Građani EU-a žele da se Europa usredotoči na sigurnost i gospodarstvo, kaže predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola
Usred nestabilnog geopolitičkog okruženja većina Europljana (68 posto) smatra da bi Europska unija trebala imati veću ulogu u zaštiti svojih građana od globalnih kriza i sigurnosnih rizika. Velika većina ispitanika (90 posto) poziva države članice na veću ujedinjenost, a 77 posto vjeruje da EU treba više sredstava za odgovor na trenutačne globalne izazove.
U Hrvatskoj 65 posto građana očekuje pojačanu ulogu EU-a u obrani od globalnih rizika. Kao i na EU razini, devet od deset ispitanika u Hrvatskoj (90 posto) smatra da bi članice trebale biti ujedinjenije, a gotovo jednaki broj (87 posto) da EU treba više sredstava.
Prioriteti građana odražavaju njihovu zabrinutost
Prema odgovorima ispitanika, Unija se treba usredotočiti na obranu i sigurnost (37 posto) te na konkurentnost, gospodarstvo i industriju (32 posto) kako bi ojačala svoj položaj u svijetu. Osim toga, građani su mišljenja da bi prioriteti Europskog parlamenta trebali biti inflacija, rastuće cijene i troškova života (41 posto), zatim obrana i sigurnost (34 posto) te borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (31 posto). Da je zaustavljanje inflacije i rasta troškova života već bila ključna tema posljednjih europskih izbora pokazalo je postizborno istraživanje Eurobarometra, a stanje u gospodarstvu i dalje zabrinjava europske građane.
Za ispitanike u Hrvatskoj konkurentnost, gospodarstvo i industrija predstavljaju primarno područje (39 posto) na koje bi se EU trebao usredotočiti u jačanju svoje uloge. Izdvajaju i sigurnost hrane i poljoprivredu (33 posto) te demografiju, migracije i starenje stanovništva (30 posto). Obrana i sigurnost su na četvrtom mjestu (26 posto), iza energetske neovisnosti i infrastrukture (28 posto). Kod odgovora o prioritetnim temama kojima bi se trebao baviti Europski parlament uvjerljivo dominira problem inflacije i troškova života (55 posto), a slijede podrška gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta (41 posto) te borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (38 posto). To su bili prioriteti koje su u radu Europskog parlamenta građani u Hrvatskoj zagovarali i tijekom prošlog istraživanja Eurobarometra (siječanj / veljača 2025.), a sada to čine u još izraženijim postocima.
Zajedničko financiranje zajedničkih ciljeva
Kada je riječ o učinkovitijim ulaganjima u prioritete, gotovo 8 od 10 ispitanih Europljana (78 posto) smatra da bi više projekta trebao financirati EU u cjelini umjesto pojedinih država članica.
Velika većina ispitanih građana (91 posto) smatra da bi Europski parlament trebao imati adekvatne informacije i alate za nadzor potrošnje EU-a. Osim toga, 85 posto ispitanika na EU razini, i većina njih u svim državama članicama, slaže se da bi financiranje država članica trebalo biti uvjetovano njihovim poštovanjem vladavine prava i demokratskih načela.
Osvrčući se na rezultate Eurobarometra, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola je istaknula:
– Građani EU-a žele da se Europa usredotoči na sigurnost i gospodarstvo. Oni traže stabilnost u EU-u i očekuju snažan i ujedinjen europski glas u današnjem nesigurnom svijetu. Naši prioriteti i sljedeći dugoročni proračun EU-a stoga moraju Uniji omogućiti da se uhvati ukoštac s novim geopolitičkim okolnostima. Parlament je saslušao zahtjeve, a sada moramo poduzeti konkretne financijske korake, uložiti u ono što je važno i predstaviti rezultate našim građanima.
Članstvo u EU-u mijenja živote građana na bolje
Skoro dvije trećine građana (72 posto) smatra da djelovanje EU-a utječe na njihovu svakodnevnicu. Polovica njih (50 posto) učinak EU-a drži pozitivnim, 31 posto ni pozitivnim ni negativnim, a 18 posto negativnim.
Europska unija se smatra stabilnim mjestom za život, a 73 posto ispitanih građana misli da njihova zemlja ima korist od članstva. Ispitanici vide konkretne koristi od članstva u doprinosu Unije očuvanju mira i jačanju sigurnosti (37 posto), boljoj suradnji država članica (36 posto) i gospodarskom rastu (29 posto).
Ispitanici u Hrvatskoj u znatno manjoj mjeri od EU prosjeka smatraju da Unija utječe na njihov svakodnevni život (58 posto). Međutim to djelovanje pozitivnim ocjenjuje veći broj građana (61 posto). Stava da je utjecaj EU-a ni pozitivan ni negativan je 33 posto ispitanika, a negativan 6 posto, što je znatno manje od EU razine. Čak 79 posto građana u Hrvatskoj prepoznaje koristi EU članstva, u najvećoj mjeri kroz nove mogućnosti za rad (49 posto) te doprinos EU-a održavanju mira i sigurnosti, kao i gospodarskom rastu i boljem standardu građana (po 32 posto).
Prema podacima prikupljenima na uzorku većem od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je 9 posto više nego godinu ranije.
Medijalna plaća, koja često realnije prikazuje primanja većine zaposlenih jer umanjuje utjecaj najviših i najnižih iznosa, iznosi 1.500 eura.
IT i dalje na vrhu ljestvice plaća
Najplaćeniji sektor u Hrvatskoj i dalje je IT, telekomunikacije i informacijske djelatnosti, u kojem prosječna plaća iznosi 1.904 eura.
U odnosu na 2025. godinu, plaće u ovom sektoru porasle su za 10 posto.
Odmah iza IT-a nalazi se sektor proizvodnje i distribucije energije, s prosječnom plaćom od 1.757 eura i godišnjim rastom od 13 posto. Treće mjesto zauzima sektor građevine, arhitekture i nekretnina, gdje prosječna plaća iznosi 1.729 eura, što je 12 posto više nego lani.
Najveći postotni rast plaća zabilježen je u sektoru profesionalnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Ondje su plaće porasle za 15 posto te sada, u prosjeku, iznose 1.657 eura.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, sektor u kojem su plaće rasle najsporije, za svega 3 posto.
Turizam raste, ali ne jednako za sve
S obzirom na to da je turistička sezona pred vratima, analiza Alma Career Croatia posebno se osvrnula na plaće u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji u mjesecima koji slijede tradicionalno postaje centralno mjesto domaćeg tržišta rada.
Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu u 2026. godini iznosi 1.510 eura, uz godišnji rast od 10 posto.
Ipak, iza tog prosjeka krije se vrlo šarena ‘platna karta’. Na vrhu su šefovi kuhinja, s prosječnom plaćom od 2.085 eura, te menadžeri ugostiteljstva, koji u prosjeku zarađuju 2.075 eura. Riječ je o pozicijama koje kombiniraju iskustvo, odgovornost, organizaciju ljudi i pritisak sezone, što se sve jasnije odražava i na primanjima.
Plaće pomoćnih kuhara porasle su za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Kuhari bilježe rast od 19 posto, uz prosječnu plaću od 1.598 eura.
Konobari u prosjeku zarađuju 1.281 eura, što je 9 posto više nego godinu ranije. S druge strane, plaće spremačica rasle su skromnije, za 3 posto, dosegnuvši prosjek od 992 eura.
Strani vlasnici i veliki sustavi plaćaju više
Analiza Alma Career Croatia pokazuje da na visinu plaće u turizmu ne utječe samo zanimanje, nego i tip poslodavca. Tvrtke u stranom vlasništvu u prosjeku isplaćuju više plaće, 1.478 eura, u odnosu na tvrtke u domaćem privatnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.361 eura.
Veličina poslodavca također čini razliku. Najviše prosječne plaće nude velike tvrtke s više od 1.000 zaposlenih, u kojima prosjek iznosi 1.547 eura. U mikropoduzećima, odnosno tvrtkama koje broje do 10 zaposlenih, prosječna plaća znatno je niža i iznosi 1.237 eura.
U turizmu najviše plaće nisu u Zagrebu
Iako Zagreb u mnogim analizama plaća tradicionalno drži vrh, turizam i ugostiteljstvo donose drukčiju priču. Najviše prosječne plaće u toj kategoriji bilježi Šibensko-kninska županija, s prosjekom od 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 1.464 eura.
Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se kontinentalna Hrvatska, osobito slavonske županije. Najniže prosječne plaće u turizmu bilježe Virovitičko-podravska županija, 1.041 euro, Ličko-senjska, 1.087 eura, te Požeško-slavonska, 1.088 eura.
Među kontinentalnim županijama ipak se izdvajaju Varaždinska, s prosječnom plaćom u turizmu od 1.331 eura, i Međimurska, s 1.277 eura. Iako nisu dio primorskog turističkog pojasa, obje županije nadmašuju veći dio slavonske i središnje Hrvatske.
Dok je nekoć gotovo nepisano pravilo bilo da se vijesti o otkazu radnicima priopćavaju licem u lice, danas tehnološki napredak otvara niz mogućnosti. Od e-maila i poruka do telefonskih i video poziva. No kada bi mogli birati, kako bi sami radnici željeli primiti vijest o otkazu?
Poslušaj članak
Upravo to pitanje našlo se u fokusu najnovije ankete koju je provela Alma Career Croatia, poznata po brendu MojPosao, na uzorku od gotovo 400 ispitanika.
Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?
Rezultati ankete prilično su nedvosmisleni. Čak 78% ljudi smatra da je razgovor licem u lice i dalje najbolji način za priopćavanje otkaza. Takav pristup doživljavaju najprofesionalnijim i ‘najljudskijim’, ali i prilikom za otvoren dijalog, odnosno postavljanje pitanja i dobivanje jasnih objašnjenja u trenutku kada su nam ona najpotrebnija.
S druge strane, manji dio ispitanika drugačiji pristup.
Oko 5% sudionika ankete radije bi ovakvu vijest primilo putem e-maila ili poruke, ponajviše zbog pisanog traga koji ostaje prilikom takvog oblika komunikacije, ali i kako bi izbjegli nastanak potencijalnih neugodnih situacija. Tek 2% ispitanika odlučilo bi se za telefonski ili video poziv.
Zanimljivo je da oko 14% sudionika smatra kako sve ovisi o konkretnoj situaciji.
Iako i oni ističu da je razgovor uživo najprimjereniji, pritom naglašavaju kako okolnosti ponekad diktiraju drugačiji pristup. Primjerice, ako je osoba koja uručuje otkaz ujedno i izvor problema, komunikacija putem e-maila može biti prihvatljivija opcija. U konačnici, ističu, ključ nije toliko u kanalu komunikacije koliko u samoj jasnoći poruke koja se želi prenijeti. Drugim riječima, najvažnije je dobiti konkretno objašnjenje razloga otkaza.
Rok za implementaciju EU direktive o transparentnosti plaća sve je bliže. Države članice Europske unije trebale su je u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti do 7. lipnja 2026., iako postaje sve očitije da će Hrvatska, kao i dio drugih članica, s time kasniti
Poslušaj članak
No, za razgovor o tome što bi direktiva mogla promijeniti na tržištu rada nipošto nije prerano. Posebno kada je riječ o pitanju koje već godinama izaziva frustracije među kandidatima: hoće li poslodavci napokon češće navoditi plaću u oglasima za posao?
Upravo je to pitanje u fokus stavila Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po brendu MojPosao, u anketi provedenoj na uzorku od 350 ispitanika.
Većina očekuje da će sve ostati po starom
U ovom trenutku tek otprilike svaki deseti oglas za posao sadrži informaciju o plaći, bilo da je riječ o konkretnom iznosu ili rasponu primanja.
Iako bi EU direktiva o transparentnosti plaća kandidatima trebala osigurati pravo na tu informaciju prije zasnivanja radnog odnosa, ona ne znači nužno da će poslodavci morati iznos ili raspon plaće navoditi već u samom oglasu.
Upravo zato, unatoč dolasku direktive, čak 70% ispitanika vjeruje da će se sadašnji odnos snaga zadržati. Jednostavno, ne očekuju da će se poslodavci sami od sebe odlučiti na veću otvorenost u oglasima za posao ako ih zakon na to izričito ne obveže.
Ispitanici pritom poručuju da bi voljeli veću transparentnost. Otvoreno komuniciranje plaće u oglasima, tvrde, smanjilo bi nesporazume, uštedjelo vrijeme i potaknulo prijave samo onih kandidata koji doista žele aplicirati za određeno radno mjesto.
Dio građana ipak očekuje pomake
S druge strane, gotovo četvrtina ispitanika, njih 23%, smatra da bi dolazak direktive ipak mogao potaknuti poslodavce na veću otvorenost. Prema njima, iako navođenje plaće u oglasima neće nužno biti zakonska obveza, širi regulatorni i društveni pritisak mogao bi promijeniti način na koji poslodavci komuniciraju s kandidatima.
Na koncu, postoji i manji dio ispitanika (7%) koji očekuje suprotan scenarij, odnosno smatra da bi broj oglasa s navedenom plaćom mogao dodatno pasti.
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 6 dana
Vaše pričePrije 5 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Civilno društvoPrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 6 dana
RibolovPrije 5 dana
Osobe s invaliditetomPrije 6 dana