Svaki drugi Hrvat radi u struci, većina je dosad promijenila između 3 i 5 poslodavaca
Ideja da ćemo čitav radni vijek provesti kod jednog poslodavca odavno je postala stvar prošlosti. Današnji zaposlenici svoju karijeru grade kroz promjene, traženjem novih radnih okruženja, svježih izazova i prilika za osobni i profesionalni rast.
No postavlja se pitanje koliko često je ‘zdravo’ mijenjati posao? I koji su ključni razlozi zbog kojih zaposlenici odlučuju okrenuti novu stranicu u svojoj karijeri?
Odgovore na ova pitanja potražila je Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po brendu MojPosao, u okviru istraživanja u kojem je sudjelovalo više od 1100 ispitanika.
Većina mijenjala 3 do 5 poslodavaca
Na pitanje koliko dugo su radili kod svog posljednjeg poslodavca, najmanji udio ljudi, njih svega 8%, tvrdi da su se zadržali manje od šest mjeseci, 12% je radilo do godinu dana, a 23% ističe da su se kod posljednjeg poslodavca zadržali između jedne i pet godina.
Četvrtina ljudi (24%) je na posljednjem poslu provela više od 10 godina, što potvrđuje kako se značajan dio radnika ipak odlučuje na dugoročniju suradnju. Zanimljivo, samo 3% sudionika istraživanja navodi da im je trenutni posao ujedno i prvo zaposlenje.
Kad je riječ o ukupnom broju poslodavaca koje smo imali tijekom dosadašnje karijere, najveći broj ljudi (52%) dosad je promijenio tri do pet poslodavaca, dok je četvrtina (25%) zaposlenih promijenila dva posla. Gotovo petina radnika (18%) je imala između 5 i 10 poslodavaca, a 5% se okušalo u više od deset različitih radnih okruženja.
Većina ispitanika (76%) navodi kako su prilikom promjene poslodavca najčešće sami davali otkaz, dok je 4% u pravilu dobivalo otkaz. Petina sudionika istraživanja (19%) ističe kako su u podjednakoj mjeri davali i dobivali otkaz.
Glavni ‘okidač’ za promjenu je nezadovoljstvo plaćom
Kada je riječ o razlozima zbog kojih dajemo otkaz, najčešći okidači su nezadovoljstvo plaćom (61%) te loše radno okruženje (57%). Želja za profesionalnim napretkom motivirala je 44% sudionika na pronalazak novog poslodavca, a ispitanici su navodili i loše radne uvjete (41%), neslaganje s nadređenim osobama (28%) i prekovremeni rad (21%) kao razloge za ‘dizanje sidra’.
Pri odabiru novog poslodavca, ispitanicima su najvažniji kriteriji zdravo i podržavajuće radno okruženje (85%) te konkurentna plaća (82%). Više od polovice ljudi ističe kako im je ključna ravnoteža između poslovnog i privatnog života, dok značajan broj njih pridaje važnost i blizini radnog mjesta (44%) te fleksibilnom radnom vremenu (34%).
Ohrabruje podatak da gotovo dvije trećine osoba smatra kako su uvjeti na svakom novom poslu bili bolji od onih na prethodnom, što sugerira da promjena radnog okruženja dovodi do konkretnih poboljšanja u radnim uvjetima i zadovoljstvu zaposlenika.
Radite li u svojoj struci?
Više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj (54%) radi u svojoj struci, a dvije trećine ispitanika (69%) tvrdi kako njihovi radni zadaci odgovaraju poziciji koju obnašaju.
Najveći udio osoba zaposlenih u svojoj struci bilježi sektor financija i osiguranja, gdje se čak 70% ispitanika bavi poslom koji odgovara njihovoj stručnoj spremi. Slijede sektori IT, telekomunikacija i informacijskih tehnologija s 66% te turizam i ugostiteljstvo s 51%, dok je najmanji postotak zaposlenih u struci zabilježen u prodaji (43%).
Istraživanje je pokazalo da četvrtina ispitanika nije zadovoljna svojom trenutnom radnom pozicijom, dok ih polovica navodi kako svakodnevno imaju previše zadataka koje treba izvršiti. S druge strane, 38% sudionika izrazilo je zadovoljstvo svojom trenutnom ulogom na poslu.
Zanimljivo je i da gotovo petina zaposlenih (18%) često koristi svoje stručno znanje i vještine i u privatnom životu, pomažući tako obitelji i prijateljima, što je poznato kao ‘profesionalna deformacija’. Dodatnih 41% ispitanika navodi da im se to ponekad događa, dok je isto toliko njih (41%)uspjelo jasno odvojiti poslovni od privatnog života.
Prema podacima prikupljenima na uzorku većem od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je 9 posto više nego godinu ranije.
Medijalna plaća, koja često realnije prikazuje primanja većine zaposlenih jer umanjuje utjecaj najviših i najnižih iznosa, iznosi 1.500 eura.
IT i dalje na vrhu ljestvice plaća
Najplaćeniji sektor u Hrvatskoj i dalje je IT, telekomunikacije i informacijske djelatnosti, u kojem prosječna plaća iznosi 1.904 eura.
U odnosu na 2025. godinu, plaće u ovom sektoru porasle su za 10 posto.
Odmah iza IT-a nalazi se sektor proizvodnje i distribucije energije, s prosječnom plaćom od 1.757 eura i godišnjim rastom od 13 posto. Treće mjesto zauzima sektor građevine, arhitekture i nekretnina, gdje prosječna plaća iznosi 1.729 eura, što je 12 posto više nego lani.
Najveći postotni rast plaća zabilježen je u sektoru profesionalnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Ondje su plaće porasle za 15 posto te sada, u prosjeku, iznose 1.657 eura.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, sektor u kojem su plaće rasle najsporije, za svega 3 posto.
Turizam raste, ali ne jednako za sve
S obzirom na to da je turistička sezona pred vratima, analiza Alma Career Croatia posebno se osvrnula na plaće u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji u mjesecima koji slijede tradicionalno postaje centralno mjesto domaćeg tržišta rada.
Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu u 2026. godini iznosi 1.510 eura, uz godišnji rast od 10 posto.
Ipak, iza tog prosjeka krije se vrlo šarena ‘platna karta’. Na vrhu su šefovi kuhinja, s prosječnom plaćom od 2.085 eura, te menadžeri ugostiteljstva, koji u prosjeku zarađuju 2.075 eura. Riječ je o pozicijama koje kombiniraju iskustvo, odgovornost, organizaciju ljudi i pritisak sezone, što se sve jasnije odražava i na primanjima.
Plaće pomoćnih kuhara porasle su za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Kuhari bilježe rast od 19 posto, uz prosječnu plaću od 1.598 eura.
Konobari u prosjeku zarađuju 1.281 eura, što je 9 posto više nego godinu ranije. S druge strane, plaće spremačica rasle su skromnije, za 3 posto, dosegnuvši prosjek od 992 eura.
Strani vlasnici i veliki sustavi plaćaju više
Analiza Alma Career Croatia pokazuje da na visinu plaće u turizmu ne utječe samo zanimanje, nego i tip poslodavca. Tvrtke u stranom vlasništvu u prosjeku isplaćuju više plaće, 1.478 eura, u odnosu na tvrtke u domaćem privatnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.361 eura.
Veličina poslodavca također čini razliku. Najviše prosječne plaće nude velike tvrtke s više od 1.000 zaposlenih, u kojima prosjek iznosi 1.547 eura. U mikropoduzećima, odnosno tvrtkama koje broje do 10 zaposlenih, prosječna plaća znatno je niža i iznosi 1.237 eura.
U turizmu najviše plaće nisu u Zagrebu
Iako Zagreb u mnogim analizama plaća tradicionalno drži vrh, turizam i ugostiteljstvo donose drukčiju priču. Najviše prosječne plaće u toj kategoriji bilježi Šibensko-kninska županija, s prosjekom od 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 1.464 eura.
Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se kontinentalna Hrvatska, osobito slavonske županije. Najniže prosječne plaće u turizmu bilježe Virovitičko-podravska županija, 1.041 euro, Ličko-senjska, 1.087 eura, te Požeško-slavonska, 1.088 eura.
Među kontinentalnim županijama ipak se izdvajaju Varaždinska, s prosječnom plaćom u turizmu od 1.331 eura, i Međimurska, s 1.277 eura. Iako nisu dio primorskog turističkog pojasa, obje županije nadmašuju veći dio slavonske i središnje Hrvatske.
Dok je nekoć gotovo nepisano pravilo bilo da se vijesti o otkazu radnicima priopćavaju licem u lice, danas tehnološki napredak otvara niz mogućnosti. Od e-maila i poruka do telefonskih i video poziva. No kada bi mogli birati, kako bi sami radnici željeli primiti vijest o otkazu?
Poslušaj članak
Upravo to pitanje našlo se u fokusu najnovije ankete koju je provela Alma Career Croatia, poznata po brendu MojPosao, na uzorku od gotovo 400 ispitanika.
Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?
Rezultati ankete prilično su nedvosmisleni. Čak 78% ljudi smatra da je razgovor licem u lice i dalje najbolji način za priopćavanje otkaza. Takav pristup doživljavaju najprofesionalnijim i ‘najljudskijim’, ali i prilikom za otvoren dijalog, odnosno postavljanje pitanja i dobivanje jasnih objašnjenja u trenutku kada su nam ona najpotrebnija.
S druge strane, manji dio ispitanika drugačiji pristup.
Oko 5% sudionika ankete radije bi ovakvu vijest primilo putem e-maila ili poruke, ponajviše zbog pisanog traga koji ostaje prilikom takvog oblika komunikacije, ali i kako bi izbjegli nastanak potencijalnih neugodnih situacija. Tek 2% ispitanika odlučilo bi se za telefonski ili video poziv.
Zanimljivo je da oko 14% sudionika smatra kako sve ovisi o konkretnoj situaciji.
Iako i oni ističu da je razgovor uživo najprimjereniji, pritom naglašavaju kako okolnosti ponekad diktiraju drugačiji pristup. Primjerice, ako je osoba koja uručuje otkaz ujedno i izvor problema, komunikacija putem e-maila može biti prihvatljivija opcija. U konačnici, ističu, ključ nije toliko u kanalu komunikacije koliko u samoj jasnoći poruke koja se želi prenijeti. Drugim riječima, najvažnije je dobiti konkretno objašnjenje razloga otkaza.
Rok za implementaciju EU direktive o transparentnosti plaća sve je bliže. Države članice Europske unije trebale su je u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti do 7. lipnja 2026., iako postaje sve očitije da će Hrvatska, kao i dio drugih članica, s time kasniti
Poslušaj članak
No, za razgovor o tome što bi direktiva mogla promijeniti na tržištu rada nipošto nije prerano. Posebno kada je riječ o pitanju koje već godinama izaziva frustracije među kandidatima: hoće li poslodavci napokon češće navoditi plaću u oglasima za posao?
Upravo je to pitanje u fokus stavila Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po brendu MojPosao, u anketi provedenoj na uzorku od 350 ispitanika.
Većina očekuje da će sve ostati po starom
U ovom trenutku tek otprilike svaki deseti oglas za posao sadrži informaciju o plaći, bilo da je riječ o konkretnom iznosu ili rasponu primanja.
Iako bi EU direktiva o transparentnosti plaća kandidatima trebala osigurati pravo na tu informaciju prije zasnivanja radnog odnosa, ona ne znači nužno da će poslodavci morati iznos ili raspon plaće navoditi već u samom oglasu.
Upravo zato, unatoč dolasku direktive, čak 70% ispitanika vjeruje da će se sadašnji odnos snaga zadržati. Jednostavno, ne očekuju da će se poslodavci sami od sebe odlučiti na veću otvorenost u oglasima za posao ako ih zakon na to izričito ne obveže.
Ispitanici pritom poručuju da bi voljeli veću transparentnost. Otvoreno komuniciranje plaće u oglasima, tvrde, smanjilo bi nesporazume, uštedjelo vrijeme i potaknulo prijave samo onih kandidata koji doista žele aplicirati za određeno radno mjesto.
Dio građana ipak očekuje pomake
S druge strane, gotovo četvrtina ispitanika, njih 23%, smatra da bi dolazak direktive ipak mogao potaknuti poslodavce na veću otvorenost. Prema njima, iako navođenje plaće u oglasima neće nužno biti zakonska obveza, širi regulatorni i društveni pritisak mogao bi promijeniti način na koji poslodavci komuniciraju s kandidatima.
Na koncu, postoji i manji dio ispitanika (7%) koji očekuje suprotan scenarij, odnosno smatra da bi broj oglasa s navedenom plaćom mogao dodatno pasti.
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 6 dana
Vaše pričePrije 5 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Civilno društvoPrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 6 dana
RibolovPrije 5 dana
Osobe s invaliditetomPrije 6 dana