Iz Svijeta
KLIMATSKE PROMJENE Što povezuje El Niña i Hrvatsku?
Ono što bi ljude trebalo najviše brinuti je voda, jer 90 posto smrtnih slučajeva od uragana je u vodi i oni se mogu spriječiti
Sezona uragana u Atlantskom oceanu obično počinje oko 1. lipnja i traje do kraja studenoga, a ova pred nama, mogla bi biti jedna od rekordnih sezona za uragane.
– Postoji 85 šanse da će sezona uragana u Atlantiku koja počinje u lipnju biti iznad prosjeka u olujnim aktivnostima – objavila je Nacionalna uprava za oceane i atmosferu u svojim godišnjim prognozama. Meteorološka agencija SAD-a predviđa da ćemo ovog ljeta i jeseni vidjeti između 17 i 25 oluja, od kojih će 8 do 13 postići status uragana (barem 75 m/s stalnog vjetra). Četiri do sedam tih oluja razvit će se u velike uragane, s najmanje 111 m/s vjetra.
Uzrok je neviđena vrućina oceana i nadolazeća La Niña. Oceani su rekordno topli već 13 mjeseci za redom, što kao rezultat ima češću smjenu El Niña i La Niñe. Faze su to koje su se inače mijenjale svakih dvije do sedam godina, a inače su trajale od dva do devet mjeseci s povremenom neutralnom fazom La Nada (Ništa) koja se događa samo kada su sezonske oscilacije temperature u Tihom oceanu manje od 0,5 Celzija.
Stiže La Niña
Posljednjih godina zaista se diljem svijeta mnogo pisalo o ovom prirodnom meteorološkom fenomenu s dvije faze – vrućom i suhom El Niñu te vrućoj i vlažnoj La Niñi. Objavljivane su studije koje su mjerile njihove oscilacije, učestalost, smjenu i realne utjecaje na Atlantik i Europu. Često se pritom postavljalo pitanje kakve veze ima smjena tople i hladne morske vode u jugoistočnom Pacifiku koja prolazi između Antarktike i Patagonije pa uz obalu Perua ide do Meksičkog zaljeva sa vremenom u Europi. Nove prognoze ne samo NOAA-e već i 20-ak drugih sličnih organizacija pokazuju jako slične rezultate: Većina ih očekuje vrlo skoru smjenu El Niña u La Niñu i rekordnu sezonu uragana u Atlantiku.
No, novim znanstvenim spoznajama tu nije kraj. Krajem prošle godine izašla je studija koja pokazuje kako odnedavno i klimatske promjene utječu na formiranje El Niña. Povijesno gledano, ističe ova studija “postojala je jaka veza između promjena u solarnom zračenju i početka El Niña, ali sada je El Niño pod snažnijim utjecajem zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem”.
Znanstvenici su za istraživanje analizirali stalagmite prikupljene iz dviju špilja na aljaškom Otoku princa od Walesa. Stalagmiti, nastali sporim, ali raznolikim kapanjem podzemne vode, služe kao zapis klime u proteklih 3500 godina i pokazuju kada se dogodio El Niño. Istraživanje je objavljeno u časopisu Geophysical Research Letters i pokazuje da su do prije otprilike 50 godina promjene u solarnom zračenju imale najvažniju ulogu u formiranju El Niña.
– Međutim, od 1970-ih naovamo vidimo jasne signale koji se mogu pripisati samo posljedicama klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek – smatra glavni autor Paul Wilcox sa Sveučilišta u Innsbrucku.
Spomenuta analiza povijesnih podudaranja ENSO faza i solarnih ciklusa pokazuje da u prosjeku,
La Niña djeluje u uzlaznoj fazi solarnog ciklusa i mijenja se u El Niño nakon faznog prijelaza solarnog ciklusa u opadajuću fazu. Iako se ova fazno zaključana kovarijacija događa na dekadnoj vremenskoj skali, može donekle utjecati na ENSO fazni prijelaz. U kombinaciji s rekordno dugom fazom povećane temperature oceana i nedavnih solarnih oluja kada smo Polarnu svjetlost mogli vidjeti i na Mediteranu, ne čude predviđanja stručnjaka.
Manje čestica u zraku
Dodatni faktor – previsoke temperature oceana pa onda i nadolazećih oluja, vjerojatno je i erupcija podmorskog vulkana u Južnom Pacifiku 2022. godine. Ona je poslala milijune tona vodene pare u zrak da zarobi toplinu. Faktor je i smanjenje sumpora u brodskim gorivima. Potonje je značilo manje čestica u zraku koje odbijaju sunčevu svjetlost i malo hlade atmosferu.
Prosječna sezona uragana u Atlantiku proizvede 14 velikih oluja, od kojih sedam uragana i tri velika uragana, ističu znanstvenici.
– Svi sastojci su definitivno spremni za aktivnu sezonu – rekao je bivši ravnatelj Nacionalne meteorološke službe Ken Graham.
– To je razlog za zabrinutost, naravno, ali ne i za uzbunu.
Ono što bi ljude trebalo najviše brinuti je voda, jer 90 posto smrtnih slučajeva od uragana je u vodi i oni se mogu spriječiti, rekao je Graham.
Kada meteorolozi promatraju koliko je teška sezona uragana, dva su čimbenika najvažnija: temperatura oceana u Atlantiku gdje se vrte oluje i potrebna im je topla voda kao gorivo te postoji li La Niña ili El Niño, prirodno i povremeno hlađenje ili zagrijavanje voda Tihog oceana koje mijenjaju vremenske prilike diljem svijeta. La Niña ima tendenciju turbopunjavanja atlantskih olujnih aktivnosti dok smiruje oluje u Pacifiku, a El Niño čini suprotno.
La Niña obično smanjuje visinske vjetrove koji mogu smanjiti jačinu uraganima, a općenito tijekom La Niñe u atmosferi je više nestabilnosti ili oluje, što može izazvati razvoj uragana. Oluje dobivaju energiju iz tople vode. Zbog rekordno visokih temperatura oceana 13 mjeseci zaredom, predviđa se da će La Niña stići sredinom ili krajem ljeta. Trenutačni El Niño je sve manji i očekuje se da će nestati za otprilike mjesec dana.
I dalje je iznadprosječno toplo
Ovog svibnja temperatura oceana u glavnom području gdje se razvijaju uragani bila je visoka kao što je obično sredinom kolovoza. Rekordno je toplo i na površini oceana i na dubinama, što izgleda malo zastrašujuće, kažu znanstvenici za Phys.org.
Prošla je godina zabilježeno 20 velikih oluja (daleko više od prosječnih 14) i četvrta najveća od 1950. godine. Ukupno mjerenje snage, trajanja i učestalosti oluja prošle je sezone bilo 17 posto veće od normale. Rekordno vrući oceani loša su vijest u cijelom svijetu, ne samo zbog uragana, već zbog šteta u pomorstvu, važnim oceanskim strujama, koraljnim grebenima, ribarstvu, itd.
NOAA u svom priopćenju još upozorava države da bi štete od ovih uragana mogle biti izrazito skupe te da ni infrastruktura ni službe koje njome upravljaju nisu spremne za ono što nas čeka ovog ljeta i jeseni.
Zelena Hrvatska
John na kreativan način želi pomoći drugim osobama s invaliditetom da se socijaliziraju
Poslušaj članak
Osobe s invaliditetom često se zbog svog invaliditeta osjećaju izolirano. Razlog ne leži samo u društvu koje ne prihvaća osobe s invaliditetom, već i u mentalnom stanju osoba koje se suočavaju sa svojim invaliditetom.
Fizički invaliditet kod nekih osoba može izazvati depresiju te rezultirati slabijom interakcijom s vanjskim svijetom.
Međutim, to nije slučaj kod Johna Henryja, vrtlara, odnosno YouTubera s invaliditetom.
Kako piše BBC News, John Henry iz Guernseyja, otočja u Velikoj Britaniji, susreo se s gubitkom vida zbog oboljenja od Ramsay Huntova sindroma, neurološkog stanja koje utječe na živčani sustav, a kod Henryja je rezultiralo gubitkom vida na desno i slabovidnošću na lijevo oko, zbog čega je počeo izbjegavati interakciju s ljudima.
Međutim, John se odlučio suočiti sa svojim strahovima od komuniciranja s ljudima. Pokrenuvši YouTube kanal pod nazivom „John’s Patch“ na kojem se snimao kako okopava svoj vrt.
Na taj način htio je stupiti u kontakt s drugim osobama s invaliditetom koje se također suočavaju s problemima u komunikaciji sa svojom okolinom, odnosno osjećaju nelagodu u komunikaciji zbog svog invaliditeta, te ih potaknuti da nađu način da komuniciraju i počnu se baviti stvarima koje ih vesele.
– Pomislio sam da mora biti još ljudi, ne isključivo onih slabovidnih, ali da možda postoje i drugi ljudi koji se ne osjećaju ugodno družeći se, te imaju problema s anksioznošću. Zbog toga sam komfora i počeo raditi u vrtu te to stavljati na svoj YouTube kanal. To popunjava prazninu kao društvenoj osobi jer se ne osjećam samouvjereno ili ugodno, ali nemam problema biti svoj kroz malu videokameru – istaknuo je John.
Kako bi se poistovjetio s drugim slabovidnim osobama, ostavljao je greške u svojim videozapisima jer to, kako tvrdi, predstavlja teškoće s kojima se susreću druge slabovidne osobe u svojoj svakodnevici.
– Ako bi se to jednog dana moglo nazvati uspjehom, bilo bi to zato što je postojao netko poput mene, netko tko nije mogao izaći van i baviti se društvenim aktivnostima u kojima je nekoć uživao, a onda je pomislio: „Ako to može netko tko ne vidi baš najbolje, pokušat ću i ja“.
Dokaz je ovo da izlazak iz svoje zone komfora, odnosno suočavanje s vlastitim strahovima, može otvoriti vrata ljepšeg svijeta, kako za pojedinca tako i za cijelu zajednicu.
Međunarodni lanac trgovina kozmetikom Sephora uveo je program ‘Mirni sati’ (Quiet Hours) u svojim trgovinama diljem svijeta, s ciljem stvaranja ugodnijeg i pristupačnijeg iskustva kupnje za neurodivergentne osobe i sve kupce kojima odgovara mirnije okruženje
Poslušaj članak
Riječ je o prvom globalnom programu takve vrste u sektoru prodaje kozmetike. Tijekom posebno određenih termina trgovine će smanjiti glasnoću glazbe, prilagoditi digitalne zaslone kako bi bilo manje vizualnih podražaja te, gdje je to moguće, ublažiti prisutnost intenzivnih mirisa. Na pojedinim lokacijama kupcima će biti dostupne i dodatne mogućnosti, poput mobilne naplate, kako bi cijeli proces kupnje bio što jednostavniji i manje stresan.
Program je razvijen u suradnji s organizacijama Open Inclusion i Purposeful Futures te uz sudjelovanje neurodivergentnih kupaca i zaposlenika, čija su iskustva poslužila kao temelj za osmišljavanje inicijative.
Prije globalnog uvođenja, Sephora je program testirala u 32 trgovine na osam tržišta. Rezultati pilot-projekta pokazali su da je većina neurodivergentnih kupaca ocijenila kako su Mirni sati značajno poboljšali njihovo iskustvo kupnje, dok je čak 90 posto svih ispitanih kupaca smatralo da takva praksa trgovine čini uključivijima i ugodnijima za sve.
Stručnjaci koji su sudjelovali u razvoju programa ističu kako osobe s autizmom, ADHD-om i drugim senzornim osjetljivostima često doživljavaju trgovačke centre kao izrazito zahtjevna okruženja zbog glasne glazbe, jakog osvjetljenja, intenzivnih mirisa i velikog broja ljudi. Čak i male prilagodbe mogu značajno smanjiti senzorno opterećenje i omogućiti samostalniju te ugodniju kupnju.
Pozitivne reakcije stigle su i od zaposlenika, koji navode da im mirnije okruženje omogućuje kvalitetniju komunikaciju s kupcima i manje stresa tijekom radnog dana.
Uvođenjem Mirnih sati Sephora se pridružuje sve većem broju velikih trgovačkih lanaca koji uvode senzorno prilagođene termine kupnje. Takve su inicijative posljednjih godina pokrenuli i pojedini supermarketi, robne kuće te kina, prepoznajući da pristupačnost ne podrazumijeva samo uklanjanje fizičkih prepreka, nego i stvaranje okruženja u kojem se osobe sa senzornim teškoćama mogu osjećati sigurno i ravnopravno.
Iz Sephore poručuju kako je ovo tek jedan od koraka prema inkluzivnijem iskustvu kupnje te najavljuju nastavak suradnje s neurodivergentnom zajednicom kako bi i ubuduće razvijali rješenja koja odgovaraju potrebama što šireg kruga kupaca.
Obratili smo se Sephori Hrvatska s upitom o tome hoće li se program Mirni sati provoditi i u hrvatskim trgovinama te kada bi mogao zaživjeti na našem tržištu. Iz tvrtke su odgovorili da je upit proslijeđen regionalnom menadžmentu i PR timu kako bi dostavili službene informacije, no do zaključenja ovog članka odgovor nismo zaprimili.
Američki predsjednik Donald Trump ponovno je povezao porast broja dijagnoza autizma s cijepljenjem djece, što je izazvalo oštre reakcije liječnika i zagovornika prava osoba s autizmom koji upozoravaju da za takve tvrdnje ne postoje znanstveni dokazi
Poslušaj članak
Američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom želi promijeniti preporuke za cijepljenje djece u Sjedinjenim Američkim Državama, a prilikom predstavljanja novih mjera ponovno je sugerirao povezanost između cjepiva i autizma.
Trump je ustvrdio kako je autizam danas mnogo češći nego prije te povezao rast broja dijagnoza s povećanjem broja cjepiva koja djeca primaju. Međutim, liječnici i organizacije koje se bave autizmom upozoravaju da desetljeća istraživanja nisu pronašla uzročnu vezu između cjepiva i autizma.
Nova uredba predviđa promjene u američkim preporukama za cijepljenje djece, uključujući smanjenje broja cjepiva koja bi se rutinski preporučivala svoj djeci. Trump također zagovara davanje cjepiva u odvojenim liječničkim posjetima te razdvajanje kombiniranog MMR cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole u tri zasebna cjepiva.
Problem je, među ostalim, što pojedinačna cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole trenutačno nisu dostupna u SAD-u. Uredbom se od Ministarstva zdravstva i socijalnih usluga traži da izradi plan kojim bi takva cjepiva postala dostupna.
Trump je tijekom potpisivanja govorio o količinama cjepiva koje djeca primaju te sugerirao da bi upravo broj i raspored cijepljenja mogli imati ulogu u povećanoj učestalosti autizma.
Predsjednik Američke akademije za pedijatriju dr. Andrew Racine upozorio je da takve poruke stvaraju nepotrebnu nesigurnost, strah i zbunjenost među roditeljima. Naglasio je da se znanstvene spoznaje o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva nisu promijenile.
Prema njegovim riječima, pitanje moguće povezanosti cjepiva i autizma ispitano je u više od 40 metodološki kvalitetnih istraživanja provedenih u najmanje sedam zemalja, koja su ukupno obuhvatila više od pet milijuna djece. Zaključak je, istaknuo je, nedvosmislen – cjepiva ne uzrokuju autizam.
Stručnjaci također upozoravaju da odgađanje i razdvajanje cjepiva može ostaviti djecu nezaštićenom od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem u razdoblju između pojedinih posjeta liječniku.
Dr. Aaron Milstone iz Američke akademije za pedijatriju podsjetio je da cjepiva koja se koriste kod djece imaju desetljeća podataka o sigurnosti te upozorio na posljedice bolesti koje se mogu spriječiti. Kao primjer naveo je smrt dvoje prethodno zdrave djece od ospica u SAD-u tijekom protekle godine.
Zagovornici prava osoba s autizmom dodatno upozoravaju da rasprave koje autizam predstavljaju prvenstveno kao posljedicu nečega što treba pronaći i ukloniti mogu skrenuti pozornost s potreba ljudi koji već žive s autizmom i njihovih obitelji.
Rasprava se događa u vrijeme kada američka administracija pod Trumpom i ministrom zdravstva Robertom F. Kennedyjem Jr. već dulje pokušava promijeniti saveznu politiku cijepljenja. Kennedy je godinama promovirao tvrdnje o povezanosti cjepiva i autizma, unatoč znanstvenim dokazima koji takvu povezanost ne potvrđuju.
Porast broja dijagnoza autizma u posljednjim desetljećima jest stvaran, ali stručnjaci upozoravaju da se on ne može jednostavno tumačiti kao dokaz povećanja broja slučajeva uzrokovanog nekim pojedinačnim vanjskim čimbenikom. Na broj dijagnoza utjecali su, među ostalim, promjene dijagnostičkih kriterija, veća svijest o autizmu i bolje prepoznavanje osoba iz spektra.
Trumpova nova uredba stoga je izazvala zabrinutost dijela medicinske zajednice da bi političke poruke koje ponovno povezuju autizam i cjepiva mogle dodatno narušiti povjerenje javnosti u cijepljenje i povećati rizik od bolesti koje se cjepivima mogu spriječiti.
Tko su Purger i Purgerica?
„Da ti pokažem što mogu?“ – podrška djeci i obiteljima
Predstavljena igra „Čovječe budi pravedan“
20 godina stvaranja – zajedno u tišini
-
in MREŽAPrije 1 danZa inkluzivni dodatak nije važna samo dijagnoza
-
EU kutakPrije 6 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 5 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
Video / podcastPrije 2 danaSmije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danOdržan sedmi online okrugli stol o digitalnoj pristupačnosti
-
In MetropolaPrije 5 danaBesplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
-
Civilno društvoPrije 6 danaZaštita mora biti dostupna i ženama s invaliditetom
-
MedicinaPrije 1 danAlzheimerova bolest nije neizlječiva?