Umjetnost je lijek za dušu. Kroz nju izražavamo osjećaje i nalazimo izlaz iz teških životnih situacija. Na važnost umjetnosti u poboljšanju kvalitete života ukazuje izložba radova polaznika likovnih radionica Kluba Zajedno Klinike za psihijatriju Sveti Ivan koja je otvorena 17. srpnja u Galeriji Crta
Poslušaj članak
Autori radova u različitim slikarskim tehnikama su osobe s psihičkim teškoćama koje se liječe ambulantno ili hospitalno, a kreativno izražavanje je najbolji put k njihovom ozdravljenju te doprinosi socijalizaciji i integraciji u društvo.
U likovnu terapiju kroz radionice uključili su se studenti Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu s kojom Klinika za psihijatriju Sveti Ivan uspješno surađuje već 13 godina. Voditeljice ciklusa likovnih radionica tijekom više od godine dana bile su studentice Ivana Galić i Marlen Ban koje su dale značajan doprinos u oporavku pacijenata.
Ravnatelj Klinike za psihijatriju Sveti Ivan, Vladimir Grošić, izrazio je zadovoljstvo što Klinika uspješno primjenjuje umjetnost u terapiji pacijenata u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti koja će se još više intenzivirati.
– Riječ i slovo su jedan važan instrument u prenošenju informacija o tome kako se naši pacijenti osjećaju. Međutim, neki od njih su zakinuti za riječ i slovo, ali se mogu izraziti na drugi način. Kreativno stvaralaštvo je takav način. Rad u likovnim radionicama na pacijente djeluje smirujuće. Kad vide uradak, sagledaju drugačije svoj poremećaj. Neki pacijenti s 40, 50 ili 60 godina prvi put su uzeli bojice u svoje ruke, nešto nacrtali i otkrili svoj talent. Kod ovih pacijenata zastupljeni su stresom uzrokovani poremećaji, anksiozni poremećaji, anksiozno-depresivni poremećaji, poremećaji prilagodbe… – pojasnio je Grošić. Kao značajne radionice spomenuo je i one literalne gdje se pacijenti izražavaju kroz prozu i pripovijetke.
– Pacijenti u tome uživaju, koriste vrijeme konstruktivno, dobivaju osjećaj da nešto mogu, osjećaj vrijednosti – rekao je.
Psihijatrica iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan Sandra Vuk-Pisk također je ukazala na važnost umjetnosti u izražavanju osjećaja pacijenata koji to ne mogu verbalno. Naglasila je da su Klinika za psihijatriju Sveti Ivan i Akademija likovne umjetnosti na Akademiji pokrenule izborni kolegij za obrazovanje likovnih terapeuta.
Izvanredna profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sonja Vuk istaknula je da, osim izbornog kolegija ‘Uvod u likovnu terapiju’, planira se i specijalistički studij na kojem će se mladi umjetnici obrazovati za rad u raznim ustanovama.
– Za ovakvim stručnjacima postoji sve veća potreba, primjerice u školama i bolnicama. Likovna terapija je izuzetno bitna, jer je neverbalni posrednik u izražavanju. Mislim da je ona izuzetno bitan dio svakog terapijskog procesa kod pacijenata – rekla je Vuk.
Studentica Akademije likovnih umjetnosti Ivana Galić istaknula je da je za nju rad s pacijentima u likovnim radionicama jedno lijepo iskustvo. Naglasila je da su kroz različite tematske radionice pacijenti iskazali svoje emocije i do izražaja je došla njihova kreativnost. Ivanu zanima mentalno zdravlje i razne terapije te bi voljela raditi kao terapeut.
Jedna od sudionica likovne radionice je Ines koja je ponosno predstavila svoj rad izrađen od plastelina.
– Jedanput tjedno, utorkom u 17 sati, pohađam likovnu radionicu. Volim slikati pejzaže. To mi pomaže da se opustim, maknem od svojih problema. U likovnoj radionici družim se i s drugim polaznicima, što je dobro za mene – rekla je Ines.
Prema podacima prikupljenima na uzorku većem od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je 9 posto više nego godinu ranije.
Medijalna plaća, koja često realnije prikazuje primanja većine zaposlenih jer umanjuje utjecaj najviših i najnižih iznosa, iznosi 1.500 eura.
IT i dalje na vrhu ljestvice plaća
Najplaćeniji sektor u Hrvatskoj i dalje je IT, telekomunikacije i informacijske djelatnosti, u kojem prosječna plaća iznosi 1.904 eura.
U odnosu na 2025. godinu, plaće u ovom sektoru porasle su za 10 posto.
Odmah iza IT-a nalazi se sektor proizvodnje i distribucije energije, s prosječnom plaćom od 1.757 eura i godišnjim rastom od 13 posto. Treće mjesto zauzima sektor građevine, arhitekture i nekretnina, gdje prosječna plaća iznosi 1.729 eura, što je 12 posto više nego lani.
Najveći postotni rast plaća zabilježen je u sektoru profesionalnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Ondje su plaće porasle za 15 posto te sada, u prosjeku, iznose 1.657 eura.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, sektor u kojem su plaće rasle najsporije, za svega 3 posto.
Turizam raste, ali ne jednako za sve
S obzirom na to da je turistička sezona pred vratima, analiza Alma Career Croatia posebno se osvrnula na plaće u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji u mjesecima koji slijede tradicionalno postaje centralno mjesto domaćeg tržišta rada.
Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu u 2026. godini iznosi 1.510 eura, uz godišnji rast od 10 posto.
Ipak, iza tog prosjeka krije se vrlo šarena ‘platna karta’. Na vrhu su šefovi kuhinja, s prosječnom plaćom od 2.085 eura, te menadžeri ugostiteljstva, koji u prosjeku zarađuju 2.075 eura. Riječ je o pozicijama koje kombiniraju iskustvo, odgovornost, organizaciju ljudi i pritisak sezone, što se sve jasnije odražava i na primanjima.
Plaće pomoćnih kuhara porasle su za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Kuhari bilježe rast od 19 posto, uz prosječnu plaću od 1.598 eura.
Konobari u prosjeku zarađuju 1.281 eura, što je 9 posto više nego godinu ranije. S druge strane, plaće spremačica rasle su skromnije, za 3 posto, dosegnuvši prosjek od 992 eura.
Strani vlasnici i veliki sustavi plaćaju više
Analiza Alma Career Croatia pokazuje da na visinu plaće u turizmu ne utječe samo zanimanje, nego i tip poslodavca. Tvrtke u stranom vlasništvu u prosjeku isplaćuju više plaće, 1.478 eura, u odnosu na tvrtke u domaćem privatnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.361 eura.
Veličina poslodavca također čini razliku. Najviše prosječne plaće nude velike tvrtke s više od 1.000 zaposlenih, u kojima prosjek iznosi 1.547 eura. U mikropoduzećima, odnosno tvrtkama koje broje do 10 zaposlenih, prosječna plaća znatno je niža i iznosi 1.237 eura.
U turizmu najviše plaće nisu u Zagrebu
Iako Zagreb u mnogim analizama plaća tradicionalno drži vrh, turizam i ugostiteljstvo donose drukčiju priču. Najviše prosječne plaće u toj kategoriji bilježi Šibensko-kninska županija, s prosjekom od 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 1.464 eura.
Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se kontinentalna Hrvatska, osobito slavonske županije. Najniže prosječne plaće u turizmu bilježe Virovitičko-podravska županija, 1.041 euro, Ličko-senjska, 1.087 eura, te Požeško-slavonska, 1.088 eura.
Među kontinentalnim županijama ipak se izdvajaju Varaždinska, s prosječnom plaćom u turizmu od 1.331 eura, i Međimurska, s 1.277 eura. Iako nisu dio primorskog turističkog pojasa, obje županije nadmašuju veći dio slavonske i središnje Hrvatske.
Dok je nekoć gotovo nepisano pravilo bilo da se vijesti o otkazu radnicima priopćavaju licem u lice, danas tehnološki napredak otvara niz mogućnosti. Od e-maila i poruka do telefonskih i video poziva. No kada bi mogli birati, kako bi sami radnici željeli primiti vijest o otkazu?
Poslušaj članak
Upravo to pitanje našlo se u fokusu najnovije ankete koju je provela Alma Career Croatia, poznata po brendu MojPosao, na uzorku od gotovo 400 ispitanika.
Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?
Rezultati ankete prilično su nedvosmisleni. Čak 78% ljudi smatra da je razgovor licem u lice i dalje najbolji način za priopćavanje otkaza. Takav pristup doživljavaju najprofesionalnijim i ‘najljudskijim’, ali i prilikom za otvoren dijalog, odnosno postavljanje pitanja i dobivanje jasnih objašnjenja u trenutku kada su nam ona najpotrebnija.
S druge strane, manji dio ispitanika drugačiji pristup.
Oko 5% sudionika ankete radije bi ovakvu vijest primilo putem e-maila ili poruke, ponajviše zbog pisanog traga koji ostaje prilikom takvog oblika komunikacije, ali i kako bi izbjegli nastanak potencijalnih neugodnih situacija. Tek 2% ispitanika odlučilo bi se za telefonski ili video poziv.
Zanimljivo je da oko 14% sudionika smatra kako sve ovisi o konkretnoj situaciji.
Iako i oni ističu da je razgovor uživo najprimjereniji, pritom naglašavaju kako okolnosti ponekad diktiraju drugačiji pristup. Primjerice, ako je osoba koja uručuje otkaz ujedno i izvor problema, komunikacija putem e-maila može biti prihvatljivija opcija. U konačnici, ističu, ključ nije toliko u kanalu komunikacije koliko u samoj jasnoći poruke koja se želi prenijeti. Drugim riječima, najvažnije je dobiti konkretno objašnjenje razloga otkaza.
Rok za implementaciju EU direktive o transparentnosti plaća sve je bliže. Države članice Europske unije trebale su je u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti do 7. lipnja 2026., iako postaje sve očitije da će Hrvatska, kao i dio drugih članica, s time kasniti
Poslušaj članak
No, za razgovor o tome što bi direktiva mogla promijeniti na tržištu rada nipošto nije prerano. Posebno kada je riječ o pitanju koje već godinama izaziva frustracije među kandidatima: hoće li poslodavci napokon češće navoditi plaću u oglasima za posao?
Upravo je to pitanje u fokus stavila Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po brendu MojPosao, u anketi provedenoj na uzorku od 350 ispitanika.
Većina očekuje da će sve ostati po starom
U ovom trenutku tek otprilike svaki deseti oglas za posao sadrži informaciju o plaći, bilo da je riječ o konkretnom iznosu ili rasponu primanja.
Iako bi EU direktiva o transparentnosti plaća kandidatima trebala osigurati pravo na tu informaciju prije zasnivanja radnog odnosa, ona ne znači nužno da će poslodavci morati iznos ili raspon plaće navoditi već u samom oglasu.
Upravo zato, unatoč dolasku direktive, čak 70% ispitanika vjeruje da će se sadašnji odnos snaga zadržati. Jednostavno, ne očekuju da će se poslodavci sami od sebe odlučiti na veću otvorenost u oglasima za posao ako ih zakon na to izričito ne obveže.
Ispitanici pritom poručuju da bi voljeli veću transparentnost. Otvoreno komuniciranje plaće u oglasima, tvrde, smanjilo bi nesporazume, uštedjelo vrijeme i potaknulo prijave samo onih kandidata koji doista žele aplicirati za određeno radno mjesto.
Dio građana ipak očekuje pomake
S druge strane, gotovo četvrtina ispitanika, njih 23%, smatra da bi dolazak direktive ipak mogao potaknuti poslodavce na veću otvorenost. Prema njima, iako navođenje plaće u oglasima neće nužno biti zakonska obveza, širi regulatorni i društveni pritisak mogao bi promijeniti način na koji poslodavci komuniciraju s kandidatima.
Na koncu, postoji i manji dio ispitanika (7%) koji očekuje suprotan scenarij, odnosno smatra da bi broj oglasa s navedenom plaćom mogao dodatno pasti.
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Vaše pričePrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 3 dana
RibolovPrije 4 dana
in MREŽAPrije 2 dana
Osobe s invaliditetomPrije 5 dana