Connect with us

Vijesti

ISTRAŽIVANJE Tri četvrtine zaposlenih očekuje božićnicu

Objavljeno

/

Hrpa euro novčanica različitih apoena (5, 10, 50, 100) i nekoliko euro kovanica (1, 2). Novčanice su naslagane jedna na drugu, dok su kovanice nasumično raspoređene po površini.
Foto: Pixabay

Dok se blagdanska groznica polako zahuktava, radnici u Hrvatskoj s nestrpljenjem iščekuju odgovor na jedno od najpopularnijih predbožićnih pitanja: Stižu li nam božićnice?

Sudeći prema istraživanju u kojem je sudjelovalo više od 400 ispitanika, a koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po brendu MojPosao, božićnica bi trebala sjesti na račune većine zaposlenih u Hrvatskoj.

Očekivanja usklađena sa situacijom na tržištu

Međutim, ovogodišnja očekivanja radnika nešto su umjerenija nego prethodnih godina. Naime, tri četvrtine zaposlenih u Hrvatskoj (74%) očekuje božićnicu, što je osjetan pad u odnosu na lanjskih 86%.

No, to je gotovo ‘u dlaku’ jednako udjelu radnika koji su božićnicu doista primili prošle godine (75%), što sugerira da se očekivanja polako usklađuju s realnošću.

S druge strane, oko četvrtine radnika u Hrvatskoj (26%) smatra kako ih poslodavac ove godine neće nagraditi božićnicom, a kao glavne razloge navode strožu politiku tvrtke po tom pitanju ili slabije poslovne rezultate ove godine.

Među onima koji ove godine računaju na božićnicu, velika većina (90%), kao i dosadašnjih godina, očekuje isplatu u novcu i to u prosječnom iznosu od 464 eura, odnosno 65 eura više od iznosa koji su zaposlenici dobili prošle godine (399 eura).

Zanimljivo je da su radnici nekad puno preciznije pogađali iznose koje će dobiti od poslodavca. Prije uvođenja eura, predviđanja zaposlenih bila su gotovo ‘u cent’, a odstupanja minimalna. No s prelaskom na novu valutu pojavio se veći jaz između želja i stvarnosti. Iako su naša očekivanja tradicionalno nešto viša od uplaćenih iznosa, tek je 2023. došlo do osjetnijeg precjenjivanja božićnica, stoga je dojam da se zaposlenici još privikavaju na iznose u eurima.

Kao i ranijih godina, alternativni oblici božićnih nagrada ostaju u drugom planu. Bon za kupovinu očekuje tek petina zaposlenih (20%), dok se poklon paketu nada njih 9%.

Božićnice – ‘sigurna stvar’ u državnim tvrtkama i institucijama

Najstabilnije tlo pod nogama, barem kada je riječ o božićnicama, i dalje imaju zaposlenici u državnim tvrtkama i javnom sektoru. Ondje božićnicu očekuje velika većina radnika, odnosno 83% zaposlenih u državnim poduzećima te čak 93% radnika u javnim institucijama i upravi. No, sami očekivani iznosi ipak variraju.

Zaposlenici javnih institucija tako procjenjuju da će ove godine dobiti prosječno 355 eura, što je ujedno i najskromniji očekivani iznos među sudionicima istraživanje. Radnici državnih tvrtki očekuju nešto izdašniju nagradu, oko 368 eura.

Najoptimističniji su, pak, zaposlenici privatnih tvrtki u stranom vlasništvu, koji predviđaju prosječnu božićnicu od 514 eura, najviši očekivani iznos među svim skupinama. Ipak, za razliku od javnog sektora, tamo nešto manji udio zaposlenih uopće očekuje božićnicu (80%).

S druge strane, najmanje nade u primitak božićnice polažu radnici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu (71%). Međutim, prosječni očekivani iznos nije daleko od onog u stranim tvrtkama te iznosi 498 eura.

Kada se promatraju božićna očekivanja kroz prizmu veličine poslodavca, slika je poprilično ‘šarena’. Zaposlenici velikih tvrtki i ove godine prednjače po optimizmu, njih čak 84% računa na božićnicu, i to u prosječnom iznosu od 470 eura, što ih svrstava među skupine s najizdašnijim očekivanjima.

U srednje velikim tvrtkama priča je nešto umjerenija. Ondje božićnicu očekuje 77% zaposlenika, a prosječan iznos koji radnici predviđaju je 394 eura. Još skromnija očekivanja imaju radnici malih tvrtki, gdje božićnicu očekuje tek 60% zaposlenih, a prosječni očekivani iznos jednak je onome u tvrtkama srednje veličine (394 eura).

Božićnica je ‘pravo svakog zaposlenika’

Trećina radnika (32%) božićnicu doživljava kao čin dobre volje poslodavca te svojevrsni znak zahvalnosti za trud i uspjeh tijekom godine. No većina radnika (68%) smatra da je božićnica pravo svakog zaposlenika, a mnogi priznaju da bi zamjerili poslodavcu kada je ne bi isplatio.

Usporedbe radi, prošle godine je 29% radnika ispatu božićnice znakom dobre volje poslodavca, dok je prije dvije godine to mišljenje dijelilo 34% zaposlenika.  

Dodatno ‘ulje na vatru’ ovoj raspravi dolazi iz susjedstva. Slovenija je nedavno zakonom regulirala obveznu isplatu božićnice, što je potaknulo pitanje ‘bi li isto trebalo učiniti i u Hrvatskoj?’.

Većina radnika sklona je toj ideji, no dio radnika strahuje da bi zakonska obveza isplate božićnice mogla imati i neželjene posljedice te da će neki poslodavci smanjiti osnovnu plaću kako bi mogli ‘pokriti’ božićnicu.

Božićnica bi trebala iznositi gotovo 600 eura

Kada bi zaposlenici sami mogli birati, dileme gotovo da ne bi bilo te bi 90% radnika najradije božićnicu primilo u novcu. Zahvala nadređenih bila bi dovoljna tek 5% ljudi, bon za kupovinu odabralo bi 3%, a poklon paket svega 2% radnika. Ovi podaci potvrđuju da, iako je svaka gesta dobrodošla, novčana nagrada ipak ostaje na prvom mjestu.

A koliki bi iznos božićnice radnike u Hrvatskoj zaista zadovoljio? Prema istraživanju, idealna božićnica trebala bi iznositi 592 eura, što je nešto manje nego prošle godine (600 eura), ali i 28% iznad očekivanog iznosa za ovu godinu.  

Kako se božićnica koristi?

Najveći udio radnika (39%) i ove godine božićnicu planira iskoristiti za pokrivanje osnovnih životnih troškova, što je tek neznatan pad u odnosu na prošlu godinu (41%).

Četvrtina zaposlenih (25%) blagdanski će bonus usmjeriti na kupnju darova, 10% ljudi će taj iznos uštedjeti, a 8% ispitanika božićnicom će pokrpati dugove.

I na koncu, 13% ljudi će božićnicu iskoristiti kako bi si kupili sitnicu koju si inače ne bi mogli priuštiti.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

Djevojčica s autizmom briljirala u engleskom jeziku

Objavljeno

/

Napisao/la:

Slika prikazuje ilustraciju na kojoj piše 'Hippo Croatia' i nacrtana je Hrvatska zastava.
Foto: hippo-croatia.com

Učenica Centra Dubrava Anđelina Gospočić plasirala se  u finale HIPPO natjecanja engleskog  jezika u Hrvatskoj

Anđelina Gospočić (15) jedna je od iznimnih  osoba s poremećajem iz  spektra autizma, a njezini interesi su raznoliki. Najviše ju zanima crtanje  i engleski jezik.  Znanje tog  jezika učenici  prvog razreda Centra  za  odgoj i obrazovanje  Dubrava – smjer grafički tehničar omogućilo je  plasman u  finalu  HIPPO natjecanja iz engleskog  jezika u Hrvatskoj.

Ukoliko  postigne  dobar  rezultat  na državnom finalu  Anđelinu  očekuje sudjelovanje  na   međunarodnom  natjecanja HIPPO English Olympiad u Italiji. Prestižno  natjecanje  je  najveće natjecanje  iz  engleskog  jezika kojim se  promovira taj jezik  te  povezuju učenici, ali  i nastavnici.

 „ HIPPO natjecanje iz engleskog jezika održava se  u osnovnim i srednjim školama u  nekoliko  zemalja svijeta. Natjecanje se sastoji od tri  kruga (školske, državne i međunarodne razine) u kojima  se  ocijenjuje čitanje  s razumijevanjem i govorenje engleskog  jezika. Na HIPPO natjecanju  u  Hrvatskoj među  50 učenika osnovnih i srednjih  škola  prvi krug  je uspješno prošla i  naša Anđelina. To je  veliki  uspjeh jer  je konkurencija bila  oštra. „Centar Dubrava je  ponosan na Anđelinu koja je uložila veliki trud u pripremi za natjecanje“ pojasnila  je   nastavnica engleskog jezika i Anđelinina  mentorica Mirna Teodorović.   

Naglasila  je  kako  se  Anđelina s  lakoćom  izražava  na  engleskom jeziku te je  uvjerena da će  biti jednako uspješna  u   drugom  krugu natjecanja, odnosno na državnom finalu koje se  održava  24.  i 25.  travnja.  Nastavnica  Teodorović izrazila je  zadovoljstvo  što  je  u prvom  krugu   HIPPO natjecanja u Hrvatskoj  sudjelovalo 11 učenika Centra Dubrava koji su  pokazali  dobro znanje engleskog jezika.

  „Ovo natjecanje  puno znači za  Anđelinu i  učenike Centra , jer se  osjećaju  ravnopravni s drugim učenicima. To je natjecanje  na kojem svi  učenici mogu  pokazati  svoje  znanje  i osjećati se jednako vrijednim“, objasnila  je  Teodorović. Pozvala  je i druge  odgojno-obrazovne  ustanove  da   prijave  svoje   učenike s teškoćama u razvoju na   HIPPO natjecanje  iz  engleskog  jezika.

  „Privilegija  je raditi s   djecom s teškoćama i s  invaliditetom. Oni se zaista  trude i žele se     dokazati. Treba  im  dati  priliku, a to  ovo natjecanje  pruža“ poručila je  Teodorović.

Nastavite čitati

Vijesti

Najavljujemo: vlog serijal koji ruši barijere – i predrasude

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ako ste se ikad zapitali kako izgleda svakodnevna komunikacija osoba s oštećenjem sluha – i jeste li možda nesvjesno i sami “pogriješili u prijevodu” – stiže serijal vlogova koji će vam otvoriti oči, uši i, najvažnije, perspektivu.

U glavnoj ulozi: Iva B. – stručnjakinja, edukatorica, zaljubljenica u život (i slastice), ali prije svega osoba koja o ovoj temi ne govori samo iz knjiga, već i iz vlastitog iskustva.

Tko je Iva B. i zašto biste je trebali slušati?

Iva B. je edukacijska rehabilitatorica koja se bavi pružanjem podrške osobama s invaliditetom u radnom procesu. U praksi to znači da prati i procjenjuje radno-socijalno funkcioniranje, osmišljava intervencije za prevladavanje teškoća te prilagođava radna mjesta kako bi bila dostupna svima.

Da, zvuči ozbiljno. I jest.
Ali Iva to radi s dozom topline, humora i ljudskosti koja sve čini – razumljivijim.

Osim stručnog znanja, Iva donosi i nešto što se ne može naučiti iz udžbenika: osobno iskustvo. I sama je nagluha, a njezina sestra blizanka je gluha. Upravo zbog toga duboko razumije svakodnevne izazove, ali i koliko su važni podrška, prilagodba i ravnopravno uključivanje u društvo.

Zašto vlogovi?

Iva je već poznata čitateljima portala kroz svoje članke o gluhim osobama. No kako se svijet komunikacije sve više seli u video format, odlučila je napraviti korak dalje – i približiti ovu važnu temu kroz vlogove.

Jer, realno – neke stvari je jednostavno lakše pokazati nego objasniti.

Što vas očekuje?

Serijal vlogova donosi praktičan i životan prikaz komunikacijskih situacija s kojima se osobe s oštećenjem sluha susreću svaki dan. Bez uljepšavanja, ali i bez dramatiziranja.

Kroz mjesečne epizode gledatelji će moći:

  • upoznati najčešće komunikacijske izazove
  • razbiti uvriježene mitove i zablude
  • vidjeti stvarne situacije iz svakodnevnog života
  • naučiti kako komunicirati jasno, pristupačno i – ljudski

Uz to, svaki vlog donosi i zanimljive uvide te kratke najave koje potiču na razmišljanje (i možda malu promjenu vlastitih navika).

Više od sadržaja – mali korak prema inkluziji

Ovaj serijal nije tu samo da informira – nego da mijenja perspektivu. Jer mnogi nesporazumi proizlaze iz jednostavnog nedostatka informacija. A rezultat? Frustracija, izolacija i pogrešne pretpostavke o sposobnostima osoba s oštećenjem sluha.

Iva to želi promijeniti.

Kroz edukaciju – koju već provodi s radnim instruktorima – sada želi doprijeti i do šire zajednice. Cilj je jednostavan: manje barijera, više razumijevanja.

A između svega toga…

Kad ne educira i ne snima, Ivu najviše vesele aktivnosti s djecom, šetnje, izleti, istraživanje novih mjesta i opuštena druženja uz kavu. Po mogućnosti uz nešto slatko – jer inkluzija je važna, ali i kolači imaju svoju ulogu.

Nastavite čitati

Vijesti

Predstavnici organizacije DOST u radnom posjetu Gradu Zagrebu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje nekoliko ljudi u dućanu s raznim stvarima, a u prvom planu su torbe.
Foto: Grad Zagreb

Grad Zagreb i agencija DOST članovi su Europske socijalne mreže sa sjedištem u Briselu, putem koje su razvili dosadašnju uspješnu suradnju

U cilju razmjene iskustava iz područja socijalne skrbi i podrške zapošljavanju teže zapošljivih osoba, predstavnici organizacije DOST – Agencije za održivo i operativno socijalno osiguranje  (The Agency for Sustainable and Operative Social Provision) iz azerbejdžanskog grada Bakua, od 6. do 9. travnja posjetili su Grad Zagreb. 

U okviru posjeta, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom dr. sc. Lora Vidović održala je sastanak s članovima izaslanstva na čelu s predsjedavajućim Agencije, Faridom Mammadovom.

„Uvijek ističem značaj umrežavanja jer svima nam je u cilju razvoj što boljih i kvalitetnijih socijalnih usluga. Zato nam je od iznimne važnosti i ova naša suradnja tijekom koje ćemo imati priliku predstavili pojedine kvalitetne i inspirativne modele i prakse koje provodi Grad Zagreb.“, naglasila je pročelnica. 

Grad Zagreb i agencija DOST članovi su Europske socijalne mreže ( European social network) sa sjedištem u Briselu, putem koje su razvili dosadašnju uspješnu suradnju.

Posjet predstavnika agencije DOST Gradu Zagrebu ima za cilj razmjenu iskustava, znanja i modela uspješne prakse usmjerene socijalnom uključivanju, radnoj aktivaciji i poticanju zapošljavanja. 

Predstavnici izaslanstva posjetili su i suradničke organizacije na području Grada Zagreba u kojima su im prezentirane uloge, djelokrug rada, primjeri dobre prakse i međusektorske suradnje: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri CISOK Zagreb I, Ustanovu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO, Službu Grada Zagreba Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Zagrebački inovacijski centar – ZICER, Plavi ured i Volonterski centar Zagreb. 

Radni posjet rezultirao je dogovorima o daljnjoj suradnji i međusobnoj razmjeni znanja u cilju preuzimanja i implementiranja konkretnih modela politika i praksi koje su se pokazale uspješnim u radu Grada Zagreba i suradničkih organizacija, odnosno agencije DOST. 

Izvor: Grad Zagreb

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu