Appleov App Store imati će odjeljak gdje će se nalaziti aplikacije sa značajkom pristupačnosti

Tehnološki div Apple najavio je lansiranje noviteta koji bi mogli razveseliti OSI populaciju. Napredak moderne tehnologije uzeo je maha u svim segmentima života pa tako danas većinu informacija ili zadatka koje moramo obaviti, možemo preko mobilne aplikacije.

Kako bi se mogli nositi s izazovima modernog doba, osobama s nekim vrstama invaliditeta potrebna je prilagodba tehnoloških sredstava (aplikacija) za obavljanje svakodnevnih obveza.

Upravo na tome se temelje novi tehnološki napreci tvrtke Apple. Naime, Appleov App Store imati će odjeljak gdje će se nalaziti aplikacije sa značajkom pristupačnosti. Na taj će način osoba s invaliditetom, prije nego što instalira aplikaciju, znati je li aplikacija za njih korisna ili ne.

Pristupačnost aplikacija mogu uključivati ​​VoiceOver, glasovno upravljanje, veći tekst, bolji kontrast, titlove i još mnogo toga.  

Slabovidne osobe imati će mogućnost koristiti povećalo u aplikacijama. Ova značajka omogućava slabovidnim osobama zumiranje sadržaja na aplikaciji, čitanje teksta ili pak otkrivanje značajki koje se nalaze unutar aplikacije.

Nadalje, neke aplikacije u sebi će imati pristupačne čitače pomoću kojih će aplikacije lakše moći koristiti i ljudi koji pate od disleksije ili oštećenja vida.

Opcija Accessibility Reader korisnicima pruža nove načine prilagodbe teksta i fokusiranja na sadržaj koji žele čitati, s opsežnim mogućnostima za font, boju i razmak, kao i podrškom za govorni sadržaj.

Za slijepe osobe bit će dostupna i opcija korištenja aplikacija na Brailleovom pismu. Korisnici mogu otvarati datoteke u formatu Braille Ready Format (BRF) izravno iz programa Braille Access, otključavajući širok raspon knjiga i datoteka prethodno stvorenih na uređaju za bilježenje na Brailleovom pismu. Integrirani oblik Live Captions omogućuje korisnicima transkribiranje razgovora u realnom vremenu izravno na Brailleovo pismo.

Pomoću ugrađenog pokretača aplikacija korisnici mogu jednostavno otvoriti bilo koju aplikaciju tipkanjem pomoću Appleovog unosa za Brailleovo pismo ili povezanog uređaja za Brailleovo pismo. Pomoću Braille Accessa korisnici mogu brzo zapisivati ​​bilješke u brajičnom formatu ili pak računati pomoću Nemeth Brailleovog pisma.

Korisnici koji imaju problema s gubitkom sluha, uskoro će moći lakše koristiti aplikacije.

Pomoću opcije Live Listen ono što mikrofon uhvati direkto se prenosi u AirPods te izgovoreni tekst pretvara u tekst te tako korisnik s oštećenjem sluha izgovorene informacije čita na svom mobitelu preko titlova.

Ovo su samo neke od opcija koje će se uskoro pojaviti kako bi ljudima s oštećenjem vida, sluha ili slabom koncentracijom, mobilne aplikacije učiniti dostupnijima.

Ovakvo pomagalo može pomoći ljudima koji koriste invalidska kolica da ponovo osjete kako je to kretati se vlastitim nogama

Za sobe s invaliditetom koji imaju slabiji jedan dio tijela, kvalitetna ortoza život znači. Bez kvalitetnog ortopedskog pomagala ljudima koji imaju problema s neuromuskularnim problemima donjih udova značajno je smanjena pokretljivost, ali i kvaliteta života općenito.

Danas postoji puno različitih vrsta proteza. Većini ljudi je potreban duži period prilagodbe, ali i kada se naviknu, nakon nekog vremena istu moraju mijenjati zbog razvitka tijela. Upravo iz tog razloga puno ljudi kojima je ortoza potrebna, muči se s nabavkom iste.

Dobra vijest za sve korisnike ortoza dolazi iz Velike Britanije. Naime, tamo je od nedavno u prodaji najsuvremenija ortoza pod nazivom ‘Agilik’, koja bi mogla olakšati muke pacijentima diljem svijeta.

Radi se o električnoj ortozi koja za vrijeme korištenja pruža otpor te tako pomaže korisniku da ojača mišiće zahvaćenog uda. Isto tako, ovo ortopetsko pomagalo potiče ekstenziju koljena, što poboljšava držanje, duljinu koraka, izdržljivost i brzinu hodanja pacijenata.

Isto tako, ova električna proteza prilagođava se svakom koljenu i gležnju jer u sebi ima mikroprocesorski kontrolni sustav koji se prilagođava svakom obliku noge.

Električna ortoza omogućava pacijentu veću razinu stabilnosti na neravnim površinama, a također osigurava veći doseg koji korisnik može napraviti iz iskoraka. Ono što je kod ove ‘pametne’ ortoze prednost, to je što pomoću mikroprocesora prepoznaje koji pokret korisnik želi napraviti, te mu mehanički daje potporu kako bi radnju što bolje, snažnije i kvalitetnije izveo.

Agilik je dizajniran da se prilagodi jedinstvenim potrebama svakog korisnika. Njegovi parametri su prilagođeni i periodički ažurirani kako bi se prilagodili rastu i promjenama hoda korisnika.

Nadalje, dio ortoze koji korisniku pomaže pri hodanju lako se može instalirati na novu ortozu pa nema panike da će je korisnik prerasti.

Ovakvo pomagalo može pomoći će ljudima koji koriste invalidska kolica da ponovo osjete kako je to kretati se vlastitim nogama.

Sveučilište u Zagrebu u četvrtak je predstavilo sveučilišni udžbenik ‘Komunikacija o znanosti – Promicanje znanosti i istraživanja koja mijenjaju svijet’ autora Melite Kovačević, Tamare Dagen i Miroslava Rajtera. Udžbenik ima 184 stranice te kroz deset poglavlja nudi sveobuhvatan prikaz teorijskih i praktičnih aspekata komunikacije o znanosti

Ovaj udžbenik će koristiti studentima, znanstvenicima, komunikatorima, novinarima i donositeljima odluka. Izdavač sveučilišnog udžbenika je Školska knjiga.

Sveučilišni udžbenik su predstavili recenzent akademik Ignac Lovrek i urednik iz Školske knjige Goran Bukan Brebrić. Akademik Lovrek rekao je da udžbenik povezuje teorijske postavke, modele komunikacije o znanosti, načine provedbe komunikacije o znanosti te potiče kreativnost kod čitatelja.

Predstavljajući sveučilišni udžbenik, urednik Bukan Brebrić istaknuo je da djelo na sustavan, jasan i suvremen način obrađuje jednu od ključnih tema današnjeg društva, a to je kako govoriti o znanosti i kako je približiti svima.

– Posebno je vrijedno što, uz teorijske modele i povijesni pregled discipline, knjiga se osvrće na globalni i europski model te na razvoj znanstvenih politika. Središnja poruka knjige je da je komunikacija o znanosti neizostavan alat u suvremenom društvu. Razumijevanje i otvoren dijalog knjiga stavlja u prvi plan – pojasnio je Bukan Brebrić.

Naglasio je da veliku vrijednost knjige daju osvrti stručnjaka iz različitih hrvatskih, svjetskih i europskih institucija. Knjiga obiluje i citatima poznatih hrvatskih komunikatora o znanosti, poput astronoma Korada Korlevića, kemičara i fizičara Nenada Judaša, fizičara Saše Cecija, profesorice Jelene Jurišić.

– Knjiga detaljno obrađuje povijest i teorijske modele komunikacije o znanosti, obrazovne programe u Hrvatskoj i Europi, istraživačku kulturu i integritet, koncept otvorene znanosti te suvremene izazove poput primjene generativne umjetne inteligencije u znanstvenoj komunikaciji – objasnio je Bukan Brebrić.

Naveo je da vrijednost knjizi daju primjeri dobre prakse iz Hrvatske i Europe koji pokazuju kako se teorijska znanja primjenjuju u stvarnom životu te kako kvalitetna komunikacija o znanosti može utjecati na javno mišljenje, obrazovne procese i znanstvenu politiku. Knjiga govori o tome što se događa kada komunikacija o znanosti ne funkcionira, kada su informacije zatvorene u akademskim krugovima ili kada se znanstvene spoznaje pogrešno interpretiraju u javnosti.

– Autori se zalažu za otvoren, inkluzivan i etičan pristup komunikaciji koji uključuje i nove alate poput društvenih mreža, podcasta, popularnoznanstvenih emisija – zaključio je Bukan Brebrić.

Dekan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Ante Bilić Prcić rekao je da je fakultet predložio izdavanje udžbenika Senatu Sveučilišta.

– Jedna od autorica je dugogodišnja profesorica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Melita Kovačević. Misija ovog fakulteta je upozoriti svijet da postoje različiti od nas, drugačiji, i njima treba otvoriti put u društvo, treba društvo naviknuti da nas okružuju takvi ljudi. Na tom putu ne možemo promijeniti svijet, ali ga možemo učiniti boljim – rekao je dekan Bilić Prcić.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić istaknuo je kako će knjiga dati najbolji odgovor na pitanje koliko su znanstvenici važni.