Connect with us

Iz Svijeta

KLIMATSKE PROMJENE Što povezuje El Niña i Hrvatsku?

Objavljeno

/

Foto: Wikipedia

Ono što bi ljude trebalo najviše brinuti je voda, jer 90 posto smrtnih slučajeva od uragana je u vodi i oni se mogu spriječiti

Sezona uragana u Atlantskom oceanu obično počinje oko 1. lipnja i traje do kraja studenoga, a ova pred nama, mogla bi biti jedna od rekordnih sezona za uragane.

– Postoji 85 šanse da će sezona uragana u Atlantiku koja počinje u lipnju biti iznad prosjeka u olujnim aktivnostima – objavila je Nacionalna uprava za oceane i atmosferu u svojim godišnjim prognozama. Meteorološka agencija SAD-a predviđa da ćemo ovog ljeta i jeseni vidjeti između 17 i 25 oluja, od kojih će 8 do 13 postići status uragana (barem 75 m/s stalnog vjetra). Četiri do sedam tih oluja razvit će se u velike uragane, s najmanje 111 m/s vjetra.

Uzrok je neviđena vrućina oceana i nadolazeća La Niña. Oceani su rekordno topli već 13 mjeseci za redom, što kao rezultat ima češću smjenu El Niña i La Niñe. Faze su to koje su se inače mijenjale svakih dvije do sedam godina, a inače su trajale od dva do devet mjeseci s povremenom neutralnom fazom La Nada (Ništa) koja se događa samo kada su sezonske oscilacije temperature u Tihom oceanu manje od 0,5 Celzija.

Stiže La Niña

Posljednjih godina zaista se diljem svijeta mnogo pisalo o ovom prirodnom meteorološkom fenomenu s dvije faze – vrućom i suhom El Niñu te vrućoj i vlažnoj La Niñi. Objavljivane su studije koje su mjerile njihove oscilacije, učestalost, smjenu i realne utjecaje na Atlantik i Europu. Često se pritom postavljalo pitanje kakve veze ima smjena tople i hladne morske vode u jugoistočnom Pacifiku koja prolazi između Antarktike i Patagonije pa uz obalu Perua ide do Meksičkog zaljeva sa vremenom u Europi. Nove prognoze ne samo NOAA-e već i 20-ak drugih sličnih organizacija pokazuju jako slične rezultate: Većina ih očekuje vrlo skoru smjenu El Niña u La Niñu i rekordnu sezonu uragana u Atlantiku.

No, novim znanstvenim spoznajama tu nije kraj. Krajem prošle godine izašla je studija koja pokazuje kako odnedavno i klimatske promjene utječu na formiranje El Niña. Povijesno gledano, ističe ova studija “postojala je jaka veza između promjena u solarnom zračenju i početka El Niña, ali sada je El Niño pod snažnijim utjecajem zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem”.

Znanstvenici su za istraživanje analizirali stalagmite prikupljene iz dviju špilja na aljaškom Otoku princa od Walesa. Stalagmiti, nastali sporim, ali raznolikim kapanjem podzemne vode, služe kao zapis klime u proteklih 3500 godina i pokazuju kada se dogodio El Niño. Istraživanje je objavljeno u časopisu Geophysical Research Letters i pokazuje da su do prije otprilike 50 godina promjene u solarnom zračenju imale najvažniju ulogu u formiranju El Niña.

– Međutim, od 1970-ih naovamo vidimo jasne signale koji se mogu pripisati samo posljedicama klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek – smatra glavni autor Paul Wilcox sa Sveučilišta u Innsbrucku.

Spomenuta analiza povijesnih podudaranja ENSO faza i solarnih ciklusa pokazuje da u prosjeku,

La Niña djeluje u uzlaznoj fazi solarnog ciklusa i mijenja se u El Niño nakon faznog prijelaza solarnog ciklusa u opadajuću fazu. Iako se ova fazno zaključana kovarijacija događa na dekadnoj vremenskoj skali, može donekle utjecati na ENSO fazni prijelaz. U kombinaciji s rekordno dugom fazom povećane temperature oceana i nedavnih solarnih oluja kada smo Polarnu svjetlost mogli vidjeti i na Mediteranu, ne čude predviđanja stručnjaka.

Manje čestica u zraku

Dodatni faktor – previsoke temperature oceana pa onda i nadolazećih oluja, vjerojatno je i erupcija podmorskog vulkana u Južnom Pacifiku 2022. godine. Ona je poslala milijune tona vodene pare u zrak da zarobi toplinu. Faktor je i smanjenje sumpora u brodskim gorivima. Potonje je značilo manje čestica u zraku koje odbijaju sunčevu svjetlost i malo hlade atmosferu.

Prosječna sezona uragana u Atlantiku proizvede 14 velikih oluja, od kojih sedam uragana i tri velika uragana, ističu znanstvenici.

– Svi sastojci su definitivno spremni za aktivnu sezonu – rekao je bivši ravnatelj Nacionalne meteorološke službe Ken Graham.

– To je razlog za zabrinutost, naravno, ali ne i za uzbunu.

Ono što bi ljude trebalo najviše brinuti je voda, jer 90 posto smrtnih slučajeva od uragana je u vodi i oni se mogu spriječiti, rekao je Graham.

Kada meteorolozi promatraju koliko je teška sezona uragana, dva su čimbenika najvažnija: temperatura oceana u Atlantiku gdje se vrte oluje i potrebna im je topla voda kao gorivo te postoji li La Niña ili El Niño, prirodno i povremeno hlađenje ili zagrijavanje voda Tihog oceana koje mijenjaju vremenske prilike diljem svijeta. La Niña ima tendenciju turbopunjavanja atlantskih olujnih aktivnosti dok smiruje oluje u Pacifiku, a El Niño čini suprotno.

La Niña obično smanjuje visinske vjetrove koji mogu smanjiti jačinu uraganima, a općenito tijekom La Niñe u atmosferi je više nestabilnosti ili oluje, što može izazvati razvoj uragana. Oluje dobivaju energiju iz tople vode. Zbog rekordno visokih temperatura oceana 13 mjeseci zaredom, predviđa se da će La Niña stići sredinom ili krajem ljeta. Trenutačni El Niño je sve manji i očekuje se da će nestati za otprilike mjesec dana.

I dalje je iznadprosječno toplo

Ovog svibnja temperatura oceana u glavnom području gdje se razvijaju uragani bila je visoka kao što je obično sredinom kolovoza. Rekordno je toplo i na površini oceana i na dubinama, što izgleda malo zastrašujuće, kažu znanstvenici za Phys.org.

Prošla je godina zabilježeno 20 velikih oluja (daleko više od prosječnih 14) i četvrta najveća od 1950. godine. Ukupno mjerenje snage, trajanja i učestalosti oluja prošle je sezone bilo 17 posto veće od normale. Rekordno vrući oceani loša su vijest u cijelom svijetu, ne samo zbog uragana, već zbog šteta u pomorstvu, važnim oceanskim strujama, koraljnim grebenima, ribarstvu, itd.

NOAA u svom priopćenju još upozorava države da bi štete od ovih uragana mogle biti izrazito skupe te da ni infrastruktura ni službe koje njome upravljaju nisu spremne za ono što nas čeka ovog ljeta i jeseni.

Zelena Hrvatska

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Iz Svijeta

Edukacija o autizmu ključna u spašavanju nestalog trogodišnjaka

Objavljeno

/

Napisao/la:

Dvije djelatnice rade za računalima sa slušalicama.
Foto: Pexels

Posebna edukacija dispečerice hitne službe odigrala je ključnu ulogu u pronalasku trogodišnjeg dječaka s autizmom koji je nestao iz svog doma u američkoj saveznoj državi Ohio. Slučaj pokazuje koliko poznavanje specifičnih obilježja autizma može biti važno tijekom potrage za nestalom djecom

Poslušaj članak

Kada je majka prijavila nestanak trogodišnjeg sina s autizmom, dispečerica Rebecca Elias odmah je prepoznala da je riječ o situaciji koja zahtijeva drugačiji pristup od uobičajenog.

Zahvaljujući edukaciji koju je prethodno prošla, postavila je nekoliko pitanja koja nisu dio standardnog protokola. Posebno ju je zanimalo postoje li u blizini kuće bazeni, jezera ili druge vodene površine.

Policija i spasilačke službe odmah su usmjerene prema obližnjem bazenu, gdje je dječak pronađen živ i spašen.

Rebecca Elias završila je program edukacije koji provodi Nacionalni centar za nestalu i zlostavljanu djecu (NCMEC). Program je namijenjen dispečerima, policijskim službenicima i drugim pripadnicima hitnih službi kako bi bolje razumjeli ponašanje osoba iz spektra autizma tijekom kriznih situacija.

Prema smjernicama NCMEC-a, djeca s autizmom koja odlutaju često ne reagiraju na dozivanje imenom, mogu izbjegavati kontakt sa spasiocima ili ih privlače određena mjesta i predmeti. Organizacija također upozorava da vodene površine predstavljaju jedan od najvećih rizika tijekom takvih nestanaka jer su slučajevi utapanja vodeći uzrok smrtnog ishoda među djecom s autizmom koja odlutaju.

Upravo zato edukacija hitnih službi uključuje prepoznavanje obrazaca ponašanja karakterističnih za osobe s autizmom te prilagodbu potrage njihovim specifičnim potrebama.

Nakon uspješnog pronalaska dječaka, Rebecca Elias istaknula je kako joj je upravo ta edukacija pomogla da odmah postavi prava pitanja i usmjeri potragu u smjeru koji je doveo do sretnog završetka.

Nastavite čitati

Iz Svijeta

Djeca s invaliditetom i dalje su meta suspenzija u vrtićima

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se vidi grupa djece koja sjedi za drvenim stolom i crta. Na stolu se nalaze tri crvena metalna držača za olovke i bojice, svaki ispunjen raznobojnim olovkama i bojicama. Djeca koriste različite olovke i bojice dok crtaju na bijelim papirima. Fotografija prikazuje kreativnu aktivnost djece, što može biti zanimljivo jer pokazuje kako djeca razvijaju svoje umjetničke vještine i maštu kroz crtanje.
Foto: Pixabay

Djeca s invaliditetom u predškolskim ustanovama suspendirana su ili isključena iz programa čak 14,5 puta češće od djece bez invaliditeta, pokazuje novo izvješće organizacije Education Law Center-PA

Poslušaj članak

Izvješće, naslovljeno Expelled: How Exclusionary Discipline and Other Policies Push Young Children Out of Classrooms, navodi da su djeca s invaliditetom nerazmjerno zastupljena među djecom koja su suspendirana ili isključena iz predškolskih programa. Autori ističu da se takve mjere primjenjuju i nad vrlo malom djecom, uključujući onu mlađu od tri godine.

Prema izvješću, isključenja su često povezana s ponašanjima koja proizlaze iz djetetova invaliditeta ili s potrebama za dodatnom podrškom koju predškolske ustanove ne uspijevaju osigurati. Autori upozoravaju da se na taj način djeci uskraćuje pristup ranom obrazovanju upravo u razdoblju kada ono može imati važnu ulogu u njihovu razvoju.

U izvješću se navodi kako se predškolske ustanove često suočavaju s nedostatkom stručnog osoblja, financijskih sredstava i odgovarajuće edukacije za rad s djecom koja imaju složenije potrebe. Umjesto osiguravanja dodatne podrške, dio ustanova poseže za suspenzijama ili isključenjima iz programa.

Autori također ističu velike razlike među saveznim državama u učestalosti korištenja takvih disciplinskih mjera. Prema njihovoj ocjeni, to pokazuje da postoje različiti pristupi rješavanju izazovnih ponašanja djece te da je moguće smanjiti broj isključenja primjenom drukčijih politika i oblika podrške.

Education Law Center-PA poziva donositelje odluka da ograniče ili zabrane suspenzije i isključenja djece iz predškolskih programa, osiguraju dodatna sredstva za stručnu podršku te unaprijede edukaciju odgojitelja kako bi djeca s invaliditetom mogla ostati uključena u rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

Nastavite čitati

Iz Svijeta

Trumpovi potezi mogli bi vratiti osobe s invaliditetom u institucije

Objavljeno

/

Napisao/la:

Dvostruka ekspozicija prikazuje govor uz podignutu šaku preko zida od opeke.
Foto: arhiva

Zagovornici prava osoba s invaliditetom upozoravaju da bi najnoviji potezi administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa mogli ugroziti desetljeća napretka u području inkluzije te povećati rizik od ponovne institucionalizacije osoba s invaliditetom

Poslušaj članak

Razlog za zabrinutost su dvije nedavne odluke američke administracije. Ministarstvo obrazovanja najavilo je prijenos nadležnosti za posebno obrazovanje na Ministarstvo zdravstva i socijalnih usluga, na čijem je čelu Robert F. Kennedy Jr., dok je Ministarstvo pravosuđa objavilo novo pravno tumačenje koje bi moglo oslabiti pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici, o čemu smo već i pisali.

Prema riječima zagovornika prava osoba s invaliditetom, ove odluke predstavljaju odmak od modela koji osobe s invaliditetom promatra kao ravnopravne članove društva te povratak tzv. medicinskom modelu, prema kojem se invaliditet prvenstveno promatra kao stanje koje treba liječiti ili ispravljati.

Pravna direktorica organizacije Council of Parent Attorneys and Advocates, Selene Almazan, upozorila je kako se radi o izravnom napadu na pravo osoba s invaliditetom da žive život usporediv sa životom osoba bez invaliditeta.

Od šezdesetih godina prošlog stoljeća Sjedinjene Američke Države postupno su napuštale praksu smještanja osoba s intelektualnim teškoćama i mentalnim bolestima u velike institucije. Niz zakona i sudskih odluka omogućio je da djeca pohađaju redovne škole, a odrasle osobe žive i rade u svojim zajednicama uz potrebnu podršku.

Posebno važnom smatra se već spomenuta presuda Vrhovnog suda iz 1999. godine u predmetu ‘Olmstead protiv L.C.’, kojom je utvrđeno da neopravdana segregacija osoba s invaliditetom predstavlja oblik diskriminacije. Tom je odlukom državama naloženo da usluge pružaju u što integriranijem okruženju, odnosno da osobe s invaliditetom imaju mogućnost živjeti, školovati se i raditi u zajednici kad god je to moguće.

No novo mišljenje Ureda pravnog savjetnika pri Ministarstvu pravosuđa tvrdi da ni američki Zakon o osobama s invaliditetom ni članak 504 Zakona o rehabilitaciji ne obvezuju države na pružanje usluga upravo u takvom okruženju. Iako se zakon formalno nije promijenio, novo tumačenje moglo bi utjecati na način na koji savezna tijela provode propise te ohrabriti pojedine savezne države da smanje ulaganja u usluge podrške u zajednici.

Dodatnu zabrinutost izazvao je prijenos posebnog obrazovanja iz Ministarstva obrazovanja u Ministarstvo zdravstva i socijalnih usluga. Organizacije koje zastupaju osobe s invaliditetom smatraju da se obrazovanje ne smije promatrati kao medicinsko pitanje, nego kao pitanje jednakih mogućnosti i prava na obrazovanje.

Kritike su dodatno pojačane zbog ranijih izjava ministra zdravstva Roberta F. Kennedyja Jr. o autizmu. Kennedy je više puta iznosio tvrdnje koje su u suprotnosti sa znanstvenim konsenzusom, uključujući povezivanje cjepiva s autizmom te ocjene da osobe s autizmom neće moći ostvariti samostalan život ili zaposlenje.

Nakon kritika pojasnio je da je govorio o osobama s najtežim oblicima autizma, no njegove izjave i dalje izazivaju nepovjerenje među organizacijama osoba s invaliditetom.

Zoe Gross iz organizacije Autistic Self Advocacy Network istaknula je kako je upravo sustav posebnog obrazovanja zadužen za to da učenicima s invaliditetom omogući razvijanje njihovih sposobnosti i ostvarivanje punog potencijala, zbog čega se postavlja pitanje hoće li novo vodstvo taj zadatak provoditi na isti način.

Roditelji djece s invaliditetom također upozoravaju na moguće posljedice. Lindsey Althaus iz savezne države Ohio kaže da njezin dvanaestogodišnji sin s autizmom i apraksijom zahvaljujući podršci u zajednici pohađa školu zajedno s vršnjacima bez invaliditeta te sudjeluje u svakodnevnim aktivnostima. Strahuje da bi smanjivanje obveze država da financiraju takve programe moglo dovesti do njihova gašenja.

Slična iskustva dijeli i Magda Nakassis iz Marylanda, čiji neverbalni sin s autizmom pohađa javnu školu u kojoj zajedno s ostalom djecom sudjeluje u inkluzivnim programima. Ističe kako pravo na obrazovanje nije medicinsko pitanje, nego pitanje jednakosti, dostojanstva i pripadnosti zajednici.

Organizacije za prava osoba s invaliditetom zaključuju da bi kombinacija promjena u području obrazovanja i novog tumačenja građanskih prava mogla predstavljati najveći izazov inkluzivnim politikama u SAD-u u posljednjih nekoliko desetljeća. Upozoravaju da bi osobe s invaliditetom ponovno mogle biti gurnute na društvene margine upravo u trenutku kada je inkluzija postala općeprihvaćen cilj modernih društava.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu