Poveži se s nama

Moderna vremena

ISTRAŽIVANJE Slušni aparati pomažu ljudima da žive dulje

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje slušni aparat koji je postavljen blizu ljudskog uha. Slušni aparat je bež boje s plavom žicom koja se spaja s bijelim umetkom za uho.
Foto: Pixabay

Svi koji imaju slab sluh, ali ne nose slušni aparat, trebali bi razmisliti još jednom jer je utvrđeno da pomaže ljudima da žive dulje, prema Sveučilištu Južne Kalifornije (USC)

Slušni aparati ne samo da nadoknađuju gubitak sluha, oni vjerojatno spašavaju živote, sudeći prema istraživanju koje je proveo Keck Medicine s USC-a i koje je objavljeno u stručnom časopisu The Lancet Healthy Longevity.

– Otkrili smo da su odrasli s oštećenjem sluha koji redovito koriste slušna pomagala imali 24 posto manji rizik od smrti od onih koji ih nikada nisu nosili – rekla je Janet Choi, voditeljica istraživanja.

Ukazujući na druge nedavne radove koji pokazuju da slušna pomagala ne samo da pomažu u smanjenju razine depresije i demencije, već i jačaju mentalno zdravlje i kogniciju, Choi je rekla da ona ‘mogu imati zaštitnu ulogu u zdravlju ljudi i spriječiti ranu smrt’.

Glasna i jasna poruka je da osobe s oštećenim sluhom kupnju slušnog aparata trebaju učiniti novogodišnjom odlukom.

Choi, koja je rođena s oštećenjem sluha, ali nije koristila pomagalo do svojih 30-ih godina, rekla je da želi potaknuti više ljudi da ih nose – unatoč preprekama poput cijene, stigme i poteškoća u pronalaženju uređaja koji dobro rade.

Tim USC-a pregledao je podatke iz američkog Nacionalnog istraživanja zdravlja i prehrane, koje je obuhvatilo više od 1800 ljudi s teškoćama sa sluhom.

Podaci koji pokrivaju razdoblje od 1999. do 2012. uključivali su gotovo 10.000 odraslih osoba starijih od 20 godina koje su završile audiološke pretrage za procjenu sluha i koje su ispunile upitnik o korištenju slušnih pomagala.

Tim USC-a rekao je da je otkrio ‘gotovo 25 posto razlike u riziku od smrtnosti između redovitih korisnika slušnih pomagala i onih koji ih nikad ne koriste’ te da ‘nema razlike u riziku od smrtnosti između neredovitih korisnika i onih koji ih nikad ne koriste, što ukazuje da samo povremena uporaba slušnih pomagala možda neće biti od koristi vezano uz produljenje životnog vijeka’.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Moderna vremena

Sve više plastičnih čestica taloži se u ljudskom mozgu, jetri

Objavljeno

/

By

Žena u bijeloj kutiji stoji leđima okrenuta, radeći u znanstvenom laboratoriju. Okružena je bočicama, epruvetama i laboratorijskom opremom, dok se u pozadini vide stakleni ormarići s dodatnim laboratorijskim priborom.
Foto: Pixabay

Sićušne čestice plastike sve se više nakupljaju u ljudskom tkivu, pokazuje nova studija objavljena u ponedjeljak u stručnom časopisu Nature Medicine

Studija, koju je vodio Matthew Campen sa Sveučilišta New Mexico, pokazuje znatno veće razine plastičnih nano i mikročestica u jetri i mozgu umrlih ljudi u 2024. u usporedbi sa studijom iz 2016.

Kontaminacija je bila posebice visoka u mozgu, s razinama do 30 puta višim nego u drugim organima poput jetre i bubrega, pokazuje studija.

Mikroplastika je ranije otkrivena u plućima, crijevima pa čak i placenti, no konvencionalna mikroskopija obično identificira samo čestice veće od 5 mikrometara. To isključuje manje nanočestice koje bi mogle biti prisutne, rekli su autori studije.

Mikrometar je tisućinka milimetra, a nanometar milijunti dio milimetra.

Campenov tim primjenjivao je naprednu infracrvenu i elektronsku mikroskopiju koja im je omogućila da otkriju te manje čestice s većom preciznošću.

Znanstvenici su analizirali uzorke tkiva 24 preminule osobe u 2024. i usporedile ih s 28 uzoraka iz 2016.

Dok su razine nano i mikročestica plastike u bubrezima ostale uglavnom nepromijenjene, jetra i mozak pokazali su porast.

Posebice visoke razine kod ljudi oboljelih od demencije

Studija je također otkrila zabrinjavajuće razine mikroplastike u mozgu ljudi kojima je dijagnosticirana demencija.

Dvanaest uzoraka mozga, prikupljenih između 2019. i 2024. godine, sadržavalo je između 12.000 i 48.000 mikrograma plastike po gramu tkiva.

Međutim, znanstvenici su rekli da su ti nalazi ne uspostavljaju izravnu uzročno-posljedičnu vezu.

Nastavi čitati

Medicina

Rezultati prvog nacionalnog istraživanja o boli

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu koja sjedi na stolici ispred radnog stola s računalom. Osoba drži ruke na donjem dijelu leđa, što sugerira da osjeća bol ili nelagodu u tom području. Na stolu se nalaze naočale, tipkovnica i šalica. Fotografija je zanimljiva jer prikazuje problem s kojim se mnogi ljudi suočavaju tijekom rada u sjedećem položaju, a to je bol u leđima uzrokovana dugotrajnim sjedenjem.
Foto: Pixabay

Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva građana s različitim vrstama boli, načine liječenja te utjecaj boli na svakodnevni život

Poslušaj članak

Više od polovice građana Hrvatske (51 posto) osjeća bol na tjednoj razini, dok se 18 posto suočava s njom svakodnevno. Bol ometa njihove svakodnevne aktivnosti, od brige o obitelji do profesionalnih obveza i važnih životnih događaja. Najpogođenija skupina su osobe u dobi od 51 do 60 godina.

Ovi podaci dolaze iz istraživanja Indeks boli u Hrvatskoj, koje je u listopadu 2024. provela agencija Ipsos za farmaceutsku kompaniju Krka-Farma, u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli.

Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva građana s različitim vrstama boli, načine liječenja te utjecaj boli na svakodnevni život.

Bol u leđima najćešća, a glavobolja pogađa šest od deset ispitanika.

U proteklih godinu dana bol u leđima iskusilo je 74 posto ispitanika, dok je 60 posto patilo od glavobolje, a 40 posto od mišićne boli. Bol u zglobovima i grlobolja su manje prisutne, dok više od četvrtine žena prijavljuje bol vezanu uz menstruaciju. Kao najćešće vrste boli, ispitanici ističu bol u leđima (40 posto), glavobolju (22 posto) i bol u zglobovima (8 posto).

U većini slučajeva bol traje nekoliko sati, no kod kroničnih bolova (duljih od tri mjeseca) najčėšće su pogođeni zglobovi i ekstremiteti.

Istraživanje je pokazalo da bol ima snažan utjecaj na kvalitetu života. 92 posto ispitanika tvrdi da ih bol ometa u svakodnevnim aktivnostima. 43 posto osjeća umjeren utjecaj boli, dok je za gotovo petinu on izrazito snažan. 92 posto smatra da bol negativno utječe na raspoloženje i društvene aktivnosti. 88 posto kaže da bol smanjuje sreću i uživanje u životu, a četvrtina ispitanika osjeća taj negativan utjecaj na tjednoj razini.

72 posto navodi da bol pogoršava mentalno zdravlje, povećava razdražljivost (47 posto) i uzrokuje stres (31 posto). Kod 15 posto ispitanika bol dovodi do anksioznosti, a kod 10 posto do depresije.

64 posto ispitanika propustilo je važne životne događaje zbog boli. 41posto nije moglo brinuti o obitelji. Više od petine ispitanika tjedno nije u mogućnosti raditi zbog boli. Samo 18 posto tvrdi da bol nikada ne ometa njihove profesionalne obveze.

Također, 85 posto ispitanika osjeća bol povezanu s korištenjem tehnologije, pri čemu trećina tu bol osjeća na tjednoj razini.

Istraživanje je komentirao Ivan Radoš, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja te predsjednik Hrvatskog društva za liječenje boli.

– Kronična bol nije samo fizički problem, već i značajan teret za mentalno zdravlje, radnu produktivnost i obiteljski život. Zabrinjavajuće je da samo mali broj pacijenata traži stručnu pomoć. Nepotrebno trpe bol, a neodgovarajuće liječenje može dovesti do neuropatske boli, koju je puno teže tretirati. Ključno je podići svijest o važnosti liječenja boli kako bi se ljudi prestali miriti s patnjom – kazao je Radoš.

Projekt Bez pauze, u okviru kojeg je provedeno ovo istraživanje, ima za cilj podizanje svijesti o boli i pružanje podrške oboljelima.

– Indeks boli u Hrvatskoj pokazuje da bol značajno narušava kvalitetu života. Kroz projekt Bez pauze želimo potaknuti ljude da ne dopuštaju boli da im diktira tempo života. Naša inicijativa na Facebooku i Instagramu pruža stručne savjete, inspirativne priče i podršku osobama koje se suočavaju s boli – rekla je Lovorka Tonsa Ljuba, voditeljica terapeutskog područja u Krka-Farmi.

Više informacija o istraživanju, analize i savjete o nošenju s boli doznajte  ovdje.

Nastavi čitati

Medicina

Crijevne bakterije mogu uzrokovati promjene raspoloženja, čak i depresiju

Objavljeno

/

Foto: Pixabay

Tim znanstvenika u Sjedinjenim Državama otkrio je ‘vjerojatnu uzročnu vezu’ između bakterije koja se nalazi u ljudskim crijevima i pojave depresije, piše agencija dpa

Istraživanje koje je proveo tim sa Sveučilišta Harvard i Opće bolnice Massachusetts ukazuje na ‘molekularne mehanizme u podlozi’ koji povezuju crijevne bakterije Morganella morganii i veliki depresivni poremećaj.

Objavljeni u stručnom časopisu Journal of the American Chemical Society, nalazi su uslijedili nakon objave istraživanja posljednjih godina koja sugeriraju samo statističke korelacije između crijevnih bakterija i ljudskih fenotipova.

Istraživači su otkrili da kemijski dietanolamin ili DEA, sastojak nekih deterdženata, ponekad zauzima mjesto šećernog alkohola u molekuli koju bakterije stvaraju u crijevima, zauzvrat izazivajući imunološki odgovor koji dovodi do oslobađanja upalnih proteina – citokina.

– Postoji priča koja povezuje crijevni mikrobiom s depresijom, a ova studija ide korak dalje, prema stvarnom razumijevanju molekularnih mehanizama koji stoje iza te veze – rekao je Jon Clardy s Harvarda, koji je sugerirao da bi rezultati mogli depresiju, ili barem neke slučajeve depresije, klasificirati kao autoupalne ili autoimune bolesti i liječiti ih u skladu s tim.

Istraživači uključeni u rad u prošlosti su otkrili da je određena crijevna bakterija povezana ne samo s crijevnim stanjima poput Crohnove bolesti, već i s autoimunim stanjima poput lupusa.

Nastavi čitati

U trendu