Osobe s invaliditetom
Jedna učenica s teškoćama jučer nije sjela u školsku klupu
Sama učenica tiho kaže da ne traži ništa posebno, nego samo priliku učiti, završiti školu i jednog dana raditi svoj posao. Ne želi da je gledaju kroz bolest, nego kao osobu koja se trudi
Dok su tisuće učenika u Hrvatskoj 8. rujna sjele u školske klupe, jedna djevojka s teškoćama ostala je pred zatvorenim vratima. Iako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja izričito naložilo da joj se mora omogućiti upis u četverogodišnji program za upravnog referenta, ravnateljica škole odbija provesti odluku. Umjesto da učenica mirno krene u razred koji joj pripada, nova školska godina za nju je počela u neizvjesnosti i poniženju.
U osnovnoj školi djevojci je bila odobrena nastava u kući, temeljem liječničkih nalaza i mišljenja školske medicine, i tada je sustav funkcionirao. No upisom u srednju školu sve se promijenilo: ravnateljica je ignorirala medicinsku dokumentaciju, pribavila mišljenje agencije koja za to nije mjerodavna i odlučila da učenica mora pohađati nastavu ‘na redovan način’. To je značilo preseljenje obitelji u drugi grad, svakodnevnu pratnju do škole i iz škole, plaćene instrukcije i stalnu borbu da dijete uopće izdrži program.
Unatoč svemu, djevojka je trogodišnje obrazovanje završila s odličnim uspjehom. Sada joj se, međutim, uskraćuje pravo na nastavak školovanja, iako je Ministarstvo jasno reklo da ga ima. U međuvremenu je i Ustavni sud odbacio tužbu uz obrazloženje da nisu iscrpljena sva pravna sredstva, iako žalba nikada nije bila dopuštena jer je cijeli spor vođen kao ‘neupravni postupak’. Time je zatvoren put zaštite u Hrvatskoj, pa roditelji najavljuju da će slučaj iznijeti pred Europski sud za ljudska prava.
Ovdje ne bi smjelo biti nikakve dileme. Ustav Republike Hrvatske u članku 66. jamči pravo svakome na obrazovanje. Zakon o odgoju i obrazovanju obvezuje škole da provode odluke Ministarstva. Zakon o općem upravnom postupku u članku 121. određuje da se žalbe moraju riješiti u roku od 60 dana. Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom obvezuje Hrvatsku da djeci s teškoćama osigura obrazovanje bez diskriminacije i uz razumne prilagodbe. Drugim riječima, sve je na strani djeteta, a samo jedna osoba – ravnateljica škole – stoji nasuprot cijelom sustavu i prkosi odluci Ministarstva.
Odvjetnica iz Zagreba, koja zastupa obitelj, ističe kako se ovdje ne radi o formalnostima, nego o otvorenoj diskriminaciji. Ministarstvo je jasno reklo da se djevojci mora omogućiti upis, no ravnateljica to odbija provesti i traži načine da spriječi ono što je njezina obveza. To je, kaže, grubo kršenje zakona i prava djeteta.
Majka učenice govori da je tri godine gledala kako njezino dijete pati. Vraćala se iz škole iscrpljena i uplakana jer je bila prisiljena pratiti nastavu koja joj zdravstveno ne odgovara. A sada, nakon što je sve izdržala i završila školu s odličnim uspjehom, opet joj zatvaraju vrata. -Srce mi puca jer znam da ona može i želi učiti, ali joj to netko uskraćuje – dodaje majka.
Sama učenica tiho kaže da ne traži ništa posebno, nego samo priliku učiti, završiti školu i jednog dana raditi svoj posao. Ne želi da je gledaju kroz bolest, nego kao osobu koja se trudi.
Primjeri iz Europe pokazuju da drugačiji pristup nije samo moguć nego i normalan. Na Sveučilištu u Kölnu studenti s epilepsijom i drugim teškoćama imaju pravo na asistente i prilagođene ispite te završavaju pravne i medicinske fakultete. U Sloveniji studenti s invaliditetom zakonski imaju pravo polagati ispite vlastitim tempom i uz prilagodbe. U Velikoj Britaniji mladi s invaliditetom studiraju na Oxfordu i Cambridgeu uz pomoć državne potpore za studente s invaliditetom.
A u Hrvatskoj – jedna ravnateljica brani djevojci s teškoćama čak i upis u srednju školu.
Ovo pitanje više nije samo za jednu obitelj nego za cijelu državu. Ako Ministarstvo donese nalog, a ravnateljica ga može ignorirati, tko zapravo vodi škole u Hrvatskoj – država ili ravnatelji? Nova školska godina trebala je za ovu djevojku značiti veselje i novi početak. Umjesto toga, ostala je pred zatvorenim vratima jer je ravnateljica odlučila staviti svoju volju iznad zakona i odluke Ministarstva.
Ako institucije nastave šutjeti, poruka je jasna: diskriminacija djece s teškoćama u Hrvatskoj nije iznimka, nego sustavni problem.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim teškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja
Poslušaj članak
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom oglasio se priopćenjem povodom smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, zatraživši detaljno ispitivanje svih okolnosti događaja i odgovornosti nadležnih osoba. Istodobno upozorava na potrebu ozbiljnih promjena u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.
U priopćenju su izrazili sućut obitelji i prijateljima preminulog te istaknuli kako je, uz utvrđivanje neposrednih okolnosti smrti, potrebno ispitati i postupanje svih razina sustava. Posebno treba utvrditi tko je donio odluku o primjeni mjere prisile, na koji je način ona provedena, kakav je nadzor osiguran nad pacijentom te jesu li liječnici i uprava postupali u skladu s propisima i pravilima struke.
Pravobranitelj naglašava kako se mjere prisile smiju koristiti samo u iznimnim situacijama, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život ili zdravlje osobe ili drugih ljudi. Takve mjere moraju trajati što kraće, uz stalni nadzor, i nikako se ne smiju koristiti kao kazna ili zamjena za odgovarajuću zdravstvenu skrb.
U priopćenju se podsjeća i na ranija upozorenja nakon obilazaka psihijatrijskih ustanova, tijekom kojih su uočeni propusti u primjeni mjera prisile. Među njima su nedovoljno obrazložene odluke, trajanje mjera i nakon prestanka razloga za njihovu primjenu te neuredno vođenje evidencije o praćenju pacijenata. Zabilježeni su i slučajevi primjene mjera prisile prema pacijentima koji su se dobrovoljno liječili.
Pravobranitelj upozorava i na probleme na koje ukazuju zdravstveni djelatnici, poput nedostatka osoblja, izloženosti nasilju i nedovoljne edukacije za postupanje u kriznim situacijama. Iako ti problemi ne mogu opravdati neprimjereno postupanje prema pacijentima, potrebno ih je ozbiljno shvatiti jer bez dovoljno osposobljenih zaposlenika i jasnih pravila nije moguće osigurati sigurnost ni pacijenata ni osoblja.
Zbog toga se traži redovita i praktična edukacija zaposlenika o smirivanju kriznih situacija razgovorom i drugim metodama koje mogu spriječiti primjenu prisile. Psihijatrijske ustanove trebale bi imati dovoljno stručnih djelatnika u svim smjenama, jasne protokole za krizne situacije i urednu evidenciju svakog postupanja.
Pravobranitelj očekuje da nadležna tijela provedu brzu i neovisnu provjeru svih okolnosti slučaja, a od Ministarstva zdravstva zatražen je izvanredni nadzor Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i objava njegovih rezultata, uz poštovanje zaštite osobnih podataka i interesa postupka.
U priopćenju se posebno ističe kako ovaj slučaj treba biti poticaj za ubrzanje reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja. Potrebno je razvijati dostupniju psihološku i psihosocijalnu pomoć, krizne intervencije, mobilne timove i druge oblike podrške u zajednici kako bi osobe s mentalnim teškoćama pomoć mogle dobiti pravodobno, bez nepotrebnog upućivanja na bolničko liječenje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim poteškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Tko su Purger i Purgerica?
Pravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
Novi Dispanzer za ranu intervenciju u Splitu
Zašto dug sastanak može biti iscrpljujuć za nagluhe osobe?
-
Life&StylePrije 2 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 1 danPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 3 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
KulturaPrije 6 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Civilno društvoPrije 2 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 6 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Obaranje rukePrije 6 danaHrvatska odlična na SP u (para)obaranju ruke
-
Moderna vremenaPrije 2 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine