Dok je nekoć gotovo nepisano pravilo bilo da se vijesti o otkazu radnicima priopćavaju licem u lice, danas tehnološki napredak otvara niz mogućnosti. Od e-maila i poruka do telefonskih i video poziva. No kada bi mogli birati, kako bi sami radnici željeli primiti vijest o otkazu?
Poslušaj članak
Upravo to pitanje našlo se u fokusu najnovije ankete koju je provela Alma Career Croatia, poznata po brendu MojPosao, na uzorku od gotovo 400 ispitanika.
Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?
Rezultati ankete prilično su nedvosmisleni. Čak 78% ljudi smatra da je razgovor licem u lice i dalje najbolji način za priopćavanje otkaza. Takav pristup doživljavaju najprofesionalnijim i ‘najljudskijim’, ali i prilikom za otvoren dijalog, odnosno postavljanje pitanja i dobivanje jasnih objašnjenja u trenutku kada su nam ona najpotrebnija.
S druge strane, manji dio ispitanika drugačiji pristup.
Oko 5% sudionika ankete radije bi ovakvu vijest primilo putem e-maila ili poruke, ponajviše zbog pisanog traga koji ostaje prilikom takvog oblika komunikacije, ali i kako bi izbjegli nastanak potencijalnih neugodnih situacija. Tek 2% ispitanika odlučilo bi se za telefonski ili video poziv.
Zanimljivo je da oko 14% sudionika smatra kako sve ovisi o konkretnoj situaciji.
Iako i oni ističu da je razgovor uživo najprimjereniji, pritom naglašavaju kako okolnosti ponekad diktiraju drugačiji pristup. Primjerice, ako je osoba koja uručuje otkaz ujedno i izvor problema, komunikacija putem e-maila može biti prihvatljivija opcija. U konačnici, ističu, ključ nije toliko u kanalu komunikacije koliko u samoj jasnoći poruke koja se želi prenijeti. Drugim riječima, najvažnije je dobiti konkretno objašnjenje razloga otkaza.
Prema podacima prikupljenima na uzorku većem od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je 9 posto više nego godinu ranije.
Medijalna plaća, koja često realnije prikazuje primanja većine zaposlenih jer umanjuje utjecaj najviših i najnižih iznosa, iznosi 1.500 eura.
IT i dalje na vrhu ljestvice plaća
Najplaćeniji sektor u Hrvatskoj i dalje je IT, telekomunikacije i informacijske djelatnosti, u kojem prosječna plaća iznosi 1.904 eura.
U odnosu na 2025. godinu, plaće u ovom sektoru porasle su za 10 posto.
Odmah iza IT-a nalazi se sektor proizvodnje i distribucije energije, s prosječnom plaćom od 1.757 eura i godišnjim rastom od 13 posto. Treće mjesto zauzima sektor građevine, arhitekture i nekretnina, gdje prosječna plaća iznosi 1.729 eura, što je 12 posto više nego lani.
Najveći postotni rast plaća zabilježen je u sektoru profesionalnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Ondje su plaće porasle za 15 posto te sada, u prosjeku, iznose 1.657 eura.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, sektor u kojem su plaće rasle najsporije, za svega 3 posto.
Turizam raste, ali ne jednako za sve
S obzirom na to da je turistička sezona pred vratima, analiza Alma Career Croatia posebno se osvrnula na plaće u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji u mjesecima koji slijede tradicionalno postaje centralno mjesto domaćeg tržišta rada.
Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu u 2026. godini iznosi 1.510 eura, uz godišnji rast od 10 posto.
Ipak, iza tog prosjeka krije se vrlo šarena ‘platna karta’. Na vrhu su šefovi kuhinja, s prosječnom plaćom od 2.085 eura, te menadžeri ugostiteljstva, koji u prosjeku zarađuju 2.075 eura. Riječ je o pozicijama koje kombiniraju iskustvo, odgovornost, organizaciju ljudi i pritisak sezone, što se sve jasnije odražava i na primanjima.
Plaće pomoćnih kuhara porasle su za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Kuhari bilježe rast od 19 posto, uz prosječnu plaću od 1.598 eura.
Konobari u prosjeku zarađuju 1.281 eura, što je 9 posto više nego godinu ranije. S druge strane, plaće spremačica rasle su skromnije, za 3 posto, dosegnuvši prosjek od 992 eura.
Strani vlasnici i veliki sustavi plaćaju više
Analiza Alma Career Croatia pokazuje da na visinu plaće u turizmu ne utječe samo zanimanje, nego i tip poslodavca. Tvrtke u stranom vlasništvu u prosjeku isplaćuju više plaće, 1.478 eura, u odnosu na tvrtke u domaćem privatnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.361 eura.
Veličina poslodavca također čini razliku. Najviše prosječne plaće nude velike tvrtke s više od 1.000 zaposlenih, u kojima prosjek iznosi 1.547 eura. U mikropoduzećima, odnosno tvrtkama koje broje do 10 zaposlenih, prosječna plaća znatno je niža i iznosi 1.237 eura.
U turizmu najviše plaće nisu u Zagrebu
Iako Zagreb u mnogim analizama plaća tradicionalno drži vrh, turizam i ugostiteljstvo donose drukčiju priču. Najviše prosječne plaće u toj kategoriji bilježi Šibensko-kninska županija, s prosjekom od 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 1.464 eura.
Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se kontinentalna Hrvatska, osobito slavonske županije. Najniže prosječne plaće u turizmu bilježe Virovitičko-podravska županija, 1.041 euro, Ličko-senjska, 1.087 eura, te Požeško-slavonska, 1.088 eura.
Među kontinentalnim županijama ipak se izdvajaju Varaždinska, s prosječnom plaćom u turizmu od 1.331 eura, i Međimurska, s 1.277 eura. Iako nisu dio primorskog turističkog pojasa, obje županije nadmašuju veći dio slavonske i središnje Hrvatske.
Rok za implementaciju EU direktive o transparentnosti plaća sve je bliže. Države članice Europske unije trebale su je u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti do 7. lipnja 2026., iako postaje sve očitije da će Hrvatska, kao i dio drugih članica, s time kasniti
Poslušaj članak
No, za razgovor o tome što bi direktiva mogla promijeniti na tržištu rada nipošto nije prerano. Posebno kada je riječ o pitanju koje već godinama izaziva frustracije među kandidatima: hoće li poslodavci napokon češće navoditi plaću u oglasima za posao?
Upravo je to pitanje u fokus stavila Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po brendu MojPosao, u anketi provedenoj na uzorku od 350 ispitanika.
Većina očekuje da će sve ostati po starom
U ovom trenutku tek otprilike svaki deseti oglas za posao sadrži informaciju o plaći, bilo da je riječ o konkretnom iznosu ili rasponu primanja.
Iako bi EU direktiva o transparentnosti plaća kandidatima trebala osigurati pravo na tu informaciju prije zasnivanja radnog odnosa, ona ne znači nužno da će poslodavci morati iznos ili raspon plaće navoditi već u samom oglasu.
Upravo zato, unatoč dolasku direktive, čak 70% ispitanika vjeruje da će se sadašnji odnos snaga zadržati. Jednostavno, ne očekuju da će se poslodavci sami od sebe odlučiti na veću otvorenost u oglasima za posao ako ih zakon na to izričito ne obveže.
Ispitanici pritom poručuju da bi voljeli veću transparentnost. Otvoreno komuniciranje plaće u oglasima, tvrde, smanjilo bi nesporazume, uštedjelo vrijeme i potaknulo prijave samo onih kandidata koji doista žele aplicirati za određeno radno mjesto.
Dio građana ipak očekuje pomake
S druge strane, gotovo četvrtina ispitanika, njih 23%, smatra da bi dolazak direktive ipak mogao potaknuti poslodavce na veću otvorenost. Prema njima, iako navođenje plaće u oglasima neće nužno biti zakonska obveza, širi regulatorni i društveni pritisak mogao bi promijeniti način na koji poslodavci komuniciraju s kandidatima.
Na koncu, postoji i manji dio ispitanika (7%) koji očekuje suprotan scenarij, odnosno smatra da bi broj oglasa s navedenom plaćom mogao dodatno pasti.
Koliko su građani Hrvatske financijski sigurni kada nastupe nepredviđene okolnosti? Prema opsežnom istraživanju servisa MojaPlaća, odgovor nije osobito ohrabrujući
Poslušaj članak
Istraživanje provedeno na više od 11.000 ispitanika, koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po portalu MojPosao, pokazuje da tek 38% građana sustavno odvaja novac za štednju.
Drugim riječima, redovito štedi tek svaka treća osoba u Hrvatskoj, a značajan broj građana, u slučaju iznenadnog gubitka prihoda, vrlo bi brzo ostao bez sredstava potrebnih za pokrivanje osnovnih životnih troškova.
Trećina građana mjesec dočekuje u minusu
Posebno zabrinjava podatak da čak 32% građana kraj mjeseca, odnosno razdoblje neposredno prije isplate plaće, dočekuje u minusu. Financijski pritisak nešto je izraženiji kod žena, među kojima u minus ulazi 36% ispitanica, dok je takvih među muškarcima 24%.
U minusu češće završavaju ljudi zrelije dobi nego mlađe osobe.
Koliko je plaća važna za financijski mir, otkrivaju razlike među dohodovnim skupinama. Među ispitanicima koji pripadaju skupini 10% najbolje plaćenih, mjesec u minusu završava njih 18%. No među građanima s najnižim primanjima takvih je gotovo polovica, čak 43%.
Mjesečni iznos štednje najčešće iznosi 200 eura
Čak i među građanima koji kraj mjeseca ne dočekuju u minusu, štednja nije uvijek redovita navika. U prijevodu, trećina ljudi (30%) ne odvaja novac sustavno.
Među onima koji ipak uspijevaju štedjeti, najčešći mjesečni iznos je oko 200 eura, koliko ‘sa strane’ izdvaja 29% ispitanika. Svaka četvrta osoba štedi oko 100 eura mjesečno (24%), dok oko 500 eura uspijeva izdvojiti 22% građana.
Veći iznosi ostaju rijetkost. Oko 1000 eura ili više mjesečno štedi 11% ispitanika.
Kada je riječ o načinu štednje, najviše ispitanika oslanja se na ugovorenu štednju, koju koristi 45% onih koji štede. No, tradicionalne navike i dalje su prisutne, pa tako čak 39% ispitanika novac čuva ‘u čarapi’, daleko od banaka, fondova i tržišta.
S druge strane, dio građana ipak bira ulaganja. Petina ispitanika (20%) novac usmjerava u investicijske fondove, dok ih 17% štedi kroz dobrovoljni mirovinski stup. Manje su zastupljeni životno osiguranje, koje koristi 12% štediša, te stambena štednja, na koju se odlučuje 5% ispitanika.
Kriptovalute, plemeniti metali i zlato zasad ostaju na marginama štednih navika. U svaki od tih oblika ulaže tek po 5% ispitanika, što pokazuje da većina građana i dalje bira poznatije, opreznije i tradicionalnije načine čuvanja novca.
Najčešće se štedi za nepredviđene situacije
Kada građani uspiju nešto staviti sa strane, to najčešće čine iz opreza. Među onima koji štede, njih 68% novac odvaja za iznenadne situacije, poput bolesti, kvara automobila ili zamjene skupih kućanskih uređaja.
Nešto više od trećine štediša, njih 38%, novac čuva za veće životne izdatke, poput kupnje ili renovacije stana te kupnje automobila.
No štednja nije rezervirana samo za krizne scenarije i velike troškove.
Dio građana štedi i za stvari koje život čine ljepšim. Tako 27% ispitanika štedi za putovanja, a jednak udio za kupnju nečega što si žele priuštiti. Ima i onih koji novac odvajaju bez konkretnog cilja, njih 16%, jednostavno zato da imaju sigurnosnu zalihu.
Ipak, štednja za mirovinu i dalje je slabo zastupljena. Među onima koji štede, za mirovinu odvaja tek 24% ispitanika. Kada se gleda ukupni uzorak, bez obzira na to štede li građani ili ne, taj udio pada na svega 11%. Drugim riječima, o financijskoj sigurnosti u starijoj dobi mnogi razmišljaju, ali za nju još uvijek premalo sustavno odvajaju.
Koliko dugo bismo izdržali bez plaće?
Koliko su kućni budžeti doista otporni najbolje pokazuje pitanje što bi se dogodilo kada bi mjesečni prihodi iznenada nestali, primjerice zbog gubitka posla.
Tek nešto više od četvrtine ispitanika, njih 27%, imalo bi zalihe dovoljne za pokrivanje osnovnih troškova života, poput hrane i režija, do šest mjeseci. Još 17% moglo bi izdržati oko dva mjeseca, dok bi 22% građana imalo dovoljno tek za mjesec dana.
S druge strane, podaci otkrivaju koliko je velik dio građana već sada na rubu financijske izdržljivosti. Njih 18% navodi da ni s postojećim prihodima nema dovoljno, dok bi 16% u slučaju gubitka mjesečnih primanja odmah ostalo bez mogućnosti financiranja hrane i režija.
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 2 dana
Vaše pričePrije 3 dana
Moderna vremenaPrije 4 dana
Civilno društvoPrije 2 dana
RibolovPrije 3 dana
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 3 dana