in MREŽA
INTERVJU, VANJA ILISIĆ Terapijsko penjanje za ljude s različitim dijagnozama
Planovi udruge vezani su uz širenje i promociju ovakve vrste holističke i alternativne terapije no penjanje zahtijeva opremu i materijalne uvjete što sve skupa nije jeftino. Želja nam je uključiti više volontera i djece. Potreba za ovakvim aktivnostima je velika i ideja je dalje raditi na promoviranju terapijskog pristupa penjanju, kaže Vanja
Poštovana Vanja, prije nekoliko godina je na In Portalu predstavljena Udruga Grip, ali nam ipak ukratko recite kako je sve počelo, od kud ideja za terapijsko penjanje?
– Godinama sam volontirala i podržavala dječaka s Downovim sindromom te sam kroz to iskustvo zapravo došla do spoznaje da kao društvo imamo veliki hendikep jer ne prihvaćamo svjesno i aktivno takvu djecu i odrasle u društvenu svakodnevicu. Radila sam i u predškolskoj ustanovi u kojoj se radilo na integraciji djece s poteškoćama u redovni program. Čula sam preko jedne stručne osobe za ovaj oblik terapije vani koji me oduševio te sam kao aktivan penjač, trener i instruktor sportskog penjanja i stručnjak u pedagogiji upisala tečaj u 2017. godine MODUL: Terapijsko penjanje u pedagogiji i psihoterapiji. U nekim europskim državama penjanje u terapijske svrhe nije novost te tako u Austriji, u Bad Ischlu, djeluje i Institut za terapijsko penjanje. Za mene je ovo apsolutno prirodno i nadam se da ću uspjeti potaknuti i druge oko sebe da promatraju svijet takve djece i odraslih jednim drugim očima koje oni i zaslužuju.
Koje benefite terapijsko penjanje donosi djeci s teškoćama i osobama s invaliditetom, koje dijagnoze imaju korisnici i koliko ih je?
– Imamo oko 35 korisnika koji na tjednoj bazi dolaze u našu dvoranu na aktivnosti terapijskog penjanja, većinom individualno, prilagođeno njihovim fizičkim, psihičkim i emocionalnim potrebama. S djecom radimo Petra Bregović, također trener sportskog penjanja i ja. Imamo različite dijagnoze kao i poteškoće u vidu niskog samopouzdanja, emocionalne zatvorenosti. Imamo dosta djece s različitim spektrima autizma, Down sindromom, neurološkim poremećajima, cerebralnu paralizom, parezom ekstremiteta, spina bifida. Prednost je penjanja u tome što se kao individualna aktivnost može prilagoditi baš svima bez obzira na fizičke i mentalne mogućnosti. Takva stimulacija doprinosi razvoju živčane memorije i boljeg prijenosa živčanih impulsa. Penjanjem dobivaju pozitivan utjecaj na senzornu integraciju, razvijaju osjećaj za vlastito tijelo, ravnotežu te integraciju svih osjetila, kako unutarnjih tako i vanjskih.
Opišite nam kako izgleda jedan trening penjanja?
– Najkraći individualni sat traje 45 minuta. Prema potrebama polaznika osmišljavamo program koji uključuje vježbe zagrijavanja, istezanja, vibracijsku ploču. Koristimo i gimnastičku dvoranu do nas, jako nam pomaže u vidu razvoja motoričkih funkcija i poboljšanja istih. Zahvalni smo i sretni za tu opciju. Dio sata provodimo na stijeni, što ovisi o djetetovom napretku, na temelju toga produžujemo aktivnosti. Djeca koja nisu u potpunosti pokretna koriste većinom nagibnu stijenu i stijenu za težinsko penjanje – u kojoj koristimo pojas, uže, spravice za osiguranje. Umjetna stijena omogućuje djeci izrazito brzi napredak. Opterećenjem svih četiri ekstremiteta poboljšava se koordinacija i izdržljivost te ravnoteža. Osim što uključuje cijelo tijelo, ovaj sport ima i komponentu taktilne stimulacije. Naime, rukama i nogama dodiruju se izbočine na stijeni, ‘grifovi’, koji mogu biti različitih veličina, oblika i boja. Djeca postaju samopouzdanija, veselija i spretnija.
Kako se udruga financira i što Vam je nekako najpotrebnije za još kvalitetniji rad s korisnicima?
– Udruga se financira od članarina polaznika te donacija od projekata i iz raznih privatnih područja. Najpotrebniji su nam zadovoljavajući i sigurni materijalni uvjeti te sportsko penjačka oprema koja je skupa i složena.
Koje su želje, nastojanja za naredni period?
– Planovi udruge vezani su uz širenje i promociju ovakve vrste holističke i alternativne terapije no penjanje zahtijeva opremu i materijalne uvjete što sve skupa nije jeftino. Želja nam je uključiti više volontera i djece. Potreba za ovakvim aktivnostima je velika i ideja je dalje raditi na promoviranju terapijskog pristupa penjanju.
Što biste poručili osobama s invaliditetom kao potencijalnim novim korisnicima?
-Ne postoje ograničenja, radimo sa svima bez obzira postoji li poteškoća, nedostatak ili nešto što ograničava dijete/osobu da funkcionira u svakodnevici.
Većina osoba s poteškoćama sposobna je za neovisan život u društvu, ako im je pružena odgovarajuća podrška. Dati priliku svakome da isproba ovakav oblik rekreacije i terapije jest ono što čini nas kao društvo odgovornim prema svakome bez obzira na kapacitete. Trebalo bi nam biti ‘normalno’ da su ovakve zapravo ranjive skupine dio naše društvene svakodnevice u svim razinama socijalnog postojanja, jer inkluzija se odnosi na uvažavanje različitosti svakog pojedinca. Svrha našeg programa je upravo omogućavanje konteksta u kojem svaki pojedinac bez obzira na psiho-fizičke sposobnosti ima mogućnost pripadati zajednici.
Kroz projekt je planirano pružanje ukupno 2.668 socijalnih usluga. Aktivnosti će biti prilagođene potrebama djece i njihovih obitelji, s ciljem razvoja njihovih sposobnosti, veće samostalnosti i aktivnijeg sudjelovanja u zajednici
Poslušaj članak
Udruga slijepih Zagreb provodi projekt „Da ti pokažem što mogu?“, kojem je cilj pružiti podršku djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima. Projekt traje 36 mjeseci, a kroz njegove aktivnosti bit će uključeno 105 djece i njihovih roditelja, skrbnika i drugih članova obitelji. Ukupna vrijednost projekta iznosi 249.887,97 eura.
Projekt se provodi u partnerstvu s Centrom za rehabilitaciju „Silver“ i Skijaškim klubom za osobe s invaliditetom „Sljeme“. Kroz različite aktivnosti djeci će se omogućiti razvoj novih znanja i vještina, veća samostalnost i lakše uključivanje u društveni život, dok će obitelji dobiti stručnu i praktičnu podršku.
U projekt se mogu uključiti djeca i mladi do 18 godina koji zbog tjelesnih, senzoričkih, komunikacijskih, govorno-jezičnih ili intelektualnih teškoća trebaju dodatnu podršku. Uključiti se mogu i njihovi roditelji, udomitelji, skrbnici te njihovi bračni ili izvanbračni partneri.
Udruga slijepih Zagreb u sklopu projekta pružat će psihosocijalnu podršku djeci i roditeljima, pomoć u učenju, podršku u razvoju svakodnevnih, komunikacijskih i socijalnih vještina, organizirani prijevoz te pravnu podršku roditeljima. Predviđene su i edukacije roditelja te različite aktivnosti i treninzi.
Centar za rehabilitaciju „Silver“ pružat će stručnu podršku roditeljima te provoditi aktivnosti usmjerene na razvoj socijalizacijskih i komunikacijskih vještina uz pomoć terapijskog psa. Skijaški klub za osobe s invaliditetom „Sljeme“ provodit će prilagođene zimske i ljetne sportske radionice i treninge.
Kroz projekt je planirano pružanje ukupno 2.668 socijalnih usluga. Aktivnosti će biti prilagođene potrebama djece i njihovih obitelji, s ciljem razvoja njihovih sposobnosti, veće samostalnosti i aktivnijeg sudjelovanja u zajednici.
Početna konferencija projekta održat će se u srijedu, 7. listopada 2026. u prostorijama Udruge slijepih Zagreb, Draškovićeva 80/III. Na konferenciji će biti predstavljen projekt, njegove aktivnosti i mogućnosti uključivanja djece i njihovih obitelji.
Zainteresirani za sudjelovanje mogu se javiti Udruzi slijepih Zagreb putem e-maila: info@udruga-slijepih-zagreb.hr ili telefonom na broj 01/4811-124.
Prilikom prijave potrebno je dostaviti odgovarajuću dokumentaciju, ovisno o tome prijavljuje li se dijete ili roditelj, odnosno skrbnik. Prijavljeni korisnici ne uključuju se automatski u projekt, već će o rezultatima prijave biti naknadno obaviješteni.
Projekt „Da ti pokažem što mogu?“ želi djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima pružiti konkretnu podršku i bolje mogućnosti za razvoj, učenje, kretanje, druženje i što veću samostalnost.
U praksi se pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja
Poslušaj članak
Udruga Centar za inkluziju i prava ranjivih skupina (CIPRS) prošlog je tjedna održala predavanje „Pravo na inkluzivni dodatak 2026.“, s obzirom na velik interes javnosti, ali i brojne nedoumice i pogrešna tumačenja vezana uz ovo pravo.
Sve je više osoba kojima je zbog invaliditeta potrebna dodatna financijska i druga podrška u svakodnevnom životu. Inkluzivnim dodatkom objedinjena su neka ranija prava za osobe s invaliditetom, s ciljem jednostavnijeg ostvarivanja prava i osiguravanja novčane potpore ovisno o stvarnim potrebama osobe.
Inkluzivni dodatak ne određuje se samo prema dijagnozi. Ključno je koliko zdravstveno stanje utječe na svakodnevno funkcioniranje. Vještačenjem se zato utvrđuje stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti, na temelju kojeg se određuje razina potpore. Ista dijagnoza tako ne mora značiti i isti iznos dodatka za dvije osobe.
Postoji pet razina potpore, a iznosi se kreću od 138 do 720 eura, ovisno o utvrđenoj razini. Za ostvarivanje prava potrebno je ispuniti zakonske uvjete. Kod četvrte i pete razine postoje i dodatna ograničenja, primjerice ako osoba ima drugu nekretninu koju može prodati ili iznajmiti, poslovni prostor koji ne koristi ili joj je osiguran smještaj u ustanovi.
Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad, uz koji je važno priložiti što noviju i potpuniju medicinsku dokumentaciju. Dokumentaciju pregledava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, nakon čega Hrvatski zavod za socijalni rad odlučuje postoji li pravo i kojoj razini potpore osoba pripada.
U praksi se, međutim, pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja. Prema materijalu predstavljenom na predavanju, upravo su dugotrajnost postupaka i određivanje razine potpore među najčešćim razlozima pritužbi.
Ako osoba smatra da je odluka pogrešna ili da joj je određen neodgovarajući iznos, može podnijeti žalbu. Ako ni nakon žalbe nije zadovoljna odlukom, može pokrenuti upravni spor pred sudom, pri čemu treba paziti na propisane rokove.
Inkluzivni dodatak ne smatra se prihodom u smislu Zakona o socijalnoj skrbi i izuzet je od ovrhe. Korisnik, međutim, može morati vratiti primljeni novac ako je pravo ostvario na temelju netočnih podataka ili nije prijavio promjenu koja utječe na ostvarivanje prava.
– Radionice za osobe s invaliditetom krenuli smo održavati jer smo željeli ljudima razjasniti i pojednostaviti propise te omogućiti im da steknu više samopouzdanja prilikom ostvarivanja svojih prava. U dosadašnjem radu s osobama s invaliditetom i ranjivim skupinama, a pogotovo s roditeljima djece s teškoćama u razvoju, primijetili smo da se većina ljudi teško snalazi u propisima i kontradiktornim tumačenjima institucija te često ne znaju ni odakle početi i koga kontaktirati – pojasnila je Iva Atlija, diplomirana pravnica i suosnivačica Centra za inkluziju i prava ranjivih skupina.
– Kod prava na inkluzivni dodatak zamijetili smo da velik broj korisnika ne razumije pojam stupnja oštećenja funkcionalnih sposobnosti kao preduvjeta za dobivanje inkluzivnog dodatka, već ga poistovjećuju s objektivnom dijagnozom. Tu su i iznimno dugo čekanje na nalaz i mišljenje vještačenja, zakonski kriteriji za četvrtu i petu razinu prema kojima korisnik ne smije imati drugu nekretninu u vlasništvu, kao i slučajevi osoba s kroničnom bolešću drugog stupnja kojima je pravo odbijeno jer žive s nekim u kućanstvu, čak i kada je ta osoba, primjerice, maloljetno dijete ili nemoćni roditelj – kaže Atlija.
U 2025. i 2026. godini održano je ukupno 12 radionica, od čega tri u suradnji s drugim udrugama osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju.
Do kraja ove godine, uz već održanu radionicu o pravu na inkluzivni dodatak, koju će zbog velikog interesa ponoviti, planiraju održati i radionicu o novostima u području osobne asistencije. Predviđena je i radionica na kojoj će prikupiti najvažnija, anonimizirana pitanja iz prakse te kroz studije slučaja pokazati kako postupiti u situacijama s kojima se korisnici susreću.
U planu je i izrada priručnika za roditelje djece s teškoćama u razvoju, koji bi se mogao preuzeti online i u institucijama te roditeljima poslužiti kao polazišna točka pri ostvarivanju prava njihova djeteta.
Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta
Poslušaj članak
Prošlog je tjedna održan sedmi online okrugli stol pod nazivom „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“. Skup je organiziralo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u suradnji s Povjerenikom za informiranje, organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu.
Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta.
Na skupu je istaknuto da digitalna pristupačnost nije samo ispunjavanje zakonskih pravila. Ona je važna za ravnopravno sudjelovanje svih ljudi u društvu. Osobe s vidnim, slušnim, motoričkim ili kognitivnim teškoćama često nailaze na prepreke prilikom korištenja digitalnih sadržaja, zbog čega je potrebno te sadržaje prilagoditi njihovim potrebama.
Ministarstvo također provodi edukacije za zaposlenike u oko 2600 tijela javnog sektora koja moraju poštovati zakonske obveze vezane uz digitalnu pristupačnost. Edukacije se provode i za udruge osoba s invaliditetom, koje sudjeluju u prepoznavanju problema i praćenju provedbe.
Sudionici okruglog stola složili su se da digitalnu pristupačnost treba uključiti već prilikom izrade novih internetskih stranica i usluga, a ne je rješavati tek naknadno.
Zaključeno je da pristupačnost nije nešto što se napravi samo jednom. Zbog stalnog razvoja tehnologije potrebno je digitalne sadržaje redovito provjeravati i prilagođavati kako bi ostali dostupni što većem broju ljudi.
Tko su Purger i Purgerica?
„Da ti pokažem što mogu?“ – podrška djeci i obiteljima
Predstavljena igra „Čovječe budi pravedan“
20 godina stvaranja – zajedno u tišini
-
in MREŽAPrije 1 danZa inkluzivni dodatak nije važna samo dijagnoza
-
EU kutakPrije 6 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 5 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
Video / podcastPrije 3 danaSmije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danOdržan sedmi online okrugli stol o digitalnoj pristupačnosti
-
In MetropolaPrije 5 danaBesplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
-
Civilno društvoPrije 6 danaZaštita mora biti dostupna i ženama s invaliditetom
-
MedicinaPrije 1 danAlzheimerova bolest nije neizlječiva?