Svaki četvrti radnik dobio je povišicu u 2024., a pri odabiru posla najvažniji su plaća i međuljudski odnosi
Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po brendu MojPosao, i ove godine je tijekom trajanja Regionalnog sajma poslova provela istraživanje s ciljem analiziranja stanja na hrvatskom i regionalnom tržištu rada.
U istraživanju je sudjelovalo više od 6600 ispitanika, od kojih više od 1000 iz Hrvatske, a provedeno je u suradnji s partnerskim portalima iz regije: MojPosao.ba, Infostud.rs, Vrabotuvanje.com.mk i Deloglasnik.si.
Dva najvažnija faktora za odabir poslodavca: visina plaće i međuljudski odnosi
Kao i prethodne godine, visina plaće ostaje najvažniji faktor pri odabiru novog posla, što je potvrdilo 70 % ispitanika. Dobri međuljudski odnosi također su zadržali svoju iznimnu važnost, zauzevši drugo mjesto na ljestvici prioriteta (69 %).
Iako ispitanici uzimaju u obzir i druge aspekte pri odabiru poslodavca, oni imaju manji značaj. Treće mjesto zauzima radno vrijeme (33 %), dok se mogućnost učenja i profesionalnog napredovanja nalazi na četvrtom mjestu (31 %). Sigurnost zaposlenja kao ključni faktor važna svakoj petoj osobi (20 %).
Visina plaće i kvalitetni međuljudski odnosi istaknuli su se kao najvažniji kriteriji među ispitanicima u svim zemljama regije.
Što je ključno za osvajanje poslodavca?
Sudionike istraživanja pitali su što smatraju najvažnijim za dobivanje posla i ostavljanje pozitivnog dojma na poslodavca. Najveći broj ispitanika iz Hrvatske (31 %) ističe znanja i vještine kao ključne faktore, dok 27 % smatra da su presudne motivacija i želja za zaposlenjem. Tek 16 % ispitanika vjeruje da je radno iskustvo od presudne važnosti.
Zanimljivo je da svega 6 % ispitanika, slično kao i prošle godine, smatra da sreća igra važnu ulogu, dok 9 % ističe važnost dobrih kontakata i poznanstava. Formalno obrazovanje istaknulo je svega 2 % sudionika, dok samo 4 % smatra da stranačka pripadnost može biti odlučujući faktor.
Na regionalnoj razini, ispitanici iz Slovenije u nešto većoj mjeri naglašavaju radno iskustvo i mrežu kontakata kao ključne faktore, dok manju važnost pridaju znanjima i vještinama u usporedbi s ispitanicima iz drugih zemalja.
Koliku plaću bismo htjeli?
Kada je riječ o očekivanoj plaći, najveći broj ispitanika iz Hrvatske (40 %) želi primanja u rasponu od 1330 do 1990 eura.
Što se tiče povišica, svega 23 % ispitanika dobilo je povišicu ove godine, dok je 15 % dobilo korekciju plaće uvjetovanu inflacijom, što je blagi porast u usporedbi s prošlom godinom. Više od polovice ispitanika (51 %) ove godine nije dobilo niti očekuje povišicu, dok 12 % i dalje gaji nadu da će je ostvariti do kraja godine.
Najmanji broj povišica ili korekcija zabilježen je među zaposlenicima u Bosni i Hercegovini, dok su najveće postotke zabilježili ispitanici iz Slovenije.
Dvije trećine ispitanika (67 %) planira promijeniti posao u idućih godinu dana, što je na istoj razini kao i prošle godine. Međutim, podaci o stvarnom broju promjena pokazuju da manji broj ispitanika zaista realizira taj plan.
Sve manji strah od gubitka posla
Trend smanjenja straha od gubitka posla nastavljen je i ove godine. Dok je 2020. godine čak 36 % zaposlenih strahovalo za svoje radno mjesto, taj broj sada iznosi 17 %, što je manje u odnosu na prošlu godinu, kada je taj postotak iznosio 20 %.
Najveći strah od gubitka posla prisutan je među ispitanicima iz Slovenije (28 %), dok se najmanje brinu ispitanici iz Hrvatske.
Gotovo trećina ljudi želi raditi za državu
Kao i prethodnih godina, kada biraju poslodavca prema vrsti vlasništva, ispitanici iz Hrvatske najradije bi odabrali privatnu tvrtku u stranom vlasništvu (30 %). S druge strane, najmanje privlačnima smatramo privatne tvrtke u domaćem vlasništvu (18 %) te rad u vlastitoj tvrtki (18 %). Zanimljivo, popularnost državnih tvrtki i javne uprave raste, pa bi čak 29 % ispitanika iz Hrvatske odabralo državu kao svog poslodavca.
Privatne tvrtke u stranom vlasništvu posebno su popularne među ispitanicima u Makedoniji i Bosni i Hercegovini, dok domaće privatne tvrtke najviše preferiraju ispitanici iz Slovenije.
Profili nezaposlenih osoba
Među nezaposlenim ispitanicima iz Hrvatske, većina (52 %) je bez posla tri mjeseca ili manje, dok je 17 % nezaposleno između tri i šest mjeseci. Duga razdoblja nezaposlenosti nisu potpuna rijetkost, pa tako 8 % ispitanika traži posao dulje od pet godina.
Što se tiče preferencija, većina nezaposlenih (62 %) spremna je prihvatiti bilo kakav posao, bez obzira na struku, dok 26 % traži isključivo posao u struci. Posao u struci najviše traže nezaposleni ispitanici iz Srbije, dok su ti zahtjevi najmanje prisutni među ispitanicima iz Slovenije.
Nedostatak povratnih informacija od poslodavaca
Iako je sve teže pronaći kvalificirane zaposlenike, mnogi poslodavci i dalje ne daju povratnu informaciju kandidatima. Više od polovice ispitanika (58 %) izjavilo je kako nikada ili vrlo rijetko dobiva odgovor na prijave za posao. Četvrtina ispitanika (24 %) navodi da odgovore prima na otprilike polovicu prijava, dok tek 19 % ispitanika često ili uvijek dobiva povratnu informaciju.
Povratne informacije najčešće dobivaju kandidati u Sloveniji i Makedoniji, dok u Srbiji svega 10 % kandidata redovito dobiva odgovore.
Ovaj nedostatak komunikacije značajno utječe na percepciju poslodavaca. Više od polovice ispitanika (56 %) izjavilo je kako neće ponovno tražiti posao u tvrtki koja im nije dala povratnu informaciju. Dodatno, 21 % ispitanika negativno će komentirati tu tvrtku prijateljima i obitelji, a 9 % navodi kako će izbjegavati koristiti proizvode ili usluge te tvrtke. S druge strane, 33 % ispitanika tvrdi da neodgovaranje poslodavaca ne utječe na njihovo mišljenje o tvrtki.
Mladi sve optimističniji u pogledu brzog pronalaska posla
Među ispitanicima koji su još u procesu obrazovanja, najveći udio mladih iz Hrvatske (58 %) vjeruje da će pronaći posao unutar tri mjeseca od završetka školovanja. Dodatnih 5 % već ima osiguran posao ili već radi.
Ovi rezultati predstavljaju značajan porast optimizma u usporedbi s prošlom godinom, kada je samo 40 % ispitanika vjerovalo da će posao pronaći u tom vremenskom okviru.
Unatoč tome, 21 % mladih očekuje da će im potraga za poslom trajati između tri i šest mjeseci, dok 16 % predviđa da će na zaposlenje čekati dulje od šest mjeseci.
Kako bi stekli radno iskustvo prije prvog zaposlenja, mladi su najčešće spremni odraditi praksu (50 %) ili honorarno raditi (44 %), dok samo 6 % razmatra volontiranje kao opciju. Ohrabrujuće je da većina mladih, iako možda nisu u potpunosti sigurni u svoje karijerne planove, ima barem okvirnu viziju o smjeru u kojem žele razvijati svoju profesionalnu budućnost.
Izvor: MojPosao
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Vaše pričePrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 3 dana
in MREŽAPrije 2 dana
RibolovPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 5 dana