Moderna vremena
Jači simptomi menopauze povezani s problemima pamćenja i razmišljanja
Žene koje pate od izraženijih simptoma menopauze imaju veću vjerojatnost da će imati problema s pamćenjem i razmišljanjem kako stare, pokazalo je istraživanje
Stručnjaci su otkrili da su žene koje su se prisjetile da su im simptomi menopauze predstavljali veći teret vjerojatnije prijavile probleme s pamćenjem, govorom i područjima kao što su planiranje, organizacija i samokontrola.
Nalazi sugeriraju da bi faza menopauze mogla biti važna za procjenu rizika od demencije, rekli su znanstvenici, iako je potrebno više rada u tom području.
Kanadski su znanstvenici proučavali podatke 896 žena u postmenopauzi čija je prosječna dob bila oko 64 godine.
Njihovi simptomi menopauze počeli su u prosjeku oko 49. godine.
Žene su prijavile simptome menopauze kao što su valovi vrućine, ‘brain fog’ (moždana magla) i promjene raspoloženja.
Dobile su popis od 11 simptoma, ocjenjujući ih između nula i 10 na temelju toga koliko često su ih doživljavale.
Navale vrućine bili su najčešći simptomi, prijavilo ih je 88 posto skupine, a zatim noćno znojenje.
Studija je pokazala da su žene koje su se prisjetile više simptoma prijavile više problema s razmišljanjem, učenjem i pamćenjem.
Također su imale blaže simptome poremećaja u ponašanju, poput promjena u osobnosti, smanjene motivacije ili problema s kontrolom nagona.
Istraživači su rekli da rezultati, objavljeni u časopisu Plos One, ‘sugeriraju da opterećenje simptomima menopauze može predvidjeti podložnost demenciji’.
– Veće opterećenje simptomima menopauze može biti povezano s većim kognitivnim i bihevioralnim padom u kasnijoj životnoj dobi, što su oba pokazatelja rizika za demenciju – dodali su.
Istaknuli su da hormonska terapija temeljena na estrogenu može pridonijeti ublažavanju kliničkih simptoma, posebice simptoma u ponašanju.
Podaci koje su koristili istraživači preuzeti su iz studije Kanadske platforme za internetsko istraživanje zdravlja, kvalitete života, kognicije, ponašanja, funkcioniranja i skrbi tijekom starenja (CAN-PROTECT), koja je dio studije PROTECT koju provode Sveučilište u Exeteru i Nacionalna zdravstvena služba (NHS).
Profesorica Anne Corbett sa Sveučilišta u Exeteru i voditeljica studije PROTECT rekla je da su ‘promjene u kognitivnoj funkciji dio normalnog procesa starenja i često nisu razlog za zabrinutost’.
– Međutim, znamo da Alzheimerova bolest počinje mnogo prije dijagnoze i da je prepoznavanje najranijih čimbenika koji utječu na njezino napredovanje ključno za pomoć ljudima da dobiju pristup najboljem liječenju i podršci.
Ova studija sugerira da bi faza menopauze mogla biti važno razdoblje za procjenu rizika od demencije. Međutim, važno je napomenuti da rizik od demencije uključuje mnogo različitih čimbenika.
– Teško je u ovoj fazi znati koliki učinak simptomi menopauze doista imaju i potrebno je više istraživanja prije nego što možemo sa sigurnošću reći treba li ozbiljnost menopauze smatrati glavnim čimbenikom rizika. Ono što znamo je da je najbolji način da smanjimo rizik od demencije da ostanemo fizički aktivni, održavamo zdravu tjelesnu težinu i upravljamo drugim medicinskim stanjima – rekla je Corbett.
– Iako su pronašli povezanost, nema dokaza da su simptomi menopauze doveli do kognitivnih promjena i moglo bi postojati mnogo mogućih razloga zašto osobe s izraženijim simptomima menopauze mogu doživjeti više kognitivnih promjena, poput depresije ili fizičkih zdravstvenih problema – izjavila je Aimee Spector, profesorica kliničke psihologije starenja na UCL-u.
– Ne mislim da nam studija može reći bilo što o simptomima menopauze i riziku od demencije, jer subjektivne kognitivne tegobe ne impliciraju da osoba ima ili će dobiti demenciju.
Sheona Scales, direktorica istraživanja u Alzheimer’s Research UK, rekla je da ova studija ‘pridonosi našem razumijevanju kako menopauza može biti povezana sa zdravljem mozga žena u kasnijoj životnoj dobi’, iako ‘ne pokazuje da postoji veća vjerojatnost da će te žene razviti demenciju’.
– Demenciju uzrokuju bolesti u mozgu i dok bi menopauza mogla igrati ulogu u zdravlju našeg mozga, potrebno nam je više istraživanja kako bismo razumjeli utječe li to i kako na rizik od demencije – dodala je.
Neki simptomi menopauze, poput moždane magle ili zaboravnosti, slični su ranim simptomima demencije.
Dugoročne studije bit će ključne za utvrđivanje imaju li promjene povezane s menopauzom trajne implikacije i mogu li intervencije poput hormonske nadomjesne terapije igrati zaštitnu ulogu.
U Centru kulture Dubrava u Zagrebu održano je posebno izdanje programa „Kino, igra, film“, u organizaciji Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), posvećeno povezivanju filma, videoigara i filmske pismenosti s inkluzijom djece s teškoćama u razvoju
Poslušaj članak
Program je zamišljen kao inkluzivan prostor u kojem djeca, uz gledanje domaćih filmova u kinoprojekciji, imaju priliku isprobati i hrvatske videoigre. Poseban naglasak stavljen je na dostupnost i prilagodbu videoigara djeci s teškoćama u razvoju, čime se pokazuje kako gaming može biti više od zabave – može predstavljati alat za učenje, komunikaciju, sudjelovanje i integraciju.
U sklopu programa predstavljen je priručnik „Videoigre kao inkluzivni medij: priručnik za rad s djecom s teškoćama u razvoju“, autorice dr. sc. Eve Brlek, prvi priručnik takve vrste u Hrvatskoj. Priručnik donosi praktične smjernice za odgovorno korištenje videoigara te ističe njihove pozitivne potencijale, uz istodobno pružanje etičkih smjernica za njihovu primjenu u radu s djecom.
Autorica Eva Brlek naglasila je da je prethodno provedeno istraživanje na uzorku od 250 djece koje je pokazalo da djeca s teškoćama u razvoju u jednakoj mjeri vole videoigre, ali je drugačiji način njihova igranja videoigara te im je za ravnopravno sudjelovanje potrebna dodatna asistivna tehnologija. Upravo je stoga važna razmjena iskustava i znanja o mogućnostima prilagodbe gaming opreme, o čemu je na događanju svjedočio i izložbeni prostor belgijske udruge Accessible Gaming.
U priručniku su analizirane i dvije hrvatske videoigre koje su djeca iz Centra za autizam Rijeka imala priliku isprobati u praktičnom dijelu programa.
Program je obuhvatio i predstavljanje animiranog filma „Ježeva kućica“, filmske adaptacije slikovnice nastale u sklopu projekta, nakon čega je uslijedila analiza i komentar filma iz perspektive filmske pismenosti.
Iako se na videoigre često gleda prvenstveno kroz njihove potencijalne negativne učinke, ovakvi projekti otvaraju prostor za sagledavanje njihovih pozitivnih mogućnosti.
Izvor: soih.hr
Metoda testiranja je jednostavna: pacijent diše u pamučnu masku oko 10 minuta, a maska se zatim zatvara u vrećicu i odnosi u laboratorij. Pacijenti ne dolaze u dodir s psima
Kada se azilska kujica Chloe ne kotrlja po travnjaku farme izvan indijske tehnološke prijestolnice Bengalurua, podučavaju je da njušenjem ljudskog daha otkrije rak uz manju pomoć umjetne inteligencije.
Opremljena je 3D printanom kacigom i pojasom punim senzora i dio je eksperimentalnih napora čiji je cilj iskoristiti izvanredan njuh pasa u razvoju neinvazivnog testa za rano otkrivanje te bolesti.
Sve veći broj globalnih istraživanja ukazuje na to da se psi mogu dresirati za otkrivanje raka i ostalih ljudskih bolesti, od Parkinsonove bolesti do covida-19.
Startup Dognosis sa sjedištem u Bengaluruu koristi umjetnu inteligenciju za analizu moždane aktivnosti, disanja i govora tijela pasa – pretvarajući njihovu reakciju na miris u podatke.
“U sat vremena mogu obaviti tisuće njuškanja”, rekao je AFP-u suosnivač tvrtke Akash Kulgod (26). “Svako njušenje može evaluirati uzorak”.
Dognosis se nada komercijalnom lansiranju sljedeće godine, čime bi njihova tvrtka postala treća tog tipa u svijetu, nakon sličnih kompanija iz Njemačke i Izraela.
Rano otkrivanje bolesti može biti ključno i pridonijeti stopi preživljavanja od raka, ali u Indiji se brojnim pacijentima ona dijagnosticira tek nakon što je bolest već u uznapredovaloj fazi.
Njuškanje pasa moglo bi postati jednostavan i pristupačan prvi korak u probiru koji bi se u dogledno vrijeme primjenjivao u većim razmjerima i otkrio potencijalne slučajeve koji bi bili podložni daljnjim testiranjima.
Dok očekuje odobrenje Dognosis – uz potporu tvrtki rizičnog kapitala, uključujući Accel Indiju – na svojim istraživanjima surađuje s vladinim medicinskim ustanovama.
Chloe, mješanka labradora, jedna je od 15 pasa koje ovaj startup trenira. Na sebi ima prilagođenu kacigu za prikupljanje podataka.
“To je kao pseće odijelo ‘Iron Mana’”, rekao je Kulgod, mladić iz liječničke obitelji, koji je studirao kognitivnu znanost na Berkeley sveučilištu u Kaliforniji.
Istraživanja upućuju na to da bolesti mogu promijeniti kemikalije koje oslobađa organizam, stvarajući pritom prepoznatljive mirise.
Psi imaju oko 300 milijuna receptora mirisa, u usporedbi s oko pet milijuna koliko ih imaju ljudi.
Metoda testiranja je jednostavna: pacijent diše u pamučnu masku oko 10 minuta, a maska se zatim zatvara u vrećicu i odnosi u laboratorij. Pacijenti ne dolaze u dodir s psima.
U centru pod nazivom “Sniffspace” psi testiraju ljudske uzorke na platformama opremljenim automatskim hranilicama koje ih nagrađuju psećim poslasticama.
Suosnivač Kulgoda, 28-godišnji Itamar Bitan, koji je proveo četiri godine u izraelskoj kinološkoj jedinici specijalnih snaga, rekao je kako su psi obučeni da otkriju specifičan neuobičajen miris i da potom za to dobiju nagradu.
“Kada otkriju neuobičajen miris neki psi trče izravno do hranilice očekujući nagradu, neki od njih se na mjestu ukoče, a neki od uzbuđenja grebu po uzorku”, rekao je Bitan.
Rezultati nedavne studije Dognosisa koja je obuhvatila više od 1500 sudionika i šest bolnica u državi Karnataka, objavljeni su u stručnome časopisu Journal of Clinical Oncology.
Tvrtka je izvijestila da je uspjela postići stopu točnosti veću od 90 posto kada je posrijedi sedam glavnih vrsta raka i sada planira obavljati testiranja u realnim programima.
Specijalisti za rak u Bengaluruu, neovisni o projektu, izrazili su oprezan optimizam.
“Studija obećava, kao rani signal, no moraju provesti studiju na puno većoj grupi prije nego što donesemo bilo kakve konačne zaključke”, rekao je Santhosh Kumar Devadas, voditelj onkologije u bolnici Ramaiah Memorial.
U Indiji je rak velik problem javnog zdravstva. Kod svakog devetog od 1,4 milijarde stanovnika vjerojatno će se razviti bolest.
Dognosis kaže da im je cilj poboljšati “proaktivnu i preventivnu medicinu” uz istodobno poboljšanje “komunikacije između ljudi i pasa”.
Većinom su psi koje koriste u svojim istraživanjima biglovi i u nešto manjem broju mješanci belgijskog ovčara malinoisa, no odabiru se samo najbolji, rekao je Kulgod, našalivši se da svi imaju odličnu “ravnotežu između poslovnog i privatnog života” s radnim vremenom ograničenim na oko 30-45 minuta dnevno.
U povodu Svjetskog dana spolnog zdravlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) organizirao je 4. rujna panel-raspravu pod nazivom ‘Every Body: Nema maženja bez paženja’ na kojoj su stručnjaci ukazali na aktualne izazove i mogućnosti unaprjeđenja spolnog zdravlja
Poslušaj članak
Ovogodišnja tema Svjetskog dana spolnog zdravlja ‘Every Body’ zahtijeva interdisciplinarni pristup koji može unaprijediti zdravstvenu pismenost, osnažiti pojedinca te razvijati sustav koji će odgovoriti na zdravstvene, društvene i demografske izazove današnjeg vremena.
U prigodnom govoru pomoćnik ravnatelja za kvalitetu HZJZ-a Tomislav Benjak podsjetio je kako je istraživanje HZJZ-a pokazalo da je prije deset godina u Hrvatskoj bilo dvjestotinjak prilagođenih ginekoloških stolova na oko 250 tisuća žena s invaliditetom. Naglasio je da se njihov broj povećao te su, prema podacima, klinički bolnički centri danas dobro opskrbljeni. Međutim, zdravstveni djelatnici još uvijek nemaju dovoljno znanja o primjerenoj komunikaciji s osobama s invaliditetom. Stoga HZJZ provodi edukaciju zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika.
Liječnica školske medicine iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Mateja Kopsa Sobota istaknula je važnost zdravstvene pismenosti u području spolnog zdravlja te ulogu zdravstvenih stručnjaka u osnaživanju pojedinca.
– Posebnu pozornost treba usmjeriti prema mladima. Njihovo pravodobno informiranje i osvještavanje o odgovornosti za zdravlje temelj su donošenja odgovornih odluka, prevencije spolno prenosivih infekcija, očuvanja reproduktivnog zdravlja i izgradnje zdravih partnerskih odnosa – rekla je Kopsa Sobota.
Predstavila je rad Savjetovališta za promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja pri HZJZ-u koje je osnovano 2004. godine. Savjetovalište nudi usluge besplatnog, anonimnog i dobrovoljnog informiranja, savjetovanja i edukacije, usluge testiranja na spolno prenosive bolesti, pomoć pri uključivanju na liječenje i psihološku podršku. U Savjetovalište se pripadnici mlađe populacije najčešće javljaju vezano uz pitanja o riziku nakon nezaštićenog spolnog odnosa, informacije o simptomima i testiranju te nedoumice vezane uz prijenos infekcije. Savjetovalište također organizira javnozdravstvene kampanje kao što je ‘Nema maženja bez paženja’.
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, epidemiologinja Sanja Musić Milanović, izrazila je zadovoljstvo porastom broja zainteresiranih za dolazak u Savjetovalište.
– Od osnutka pa do prije nekoliko godina u Savjetovalište je dolazilo oko 400 korisnika godišnje. Prošle godine imali smo 1.050 korisnika. Ponosni smo na činjenicu da su ljudi prepoznali mogućnost zdravstvenog opismenjavanja i ulaganja u očuvanje zdravlja – rekla je Musić Milanović.
Epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažić smatra da u budućnosti u ovakvim savjetovalištima u nekoliko gradova treba nastaviti s uvođenjem usluga i testiranja na nove spolno prenosive bolesti te je važno korištenje modernih tehnologija kao što je prva hrvatska AI asistentica Gina, koja je uvedena prošle godine povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja.
Ivana Vranješ
Tko su Purger i Purgerica?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke
-
In MetropolaPrije 5 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 4 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 3 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 2 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 6 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 6 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 4 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni