju’, planira se i specijalistički studij na kojem će se mladi umjetnici obrazovati za rad u raznim ustanovama.
– Za ovakvim stručnjacima postoji sve veća potreba, primjerice u školama i bolnicama. Likovna terapija je izuzetno bitna, jer je neverbalni posrednik u izražavanju. Mislim da je ona izuzetno bitan dio svakog terapijskog procesa kod pacijenata – rekla je Vuk.
Studentica Akademije likovnih umjetnosti Ivana Galić istaknula je da je za nju rad s pacijentima u likovnim radionicama jedno lijepo iskustvo. Naglasila je da su kroz različite tematske radionice pacijenti iskazali svoje emocije i do izražaja je došla njihova kreativnost. Ivanu zanima mentalno zdravlje i razne terapije te bi voljela raditi kao terapeut.
Jedna od sudionica likovne radionice je Ines koja je ponosno predstavila svoj rad izrađen od plastelina.
– Jedanput tjedno, utorkom u 17 sati, pohađam likovnu radionicu. Volim slikati pejzaže. To mi pomaže da se opustim, maknem od svojih problema. U likovnoj radionici družim se i s drugim polaznicima, što je dobro za mene – rekla je Ines.
Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška
Poslušaj članak
Zagrebačka županija krajem svibnja u Jastrebarskom dodijelila je 420 tisuća eura udrugama koje djeluju u području zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog rada. Potporu su dobile 73 udruge za ukupno 74 projekta.
Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška. Među projektima su ‘Psihoteretana’, ‘Budi svoj… budi čist’, ‘Brini o sebi jer zdravlje počinje tvojom pažnjom’, ‘Pomoć i podrška žrtvama nasilja’ te ‘Mobilne zlatne godine’.
Ugovore predstavnicima udruga uručio je zamjenik župana Ervin Kolarec. Tom je prilikom istaknuo kako upravo udruge najbolje poznaju potrebe ljudi na terenu te da svojim radom i volontiranjem značajno doprinose zajednici. Zahvalio je svima na trudu i projektima kojima pomažu da Zagrebačka županija bude kvalitetnije i ugodnije mjesto za život. Najavio je i novu dodjelu sredstava braniteljskim udrugama vrijednu više od 90 tisuća eura.
U ime udruga na potpori je zahvalila Valentina Nedelić iz Udruge ‘Srce’. Naglasila je kako će dobivena sredstva pomoći u stvaranju konkretnih promjena i pružanju podrške onima kojima je najpotrebnija.
Čestitke udrugama uputila je i pročelnica Grada Jastrebarskog Nadica Žužak, poželjevši im uspješnu provedbu projekata. Dodjeli ugovora prisustvovao je i potpredsjednik Županijske skupštine Goran Navoj.
URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom objavila je javni natječaj za izbor ravnatelja ili ravnateljice ustanove.
Ravnatelj/ica će biti imenovan/a na mandatno razdoblje od četiri godine, a prijave kandidata podnose se Upravnom vijeću ustanove u roku od 15 dana od dana objave natječaja.
Po završetku natječajnog postupka Upravno vijeće će o rezultatima obavijestiti sve prijavljene kandidate u roku od 45 dana od isteka roka za podnošenje prijava.
Natječaj je objavljen na službenim mrežnim stranicama URIHO-a, IN Portalu, Narodnim novinama te putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Tekst javnog natječaja dostupan je za preuzimanje u nastavku članka.
Liječnici, piloti, kontrolori leta te programeri različitih profila predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj, otkrivaju podaci servisa MojaPlaća
Poslušaj članak
Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, a u čijem je sastavu i portal MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća (s uračunatim dodacima) u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila je 1.609 eura. To je 2% više nego u prethodnom tromjesečju, i 9% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Medijalna plaća, koja bolje prikazuje stvarnu sliku primanja, nešto je niža i iznosi 1.500 eura. Drugim riječima, više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj zarađuje manje od prosjeka.
Medijalna je plaća u odnosu na prethodni kvartal porasla za 1%, dok je na godišnjoj razini veća za 10%.
Dok IT-evci i stručnjaci za tehnologiju i razvoj uživaju u najvišim plaćama u zemlji, radnici u tekstilnoj industriji i pomoćnim zanimanjima i dalje su na samom dnu ljestvice primanja, pokazuju podaci.
Zaposlenici u IT sektoru zarađuju 21% više od hrvatskog prosjeka (1.955 eura), dok su plaće u tehnologiji i razvoju oko 19% iznad prosjeka (1.914 eura).
S druge strane, u tekstilnoj i kožnoj industriji primanja su čak 34% niža od prosjeka (1.065 eura), dok pomoćna zanimanja, s plaćama 35% ispod prosjeka (1.044 eura), stoje još lošije.
Liječnici, piloti, kontrolori leta i developeri drže sam vrh ljestvice najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj. Njihova primanja znatno nadmašuju državni prosjek i penju se do, a nerijetko i prelaze, 3.000 eura mjesečno.
Na suprotnoj strani nalaze se radnici u uslužnim i pomoćnim djelatnostima. Njegovatelji i spremačice, primjerice, u prosjeku ne dosežu ni 1.000 eura mjesečno, što ih svrstava među najslabije plaćene u zemlji.
Državne tvrtke ispod prosjeka
Najviše plaće i dalje nude privatne tvrtke u stranom vlasništvu, zaposlenici tamo zarađuju prosječno 1.749 eura neto, što je 9% iznad državnog prosjeka. S druge strane, radnici u pretežno domaćim tvrtkama primaju 1.586 eura, ili 1% ispod prosjeka. Slična situacija je i u tvrtkama u državnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.580 eura, odnosno 2% manje od prosjeka. Zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi zarađuju u prosjeku 1.562 eura, što je 3% ispod prosjeka.
Na visinu plaće snažno utječe i veličina tvrtke. U najmanjim tvrtkama, s manje od 10 zaposlenih, prosječna plaća iznosi 1.462 eura, odnosno 9% ispod državnog prosjeka. Tvrtke s 10–19 zaposlenika nude nešto bolje primanje, 1.593 eura, što je 1% ispod prosjeka. Najviše plaće bilježe velike tvrtke, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.680 eura neto (5% iznad prosjeka).
Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske
Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje, u Vukovarsko-srijemskoj (-14%, s plaćom 1.382 eura), zatim u Koprivničko-križevačkoj (-14% s prosjekom 1.391 euro).
Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (8% iznad prosjeka) te iznosi 1.732 eura (medijan 1.600 eura).
Obrazovanje i iskustvo nose veću zaradu
Zaposlenici s postdiplomskim studijem ili MBA diplomom u prosjeku zarađuju 2.368 eura, što je 47% više od prosjeka, i svega 2% više nego u istom periodu prošle godine. Osobe s visokom stručnom spremom imaju plaću od 1.805 eura (12% iznad prosjeka), dok radnici sa srednjom stručnom spremom primaju 1.424 eura (11% ispod prosjeka).
Iskustvo također igra ključnu ulogu. Radnici na početku karijere, bez iskustva, zarađuju 1.303 eura (-19%), dok oni s 1–2 godine iskustva imaju 1.376 eura (-15%). S tri do pet godina radnog staža plaća približe se prosjeku, a zaposlenici s više od 10 godina iskustva u prosjeku primaju 1.756 eura, što je 9% iznad prosjeka.
Međutim, kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika.
U prvom kvartalu 2026. muškarci su zarađivali 14% više od žena, prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.730 eura, dok su žene, u prosjeku, svaki mjesec zarađivale 1.512 eura.