Vijesti
ISTRAŽIVANJE Tri četvrtine zaposlenih očekuje božićnicu
Dok se blagdanska groznica polako zahuktava, radnici u Hrvatskoj s nestrpljenjem iščekuju odgovor na jedno od najpopularnijih predbožićnih pitanja: Stižu li nam božićnice?
Sudeći prema istraživanju u kojem je sudjelovalo više od 400 ispitanika, a koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po brendu MojPosao, božićnica bi trebala sjesti na račune većine zaposlenih u Hrvatskoj.
Očekivanja usklađena sa situacijom na tržištu
Međutim, ovogodišnja očekivanja radnika nešto su umjerenija nego prethodnih godina. Naime, tri četvrtine zaposlenih u Hrvatskoj (74%) očekuje božićnicu, što je osjetan pad u odnosu na lanjskih 86%.
No, to je gotovo ‘u dlaku’ jednako udjelu radnika koji su božićnicu doista primili prošle godine (75%), što sugerira da se očekivanja polako usklađuju s realnošću.
S druge strane, oko četvrtine radnika u Hrvatskoj (26%) smatra kako ih poslodavac ove godine neće nagraditi božićnicom, a kao glavne razloge navode strožu politiku tvrtke po tom pitanju ili slabije poslovne rezultate ove godine.
Među onima koji ove godine računaju na božićnicu, velika većina (90%), kao i dosadašnjih godina, očekuje isplatu u novcu i to u prosječnom iznosu od 464 eura, odnosno 65 eura više od iznosa koji su zaposlenici dobili prošle godine (399 eura).
Zanimljivo je da su radnici nekad puno preciznije pogađali iznose koje će dobiti od poslodavca. Prije uvođenja eura, predviđanja zaposlenih bila su gotovo ‘u cent’, a odstupanja minimalna. No s prelaskom na novu valutu pojavio se veći jaz između želja i stvarnosti. Iako su naša očekivanja tradicionalno nešto viša od uplaćenih iznosa, tek je 2023. došlo do osjetnijeg precjenjivanja božićnica, stoga je dojam da se zaposlenici još privikavaju na iznose u eurima.
Kao i ranijih godina, alternativni oblici božićnih nagrada ostaju u drugom planu. Bon za kupovinu očekuje tek petina zaposlenih (20%), dok se poklon paketu nada njih 9%.
Božićnice – ‘sigurna stvar’ u državnim tvrtkama i institucijama
Najstabilnije tlo pod nogama, barem kada je riječ o božićnicama, i dalje imaju zaposlenici u državnim tvrtkama i javnom sektoru. Ondje božićnicu očekuje velika većina radnika, odnosno 83% zaposlenih u državnim poduzećima te čak 93% radnika u javnim institucijama i upravi. No, sami očekivani iznosi ipak variraju.
Zaposlenici javnih institucija tako procjenjuju da će ove godine dobiti prosječno 355 eura, što je ujedno i najskromniji očekivani iznos među sudionicima istraživanje. Radnici državnih tvrtki očekuju nešto izdašniju nagradu, oko 368 eura.
Najoptimističniji su, pak, zaposlenici privatnih tvrtki u stranom vlasništvu, koji predviđaju prosječnu božićnicu od 514 eura, najviši očekivani iznos među svim skupinama. Ipak, za razliku od javnog sektora, tamo nešto manji udio zaposlenih uopće očekuje božićnicu (80%).
S druge strane, najmanje nade u primitak božićnice polažu radnici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu (71%). Međutim, prosječni očekivani iznos nije daleko od onog u stranim tvrtkama te iznosi 498 eura.
Kada se promatraju božićna očekivanja kroz prizmu veličine poslodavca, slika je poprilično ‘šarena’. Zaposlenici velikih tvrtki i ove godine prednjače po optimizmu, njih čak 84% računa na božićnicu, i to u prosječnom iznosu od 470 eura, što ih svrstava među skupine s najizdašnijim očekivanjima.
U srednje velikim tvrtkama priča je nešto umjerenija. Ondje božićnicu očekuje 77% zaposlenika, a prosječan iznos koji radnici predviđaju je 394 eura. Još skromnija očekivanja imaju radnici malih tvrtki, gdje božićnicu očekuje tek 60% zaposlenih, a prosječni očekivani iznos jednak je onome u tvrtkama srednje veličine (394 eura).
Božićnica je ‘pravo svakog zaposlenika’
Trećina radnika (32%) božićnicu doživljava kao čin dobre volje poslodavca te svojevrsni znak zahvalnosti za trud i uspjeh tijekom godine. No većina radnika (68%) smatra da je božićnica pravo svakog zaposlenika, a mnogi priznaju da bi zamjerili poslodavcu kada je ne bi isplatio.
Usporedbe radi, prošle godine je 29% radnika ispatu božićnice znakom dobre volje poslodavca, dok je prije dvije godine to mišljenje dijelilo 34% zaposlenika.
Dodatno ‘ulje na vatru’ ovoj raspravi dolazi iz susjedstva. Slovenija je nedavno zakonom regulirala obveznu isplatu božićnice, što je potaknulo pitanje ‘bi li isto trebalo učiniti i u Hrvatskoj?’.
Većina radnika sklona je toj ideji, no dio radnika strahuje da bi zakonska obveza isplate božićnice mogla imati i neželjene posljedice te da će neki poslodavci smanjiti osnovnu plaću kako bi mogli ‘pokriti’ božićnicu.
Božićnica bi trebala iznositi gotovo 600 eura
Kada bi zaposlenici sami mogli birati, dileme gotovo da ne bi bilo te bi 90% radnika najradije božićnicu primilo u novcu. Zahvala nadređenih bila bi dovoljna tek 5% ljudi, bon za kupovinu odabralo bi 3%, a poklon paket svega 2% radnika. Ovi podaci potvrđuju da, iako je svaka gesta dobrodošla, novčana nagrada ipak ostaje na prvom mjestu.
A koliki bi iznos božićnice radnike u Hrvatskoj zaista zadovoljio? Prema istraživanju, idealna božićnica trebala bi iznositi 592 eura, što je nešto manje nego prošle godine (600 eura), ali i 28% iznad očekivanog iznosa za ovu godinu.
Kako se božićnica koristi?
Najveći udio radnika (39%) i ove godine božićnicu planira iskoristiti za pokrivanje osnovnih životnih troškova, što je tek neznatan pad u odnosu na prošlu godinu (41%).
Četvrtina zaposlenih (25%) blagdanski će bonus usmjeriti na kupnju darova, 10% ljudi će taj iznos uštedjeti, a 8% ispitanika božićnicom će pokrpati dugove.
I na koncu, 13% ljudi će božićnicu iskoristiti kako bi si kupili sitnicu koju si inače ne bi mogli priuštiti.
Izvor: MojPosao
U sklopu Centra za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s teškoćama u razvoju provodila bi se hipoterapija i druge terapije pomoću konja
U organizaciji Općine Ston i udruge „Djeca Pelješca“, te uz podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 11. studenog u Zagrebu održana je Nacionalna konferencija o terapijskom jahanju i rehabilitaciji osoba s teškoćama u razvoju pod nazivom „ Hipoterapija u fokusu“.
Na konferenciji su stručnjaci, predstavnici institucija i udruga te roditelji i korisnici raspravljali o dostupnosti i budućnosti hipoterapije u Hrvatskoj. Tom prigodom predstavljen je projekt izgradnje Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac.
U sklopu Centra za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s teškoćama u razvoju provodila bi se hipoterapija i druge terapije pomoću konja kao što su: neurofeedback, logopedska i radna terapija, kreativni i radno-okupacijski programi usmjereni na razvoj sposobnosti i samostalnost. Također pružala bi se stručna podrška roditeljima.
Nositelj projekta je Općina Ston, a partneri su Dubrovačko-neretvanska županija i udruga „Djeca Pelješca.“
U prigodnom govoru načelnik Općine Ston Vedran Antunica zahvalio je resornom ministarstvu što je prepoznalo važnost terapije pomoću konja u rehabilitaciji i iskazalo potporu projektu izgradnje budućeg Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac.
– Općina Ston je prepoznala potrebe lokalne zajednice i pokrenula projekt izgradnje Centra kako bi djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom i njihove obitelji mogli dobiti stručnu podršku na jednom mjestu, bliže vlastitom domu – rekao je Antunica.
Naglasio je da na području Dubrovačko-neretvanske županije, ali i šire trenutno nedostaje mogućnosti za terapiju pomoću konja, za koju postoji veliki interes korisnika.
Predsjednica udruge „Djeca Pelješca“ Ivana Kalafatović istaknula je da život u manjim i udaljenim sredinama nosi dodatne izazove, osobito kad je riječ o dostupnosti stručnih i rehabilitacijskih usluga. Ova udruga pruža pruža između drugih usluga dva puta godišnje terapije konjem.
– Iako smo ponosni na ono što smo dosad postigli, svjesni smo da povremena organizacija terapija nije dugoročno rješenje. Potrebe naše djece ne postoje samo nekoliko dana godišnje, nego svakodnevno -zaključila je Kalafatović.
U svom obraćanju Danica Kramarić iz Ministarstva zdravstva istaknula je da vrijednost hipoterapije osobito dolazi do izražaja u radu s djecom s različitim teškoćama.
-Osim razvoja motoričkih sposobnosti, ravnoteže i koordinacije, može pridonijeti i samopouzdanju, psihosocijalnoj dobrobiti i većoj uključenosti u zajednicu. Projekt Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac predstavlja vrijedan primjer nastojanja da se djeci s teškoćama osiguraju dodatne mogućnosti rehabilitacijske podrške, a inicijativa Općine Ston, uz uključivanje regionalnih institucija i organizacija civilnog društva, pokazuje koliko je važno povezivanje različitih dionika u stvaranju boljih uvjeta za korisnike i njihove obitelji i izvan urbanih sredina – zaključila je Kramarić.
Državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš istaknuo je da Ministarstvo na hipoterapiju gleda kao nadogradnju na postojeći sustav skrbi.
-Ova terapija može poboljšati psihofizičko stanje djece s teškoćama u razvoju te na temelju stručnih podataka zainteresirani smo da razmotirmo institucionaliziranje ove usluge i damo zamah razvoju hipoterapije u Hrvatskoj – rekao je Vidiš.
Cilj je da nijedna obitelj ne ostane sama u traženju pomoći za svoje dijete. Dostupna stručna podrška, pravovremena reakcija i suradnja roditelja i stručnjaka temelj su rane intervencije, a novi Dispanzer trebao bi biti važna podrška upravo na tom putu
Poslušaj članak
Otvaranje Dispanzera za ranu intervenciju u djetinjstvu pri Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije važan je korak u pružanju stručne i pravovremene pomoći djeci s teškoćama u razvoju i djeci kod koje postoje razvojni rizici. Njegov je cilj omogućiti obiteljima lakši pristup potrebnim uslugama, bolju povezanost stručnjaka i kontinuiranu podršku od prvog prepoznavanja razvojnih potreba do praćenja djetetova napretka.
Rana intervencija posebno je važna jer pravovremeno prepoznavanje teškoća i uključivanje u odgovarajuće terapijske postupke mogu imati velik utjecaj na djetetov daljnji razvoj.
U Dispanzeru će se provoditi timska procjena razvojnih potreba, individualni terapijski rad s djecom, savjetovanje roditelja, izrada individualnih planova podrške te redovito praćenje napretka i prilagodba terapijskih postupaka.
Put djeteta do uključivanja u rad Dispanzera započinje kod izabranog pedijatra, koji ispunjava odgovarajuću uputnicu, odnosno obrazac za uključivanje u postupak rane intervencije. Nakon toga prikupljaju se informacije o djetetovu razvoju i dosadašnjim oblicima stručne pomoći, a zatim slijedi procjena multidisciplinarnog tima. Na temelju nje određuju se potrebe djeteta i planiraju odgovarajući oblici podrške.
U radu Dispanzera sudjelovat će logopedi, edukacijski rehabilitatori, psiholozi i radni terapeuti. Upravo je suradnja različitih stručnjaka jedna od njegovih najvećih prednosti. Zajedničkim radom mogu bolje sagledati djetetove potrebe, uskladiti ciljeve i odrediti najprimjerenije oblike pomoći.
Važnu ulogu u cijelom procesu imaju i roditelji. Oni nisu samo korisnici usluga, nego aktivni sudionici u poticanju djetetova razvoja. Zato će, uz terapijski rad s djecom, posebno mjesto imati savjetovanje i podrška roditeljima kako bi lakše razumjeli djetetove potrebe i znali kako mu pomoći u svakodnevnim situacijama.
Točan broj djece koja će moći koristiti usluge ovisit će o potrebama na području Splitsko-dalmatinske županije, raspoloživim stručnim kapacitetima i organizaciji rada. Ipak, očekuje se da će ovakav način rada pridonijeti boljoj dostupnosti stručne pomoći i smanjenju dugotrajnog čekanja na procjene i terapije.
Jedan od važnih ciljeva je i povezivanje zdravstvenih, socijalnih i odgojno-obrazovnih službi kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje postupaka i osigurao kontinuitet podrške svakom djetetu.
Za roditelje koji su dosad često morali tražiti pomoć izvan Splita, obilaziti različite ustanove ili dugo čekati na potrebne usluge, otvaranje Dispanzera predstavlja značajno olakšanje. Umjesto da sami pokušavaju pronaći odgovarajuće stručnjake i povežu različite oblike pomoći, obitelji će imati jasniji put kroz sustav, od prve procjene do terapije i praćenja napretka.
Događaj je namijenjen stručnjacima koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom, ali i članovima obitelji, skrbnicima te svima koji žele saznati više o mogućnostima učenja i uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti u prirodi
Poslušaj članak
U sklopu Erasmus+ projekta „Nature & Disabilities: gejmifikacija, šumska kupka i zelene vještine“ 11. studenoga održat će se besplatni online seminar na kojem će biti predstavljene aktivnosti projekta i novi načini učenja u prirodi namijenjeni osobama s invaliditetom.
Seminar će se održati od 11 do 13 sati, a poseban naglasak bit će na predstavljanju priručnika koji donosi nove pristupe učenju kroz prirodu, gejmifikaciju, šumsku kupku i razvoj zelenih vještina.
Sudionicima će se predstaviti partnerske organizacije iz Slovenije i Hrvatske. Među njima su Ideje, koncepti in zgodbe, Varstveno delovni center Vrhnika–Idrija i Socialna zbornica Slovenije iz Slovenije te Snaga šume i Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre iz Hrvatske. Uz predstavljanje projektnih aktivnosti, sudionici će imati priliku razmijeniti mišljenja i iskustva.
Događaj je namijenjen stručnjacima koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom, ali i članovima obitelji, skrbnicima te svima koji žele saznati više o mogućnostima učenja i uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti u prirodi.
Seminar će se održati na hrvatskom i slovenskom jeziku, a prema potrebi bit će osigurano i prevođenje. Svi sudionici nakon završetka dobit će digitalnu potvrdu o sudjelovanju.
Broj mjesta je ograničen, stoga su potrebne prethodne prijave. Zainteresirani se mogu prijaviti slanjem e-maila na ic@szslo.si s naslovom „PRIJAVA NA ONLINE SEMINAR PROJEKTA NATURE & DISABILITIES“ ili pozivom na broj +386 (0)1 292 73 10.
Poveznica za sudjelovanje bit će poslana prijavljenima na e-mail adresu 10. studenoga.
Projekt je financiran sredstvima Europske unije.
Tko su Purger i Purgerica?
Hipoterapiju treba integrirati u sustav socijalne skrbi
Stigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
Vujčić i Vuljanić državni prvaci u šahu za gluhe
-
Life&StylePrije 2 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 1 danPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 3 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
in MREŽAPrije 8 satiStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
KulturaPrije 6 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Civilno društvoPrije 2 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 6 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Osobe s invaliditetomPrije 9 satiPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir