Connect with us

Moderna vremena

Kirurzi vraćaju osjet u amputirane djelove tijela

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje čovjeka koji je u niskom startu za početak trčanja. On umjesto desne potkoljenice ima protezu.
Foto: Arhiva

Nove metode daju amputircima osjećaj kao da imaju sve udove zdrave što može uvelike poboljšati njihovu samostalnost i mentalno ih ojačati

Osobe s amputacijom često se bore sa nekvalitetnim i neudobnim protezama umjesto da im proteza bude dostojna zamjena za amputirani ud. Kvalitetna protetika za takve osobe izuzetno je skupa, a kada je i dobiju prođe dosta vremena do potpunog navikavanja na istu.

S novom modernim pristupom kirurga iz Los Angelesa, osobe s amputacijom ne samo da će dobiti novu i kvalitetniju protezu, već će moći ponovno osjetiti svoj amputirani ud.

Moderni pristup koji su razvili američki znanstvenici, a koji bi osobama s amputacijom mogao promijeniti život radi na principu korištenja ostatka uda kao složenog biološkog sučelja.

 Cilj je uhvatiti silazne motoričke naredbe (eferentne signale) i vratiti senzorne podatke (aferentne signale) u mozak. Takve radnje uspješno zavaravaju živčani stoga on protezu prihvaća kao funkcionalni dio tijela pacijenta.

Kako bi amputirci mogli mišlju upravljati protezom, ud mora dobivati jasne biološke signale. S obzirom na to da pri amputaciji živci počnu ‘plutati’ po ožiljkastom tkivu to rezultira slabijim biološkim signalima te do dovodi do fantomske boli.

To se može spriječiti uz nekoliko kirurških metoda. Kroz ciljanu reinovaciju mišića (TMR) glavni mišići se preusmjeravaju se u male mišiće u ruci i prstima te služe kao svojevrsna pojačala.

Naime, kada osoba pomisli na zatvaranje amputirane ruke koja mu nedostaje, mali  mišići rade kontrakciju stvarajući, te šaljući snažan električni signal koji senzori biotičke ruke mogu lako očitati.

Istraživanja pokazuju kako ova kirurška metoda uvelike smanjuje fantomsku bol.

Isto tako, postoje i druge metode. Jedna od njih je RPNI pristup. Kada se kirurzi funkciju živaca vraćaju kroz Regenerativno periferno živčano sučelje (RPNI) oni živce omotavaju koristeći transplantat mišićnog tkiva. Živci rastu kroz transplantat i stvaraju visokog omjera signala i šuma za protetski uređaj.

Nadalje, Mioneuralno sučelje agonista i antagonista (AMI) radi na priopcepciji, odnosno na percepciji položaja i pokreta, drugim riječima osjetu tih dvaju radnji.

Kod zdravog čovjeka, odnosno osobe koja ima sve udove zdrave, mišići rade u parovima. Naprimjer, Kada se biceps kontrahira, triceps se isteže, šaljući senzorne podatke mozgu o položaju uda. Amputacija ovog djela tijela taj signal prekida.

Operacijom akutnog miokarda suprotni dijelovi ostataka mišića ponovno se spajaju unutar preostalog uda Kada se agonist kontrahira, fizički isteže antagonista, aktivirajući prirodne biološke senzore.

Time se obnavlja povratna petlja te omogućava korisnicima da osjete kontrakcije mišića iako taj dio uda više ne postoji.

Kada se biološki signal pojača mora ga se aktivirati da potiče kretanje. To je domena algoritama za neuronsko dekodiranje i naprednog strojarstva. Rani sustavi koristili su diskretne klasifikatore, koji su funkcionirali kao jednostavni binarni prekidači. Moderne metode koriste kontinuirane estimatore.

Ovi algoritmi predviđaju namjeravana stanja kretanja na temelju šuma neuronskih podataka, ažurirajući svoje predviđanje svakih nekoliko milisekundi. To omogućuje kontrolu u regulaciji brzine i sile hvata

Ovi prediktivni modeli zahtijevaju podatke o treningu kako bi naučili obrasce mišića pojedinca.

Kako bi ovo sve funkcioniralo treba postojati i senzorna povratna informacija. Kako bi osoba dobila valjanu informaciju o pokretu, znanstvenici u korteks mozga korisnika postave implatantne elektrode koje putem stimulacije mogu izazvati osjećaj pritiska ili vibracije na prstima.

Što se tiče proteza nogu kod motoriziranih gležnjeva koristi se fazno promjenjiva kontrola.  Senzori prate kretanje bedra kako bi točno znali u kojoj je čovjek fazi hoda. Robot zatim u stvarnom vremenu prilagođava svoju okretljivost i krutost kako bi čovjek stabilnije mogao gaziti.

Za stepenice i nagibe, sustav detektira vertikalno podizanje bedra i prilagođava kut gležnja i koljena kako bi se spriječilo spoticanje,

Nove kirurške metode daju amputircima osjećaj kao da imaju sve udove zdrave, što može uvelike poboljšati njihovu samostalnost i mentalno ih ojačati.

Moderna vremena

Norveška uvodi zabranu umjetne inteligencije u školama

Objavljeno

/

Napisao/la:

Slika prikazuje stiliziranu ilustraciju mozga koji izgleda kao da je izrađen od električnih i računalnih sklopova. Mozak je izgrađen od tankih, svjetlucavih žica i linija koje podsjećaju na neurone, ali u obliku električnih spojeva. Cijela slika ima plavičaste i tirkizne tonove, a središte mozga emitira blagu svjetlost, dajući dojam moderne tehnologije i digitalne inteligencije.
Foto: Pixabay
Piše: Maša Taušan

Norveška za učenike osnovnih škola uvodi gotovo potpunu zabranu korištenja alata umjetne inteligencije, a istovremeno ograničava njihovu upotrebu u obrazovanju starije djece kako bi spriječila negativan utjecaj na učenje, rekao je u petak premijer te zemlje

Poslušaj članak

Suočena s velikim padom rezultata na testovima, vlada je 2024. zabranila pametne telefone u školama.

Korištenje umjetne inteligencije povećava rizik da mala djeca preskoče važne korake u svom obrazovanju, rekao je premijer Jonas Gahr Stoere na konferenciji za novinare u petak.

– Najvažnije u školi je da naša djeca nauče čitati, pisati i računati – rekao je Stoere, dodajući da će se novi standardi uvesti od nove školske godine koja počinje krajem kolovoza.

Učenici od prvog do sedmog razreda, u dobi od 6 do 13 godina, u pravilu ne bi trebali koristiti umjetnu inteligenciju, dok oni u nižim razredima srednje škole, u dobi od 14 do 16 godina, mogu oprezno usvajati alate pod nadzorom učitelja, rekla je vlada.

U višem srednjem obrazovanju, od 17 do 19 godina, učenici bi trebali naučiti pravilno koristiti umjetnu inteligenciju kako bi bili spremni za daljnje obrazovanje i rad, dodaje se.

Norveška je počela uvoditi računala u učionice 1990-ih, a tablete od 2010. nadalje, smanjujući ovisnost o knjigama i pisanju rukom.

No, preokrećući taj trend, vlada je također rekla da će predložiti zakonodavstvo za financiranje korištenja više knjiga u učionicama.

Norveška vlada u travnju je također najavila planove za zabranu korištenja društvenih mreža do 16. godine, slijedeći trend koji su započele Australija i neke druge zemlje kako bi smanjile korištenje elektroničkih uređaja među mladima.

Nastavite čitati

Moderna vremena

Pokrenut projekt za oralno zdravlje osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Panel-rasprava o oralnom zdravlju i invaliditetu pred publikom na konferenciji.
Foto: Oral-B

Tvrtka Oral-B predstavila je novu fazu svoje inicijative ‘The Big Rethink 2026’, u sklopu koje pokreće ‘Project Steady’, jedno od najvećih europskih istraživanja oralnog zdravlja usmjerenih na osobe s invaliditetom

Poslušaj članak

Projekt se provodi u suradnji s Međunarodnom udrugom za invaliditet i oralno zdravlje (International Association for Disability and Oral Health – iADH), a cilj mu je bolje razumjeti prepreke s kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno susreću pri održavanju oralne higijene te razviti praktična rješenja za njihovo uklanjanje.

Istraživanje će tijekom šest mjeseci obuhvatiti osobe s invaliditetom, njihove njegovatelje i dentalne stručnjake iz više europskih zemalja. Sudionici će dijeliti svoja iskustva vezana uz svakodnevnu oralnu njegu, a prikupljeni podaci trebali bi pomoći u razvoju pristupačnijih proizvoda i usluga u području dentalne medicine.

Potreba za ovakvim istraživanjem potvrđena je rezultatima europske studije koju je Oral-B proveo 2025. godine na više od 9.000 ispitanika u devet europskih država. Istraživanje je pokazalo da 52 posto osoba s tjelesnim invaliditetom i čak 63 posto osoba s kognitivnim teškoćama ima poteškoća s održavanjem oralne higijene, dok se s istim problemom suočava 33 posto osoba bez invaliditeta.

Također, 41 posto Europljana izjasnilo se da živi s nekim oblikom invaliditeta, što predstavlja porast u odnosu na prethodna istraživanja.

Središnji dio projekta odnosi se na testiranje novog prilagodljivog dodatka za električnu četkicu za zube Oral-B iO2. Dodatak je osmišljen kako bi osobama sa smanjenom pokretljivošću šaka i prstiju olakšao držanje četkice, pristup tipkama te nanošenje zubne paste. Njegov je cilj smanjiti svakodnevne prepreke koje mnogima otežavaju redovito i učinkovito pranje zuba.

Prije početka velikog europskog istraživanja proveden je pilot-projekt među osobama s teškoćama fine motorike. Rezultati su pokazali da je 90 posto sudionika nakon mjesec dana korištenja prilagođenog dodatka imalo manje naslaga plaka, dok je kod 40 posto zabilježeno poboljšanje zdravlja desni. Sudionici su istaknuli da im je četkicu bilo lakše držati i kontrolirati te da su jednostavnije dosezali teško dostupna područja u usnoj šupljini.

U sklopu inicijative pokrenut je i program ‘Disability Champions’, kroz koji će oko 200 dentalnih stručnjaka diljem Europe testirati prilagodljivi dodatak sa svojim pacijentima te promicati pristupačniju i uključiviju stomatološku skrb. Program se nadovezuje na ranije aktivnosti usmjerene na edukaciju stomatologa o potrebama osoba s invaliditetom i stvaranje ordinacija koje će biti otvorenije i pristupačnije svim pacijentima.

Predsjednik iADH-a profesor Pedro Diz Dios istaknuo je kako je povezanost oralnog i općeg zdravlja dobro poznata, no da brojne osobe s invaliditetom i dalje nailaze na prepreke u obavljanju osnovne oralne higijene. Dodao je kako su istraživanja ovakvog opsega nužna za razvoj rješenja utemeljenih na stvarnim iskustvima korisnika te za smanjenje zdravstvenih nejednakosti.

Inicijativa ‘The Big Rethink’ pokrenuta je 2022. godine s ciljem stvaranja uključivijeg i pristupačnijeg pristupa oralnom zdravlju za osobe s vidljivim i nevidljivim invaliditetom. Nova faza projekta pokazuje da pitanje oralnog zdravlja nadilazi brigu o zubima te predstavlja važan dio ukupnog zdravlja, kvalitete života i društvene uključenosti osoba s invaliditetom.

Nastavite čitati

Znanost

Pametni telefoni mogli bi biti uzroci pada stope fertiliteta?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Muškarac sjedi na kamenim stepenicama koristeći mobitel i elektroničku cigaretu.
Foto: Pixabay/Pexels
Piše: Branka Vojnović

U mnogim zemljama broj djece po ženi opada, a dok istraživači i dalje pokušavaju utvrditi uzroke tog pada, dvije nedavne američke studije upiru prstom u istog mogućeg krivca: pametni telefon

Poslušaj članak

Vlasnici pametnih telefona imaju manje društvenih interakcija i stoga manje seksualnih odnosa u stvarnom životu, sugeriraju istraživači.

Stopa plodnosti smanjila se za 22 posto u Sjedinjenim Državama od 2007. godine, a znanstvenici su postavili hipotezu da je nagli pad koji se uočava od tada povezan s dolaskom Appleova iPhonea iste godine.

Kako bi potvrdili svoju teoriju, dva znanstvenika sa Sveučilišta Middlebury usredotočila su se na činjenicu da je između 2007. i 2011. iPhone bio dostupan u Sjedinjenim Državama samo putem jednog operatera, AT&T-a.

Usporedili su stope fertiliteta u područjima koja pokriva AT&T s onima koja nisu, te stoga, vjerojatno, bez korisnika iPhonea.

Američki okruzi s pristupom iPhoneu zabilježili su veći pad broja djece po ženi nego oni bez njega, prema autorima studije koju je u ponedjeljak objavio Nacionalni ured za ekonomska istraživanja.

Pad je posebno izražen među mlađim ženama (u dobi od 15 do 24 godine).

– Pad fertiliteta koncentriran je prvenstveno među mladima i uvelike se odražava u smanjenju broja neplaniranih trudnoća – pišu.

Autori sugeriraju da se ovaj pad manje može pripisati troškovima odgoja djeteta, a više ‘nedostatku društvene interakcije i seksualne aktivnosti’.

– Kako su pametni telefoni postajali sve rašireniji, vrijeme provedeno s prijateljima uživo i seksualna aktivnost naglo su se smanjili, uz porast konzumacije pornografije, moguće zamjene za partnerski seks – pišu Caitlin Myers i Ezekiel Hooper.

Dva autora naglašavaju da to nije jedini uzrok pada broja djece po ženi, već značajan faktor na koji pronatalitetne politike koje provode mnoge zemlje, poput Francuske i Južne Koreje, temeljene na ekonomskim poticajima, imaju mali utjecaj.

Dva ekonomista sa Sveučilišta u Cincinnatiju, Nathan Hudson i Hernan Moscoso Boedo, proširili su ovu hipotezu na 128 zemalja.

Analizirali su podatke Svjetske banke o raširenosti pametnih telefona i stopama fertiliteta među adolescentima.

Otkrili su da se pad stope fertiliteta ubrzao s raširenim prihvaćanjem pametnih telefona, fenomen koji se opaža u zemljama ‘s temeljno različitim zdravstvenim, društvenim, ekonomskim i kulturnim kontekstima’.

U svojoj studiji objavljenoj u svibnju, autori zaključuju da je riječ o ‘zajedničkom globalnom tehnološkom šoku’.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu