Poveži se s nama
In-Portal Banner

In Metropola

INTERVJU, TOMISLAV TOMAŠEVIĆ Stabilizirali smo i ozdravili financije Grada

Objavljeno

/

Foto: Zagreb.hr

Zbog svega učinjenog vjerujem da ću dobiti ponovno povjerenje Zagrepčana i namjeravam se za godinu dana ponovno kandidirati za gradonačelnika

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u povodu tri godine mandata kaže kako je ponosan na to da su stabilizirali financije, zbog čega imaju renesansu u kapitalnim investicijama i jedini su grad u Hrvatskoj koji unatoč inflaciji nije povisio cijene ni jedne usluge građanima. 

U intervjuu Hini najavljuje osam kapitalnih projekata i do kraja godine donošenje GUP-a kojim će se po prvi put omogućiti da zemljišta mješovite, komercijalne i stambene namjene postaju zelena, što će ocrtati novu viziju Zagreba.

Početkom lipnja bit će tri godine od kada ste preuzeli upravljanje Zagrebom. Kako ih ocjenjujete? 

Ponosan sam na to da smo stabilizirali i ozdravili financije Grada. Nakon 13 godina je konačno vraćen međunarodni kreditni rejting Grada u investicijski.

Jedini smo grad koji unatoč inflaciji nije poskupio ni komunalne usluge, a niti cijenu vrtića i domova za starije i nemoćne.

Zagrebački holding drugu godinu zaredom pozitivno posluje, a uz to se i razdužuje, prvo su javno poduzeće u Hrvatskoj koje je izdalo obveznicu povezanu s ekološkom održivošću.  

Od 1. lipnja uvodimo besplatan javni prijevoz za sve starije od 65 godina, te će se 160.000 sugrađana besplatno voziti ZET-om, a to je kao cijeli Split. Svim građanima Zagreba je od početka svibnja omogućena besplatna vožnja Žičarom. 

Grad je završio preko 90 posto projekata poslijepotresne obnove gradskih zgrada i infrastrukture, od 207 završili smo 188. 

Možemo se pohvaliti sa čak 16 novih, dograđenih i obnovljenih osnovnih i srednjih škola, od čega je osam sufinancirano iz EU fondova, a osam iz gradskog proračuna.

Do kraja mandata izgradit ćemo još pet škola, što je ukupno čak 21 školu u jednom mandatu. Lani smo izgradili četiri vrtića, pet ćemo izgraditi do rujna, a još pet do kraja ove godine.

Povećali smo plaće u vrtićima i u godinu dana zaposlili dodatnih oko 550 zaposlenika. Za 66 posto u odnosu na 2021. povećali smo subvencije privatnim vrtićima kako oni ne bi podizali cijene.

U dva desetljeća, do 2021. je na krovove javnih gradskih zgrada postavljeno 0,7 megavata sunčanih elektrana, a mi smo u tri godine to učetverostručili, dok ćemo u sljedećih godinu i pol tu brojku povećati 20 puta. 

U odnosu na to da je Zagreb u vrijeme bivšeg gradonačelnika bio “simbol korupcije”, mi u ove tri godine nemamo niti jednu korupcijsku aferu.

Počeli smo projekt Paromlin, jer kad smo preuzeli upravljanje u proračunu za 2021. je bilo planirano 132 milijuna eura od prodaje zemljišta Paromlina, Gredelja i Zagrepčanke, a tada smo naslijedili i deficit od 185 milijuna eura.

Uspjeli smo u pola godine rebalansirati proračun da ne odemo na 317 milijuna eura deficita i da ne prodamo ta vrijedna zemljišta, kako bismo ih mogli revitalizirati. Prethodna Gradska skupština je predvidjela da će im za otplaćivanje deficita trebati četiri godine, a mi smo to uspjeli riješiti u dvije godine.

Koje kapitalne projekte namjeravate realizirati? 

Osam je strateških kapitalnih projekata. To su Paromlin, Dom sportova, bazen Špansko, Sarajevska ulica, Podbrežje, Kino Europa, Heinzelova ulica i stadion u Kranjčevićevoj. 

Paromlin je najveća kapitalna investicija od oko 80 milijuna eura, oko pola novca očekujemo iz EU fondova. Radovi su počeli prije mjesec dana, trajat će dvije godine i dobit ćemo novi društveno-kulturni obrazovni centar s knjižnicom suvremenog, skandinavskog tipa.

Radovi na konstruktivnoj obnovi Doma sportova kreću u lipnju, na bazenu Špansko počet će početkom srpnja, a krajem srpnja počet će cestovni dio radova u Sarajevskoj, a u rujnu na tramvajskoj pruzi od Ranžirnog kolodvora do Mosta mladosti.

U rujnu će početi gradnja zgrade s oko 300 stanova za socijalni i priuštivi najam u Podbrežju.

Radovi na obnovi Kina Europa krenut će krajem godine, kada će početi i radovi na gradnji tramvajske pruge u Heinzelovoj te će početi i gradnja nogometnog stadiona u Kranjčevićevoj s oko 11.000 mjesta. Tek kada taj stadion bude završen, počet ćemo rušiti stari stadion u Maksimiru.     

Kako teku pripreme za gradnju Maksimirskog stadiona? 

U lipnju ćemo imati Studiju izvodljivosti vezanu za troškove izgradnje i za model kako da što manje opteretimo, ili uopće ne opteretimo, gradski proračun.

Da bi to bilo privatnom investitoru isplativo planiraju se uz stadion i trgovački centar, garaža, hotel i poslovni prostori koji bi mogli pokriti troškove izgradnje stadiona koji će imati oko 35.000 mjesta i  natkrivene tribine.

Mora se napraviti i međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj. 

Promet je veliki problem, što radite na rješavanju? 

Do kraja godine bit će obnovljen Jadranski most, dvije godine se obnavlja jer ga nismo mogli potpuno zatvoriti za promet, i jer od 1981. kada je izgrađen, nikada nije obnavljan. Inzistiram na tome da sve naše mostove obnovimo i ojačamo kako bi bili otporniji na potrese, do sada smo u to investirali preko 20 milijuna eura i investirat ćemo još barem dva puta toliko.

Radimo na prometnoj studiji za novi Jarunski most. Počeli su radovi na obnovi tramvajske infrastrukture na okretištu Mihaljevac, za što očekujemo EU sufinanciranje. Obnovit ćemo tramvajske pruge na Ribnjaku i Branimirovoj. Prvi puta nakon 20 godina proširit ćemo tramvajsku mrežu, tramvaji će voziti u Heinzelovoj i Sarajevskoj.

Uz 65 novih autobusa ZET-a, sufinanciranjem iz EU fondova kupit ćemo ih još 100 na struju ili vodik te barem 30 rabljenih jer nam plinski izlaze iz funkcije.

Imamo i 20 novih tramvaja koji se proizvode u Končaru, prvi će doći na proljeće, kupit ćemo ih još 40. Kupili smo i 11 rabljenih tramvaja iz Augsburga. Želim da krajem 2025. sve tramvaje koji nisu niskopodni maknemo iz prometa. Zaštitit ćemo žutu traku kako bi tramvaji mogli nesmetano voziti.

U tijeku je i uspostava automatskog upravljanja prometom, ove godine ćemo 127 raskrižja uvesti u taj sustav.

Uskoro će završiti prva faza nove Branimirove, a velika prometna investicija je Kolakova ulica, čime ćemo dobiti obilaznicu od preko sedam kilometara na sjevernoj strani Sesveta i Dubrave.

Veliki je problem i gospodarenje otpadom?

Kad sam postao gradonačelnik grad se zvao “Kantograd”. Prije godinu i pol uveli smo novi model odvoza i naplate otpada. Do srpnja ćemo postaviti svih 150 podzemnih spremnika u centru, postavili smo ih već više od 100. U ostalim dijelovima grada postavljaju se boksevi koje Grad do kraja godine financira, a u rujnu će se početi postavljati polupodzemni spremnici.

Za obiteljske kuće ćemo do kraja godine podijeliti 90.000 kanti za plastiku i metal kako se više ne bi vješale žute vrećice po ogradama, a do sada ih je podijeljeno preko 12.000.

Povećali smo broj reciklažnih dvorišta na 21, za Čistoću je kupljen 41 novi kamion i povećavamo broj radnika.

Biootpad predajemo privatnim oporabiteljima sve dok nam se ne odobri sanacija kompostane nakon odrona na odlagalištu Jakuševec. Centar za gospodarenje otpadom gradit će se u Resniku, plan je otvoriti ga do kraja 2028. 

Očekujete li onda i novi mandat?

Naravno. Zbog svega učinjenog vjerujem da ću dobiti ponovno povjerenje Zagrepčana i namjeravam se za godinu dana ponovno kandidirati za gradonačelnika.   

Imate li viziju za novi mandat, nešto ključno što trebate napraviti? 

Ima još stvari koje u ovom mandatu mislimo napraviti a koje će biti ključna podloga za sljedeći. Do kraja godine očekujem da Skupština izglasa izmijenjeni Generalni urbanistički plan (GUP), prvi put nakon osam godina.

Za razliku od svih izmjena GUP-a do sada od strane bivše vlasti gdje su se zelene površine pretvarale u stambene, mješovite i komercijalne namjene, sada ćemo imati prvi put obrnuti trend gdje će neka zemljišta mješovite, komercijalne i stambene namjene postati zelenima.

Novi GUP će ocrtati viziju za zeleniji, pravedniji i uređeniji Zagreb.

Razgovarala: Marina Bujan/Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

In Metropola

Održana Sportska Olimpijada Zagreb istok

Objavljeno

/

Na fotografiji su prikazana djeca koja vuku uže. Na podu se nalaze obruči za vježbanje. Na gornjem zidu ustanove piše 'Prehrambeno tehnološka škola Zagreb'. U pitanju je neka vrsta igre.
Foto: Andreja Marcetić

Ovaj događaj, vođen entuzijazmom sudionika i podrškom lokalne zajednice, postavlja temelje za buduće inicijative koje će poticati inkluzivnost i zdrav način života

Gradska četvrt Gornja Dubrava u prošlu subotu 28. rujna postala je središte sporta i inkluzivnosti.

Naime, u zagrebačkom kvartu Donja Dubrava organizirana je sportska manifestacija pod nazivom ‘Sportska Olimpijada Zagreb istok 2024’ Za organizaciju ove manifestacije zadužni su bili Vijeće Gradske četvrti Gornja Dubrava, Vijeće Gradske četvrti Sesvete, Centar za potporu i inkluziju u zajednici te Hrvatska udruga socijalnih pedagoga (HUSP).

Ova sportsko-rekreativna manifestacija okupila je oko 200 djece, mladih, osoba s invaliditetom, starijih osoba, kao i predstavnike odgojno-obrazovnih ustanova, ustanova iz sustava socijalne skrbi, sportskih klubova, udruga i lokalne zajednice.

Sportska Olimpijada Zagreb istok 2024 za cilj je imala povezati različite sportsko javnozdravstvene i edukativne dimenzije kroz raznolik programa sportskih i rekreativnih aktivnosti.

Svečano otvaranje ovog inkluzivne sportsko-rekreativne manifestacije održalo se 26. rujna 2024. godine u prostorima Narodnog sveučilišta Sesvete. Otvaranje je upriličeno s bogatim kulturno-umjetničkim programom, a sudjelovali su učenici lokalnih škola koji su svojim nastupom istaknuli ljepotu različitosti te na taj način prigodno najavili ono što će se događati na Sportskoj Olimpijadi.

Glavni dio Olimpijade održao se u subotu 28. rujna kada se oko 200 dijece natjecalo u raznim sportskim disciplinama kao što su košarka, plivanje, atletika, odbojka, planinarenje i šah, kao i u ostalim rekreativnim sportovima.

Jedna od atrakcija bio je i fitness corner u kojem su se sudionici mogli okušati u prilagođenim vježbama za trudnice, osobe starije životne dobi te osobe s invaliditetom. Ova zona omogućila je svim sudionicima da se uključe u sportsko-rekreativne aktivnosti koje odgovaraju njihovim potrebama i sposobnostima.

Osim u sportu, prisutni su mogli vidjeti i vještinu slaganja šatora koju su prezentirali članovi izviđača Dubrava, obogativši tako edukativni aspekt cijelog događaja. Osim sastavljanja šatora, edukativni dio programa ponudio je i likovne i STEM radionice. Kroz likovne radionice djeca i mladi mogli su pokazati svoju kreativnost kroz različite umjetničke tehnike, poput slikanja i crtanja. S druge strane, oni koji su se odlučili zabaviti na STEM radionicama, naučili su nešto više o znanosti, inženjerstvu, matematici i tehnologiji.

Dom zdravlja Zagreb – Istok omogućio mjerenje krvnog tlaka i razine šećera u krvi, čime se promovirala važnost zdravlja.

Za sport i edukaciju najmlađih pobrinuo se Dječji vrtić Leptir koji je ponudio prilagođene programe za najmlađe, stvarajući sigurno i poticajno okruženje.

Kako bi se prva Sportska Olimpijada održala, ključna je bila uloga partnera olimpijade. Njihova posvećenost, resursi i stručnost omogućili su realizaciju programa koji je uspio okupiti sve generacije i različite društvene skupine u cilju promicanja sporta, zdravlja i inkluzije.

Veliki obol dale su zagrebačke škole kao što su Agronomska škola Zagreb i Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb koji su se kao sponzori uključili u ovu sportsko-edukativnu priču, ali i mnoge druge osnovne i srednje škole koje sun a taj način potakle svoje učenike na bavljenje sportom i edukaciju.

U cijelu priču uključila se i Udruga ‘Zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara’ promovirajući sportske aktivnosti kroz integraciju svojih članova, naglašavajući važnost inkluzivnosti i jednakosti za sve.

Sportske aktivnosti na ovoj manifestaciji nebi bile moguće bez sportskih klubova. Atletskog sportskog kluba Sesvete, Košarkaškog kluba Dubrava, Nogometnog kluba Dubrava, Plivačkog kluba Dubrava, Rukometnog kluba Dubrava i Kadetskog šahovskog kluba Brestje svojim su uključenošću oplemenili sportski natjecanja na Sportskoj Olimpijadi.

Ovu sportsko-rekreativnu inkluzivnu priču svojim donacijama osim spomenutih škola podržali su i sponzori Turistička zajednica grada Zagreba, Grad Zagreb, A2O d.o.o.,  te se tako aktovno uključili u promociju sporta, zdravog života i inkluzivnosti djece, mladih, osoba s invaliditetom i starijih osoba.

Osim sponzora i škola, velik doprinos organizaciji Sportska Olimpijada Zagreb istok 2024’ dao je i organizacijski odbor, na čelu s Zoricom Gregurić, vijećnicom Vijeća Gradske četvrti Sesvete, te Andrejom Marcetić, članicom Vijeća za prevenciju Gradske četvrti Gornja Dubrava.

Prva Inkluzivna sportska olimpijada Zagreb Istok 2024 postala je simbol zajedništva, inkluzije i promicanja zdravih stilova života. Ovaj događaj, vođen entuzijazmom sudionika i podrškom lokalne zajednice, postavlja temelje za buduće inicijative koje će poticati inkluzivnost i zdrav način života.

Nastavi čitati

In Metropola

URIHO predstavio svoje proizvode na 21. Gerontološkom tulumu

Objavljeno

/

Na fotografiji je nekoliko ljudi koji stoje za štandom. Na štandu su razni proizvodi kao što su majice, šalice, torbe te razni keramički predmeti. Uz štand nalazi se baner na kojem piše 'URIHO' i godina osnutka ustanove te adresa gdje se ustanova nalazi.
Foto: In Portal

Iako Grad Zagreb radi jako puno na poboljšanju životnog standarda građana treće životne dobi, postoji još dosta prostora za poboljšanje

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba, na zagrebačkom Zrinjevcu održan je ‘Gerontološki tulum’. Tradicionalni je ovo događaj koji već po 21. put organizira Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Ovogodišnji Gerontološki tulum i lijep dan na Zrinjevcu privukao je velik broj osoba treće dobi, kao i mnoge osobe iz Gradske uprave Grada Zagreba. Ovom događaju prisustvovali su gradonačelnik Tomislav Tomašević, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović te zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Romana Galić.

Pročelnica Lora Vidović kazala je koliko je važno da Grad Zagreb prepoznaje ulogu svojih starijih sugrađana.

– Gradski ured već godinama organizira gerontološki tulum zato što želimo prepoznati i posjetiti na važnost koju naši stariji sugrađani daju ovom gradu i ukazati na važnost aktivnog starenja. Trudimo se što je više moguće da grad Zagreb bude grad koji prepoznaje doprinos i važnost svojih starijih sugrađana – istaknula je Vidović.

Zamjenica pročelnice Romana Galić rekla je kako moramo shvatiti koliko su starije osobe bitan segment našeg društva.

– Kao organizator ovdje me dovodi želja da ukažemo i pokažemo javnosti koliko su starije osobe bitan segment našeg društva. Oni zaslužuju sav respekt za sve ono što su napravili tijekom svog životnog radnog vijeka. Mi želimo da im to Grad vrati kroz obilježavanje ovog dana. Želimo im pokazati koliko brinemo o njima te im predočiti koje su to aktivnosti i mjere kojima to radimo – poručila je Galić.

Druženje sa starijim sugrađanima grada Zagreba nije propustio ni gradonačelnik Tomislav Tomašević.

– Smatram da moramo cijeniti naše starije sugrađane koji su svojim rukama sagradili ovaj grad. Da nije bilo starijih Zagrepčana, ne bi bilo ni ovoga grada. Zato ćemo uvijek gledati kako da pomognemo starijim Zagrepčanima da se nose sa problemima kao što su inflacija, povećanje cijena, niske mirovine. Ponosan sam što je Grad Zagreb jedina županija u Hrvatskoj koja nije digla cijene doma za starije osobe. Povećavamo subvencije iz gradskog proračuna kako bi cijene ostale iste. Ove smo godine omogućili besplatan javni prijevoz osobama starijim od 65 godina, u Zagrebu je to više od 160.000 ljudi. Vi ste to zaslužili svojim radom. S uvođenjem besplatnog javnog prijevoza, Zagreb ide u korak sa svim većim europskim metropolama koje imaju besplatan javni prijevoz. I dalje ćemo se truditi da povećavamo socijalne naknade, socijalne transfere prema svim onima koji imaju male mirovine. Pokušat ćemo to uskladiti sa stopom inflacije te tako olakšati život našim starijim sugrađanima u gradu Zagrebu – zaključio je Tomašević.

Na Zrinjevcu su ove godine svoje proizvode, između ostalog, prezentirali i zaposlenici URIHO-a. Na štandu ustanove posjetitelji su mogli pronaći razne unikatne keramičke proizvode, kao i majice, šalice, kišobrane, platnene torbe, bilježnice, ali i mnoge druge proizvode iz poznate kolekcije proizvoda Purger i Purgerica koje predano rade zaposlenici najveće zaštitne radionice za osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.

Kao i svugdje gdje se pojave, URIHO-vci su i na Gerontološkom tulumu bili jedna od glavnih atrakcija. Štand najveće zaštitne radionice za osobe s invaliditetom posjetio je velik broj ljudi koji su se zainteresirali za njihove proizvode.

Ovoj tradicionalnoj gradskoj manifestaciji nazočili su i ravnateljica URIHO-a Sanja Major kao i njezini pomoćnici koji su došli podržati zaposlenike URIHO-a u promociji njihovih proizvoda.

Osim URIHO-a, svoj štand na se Gerontološkom tulumu imale su i mnoge druge gradske ustanove kao što su Gerontološki centri Grada Zagreba, Domovi zdravlja, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Hrvatski zavod za socijalni rad, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ i ostali izlagači koji su svoj program prezentirali zagrebačkim umirovljenicima.

Iako Grad Zagreb radi jako puno na poboljšanju životnog standarda građana treće životne dobi, postoji još dosta prostora za poboljšanje.

Nastavi čitati

In Metropola

UIR ZAGREBA Svečano obilježena 58. godišnjica postojanja

Objavljeno

/

Na slici je grupa ljudi koji poziraju ispred platna s projekcijom. Svi su elegantno odjeveni, a atmosfera izgleda svečano i profesionalno. Među grupom je pet žena i dva muškarca koji stoje, dok još jedna žena i muškarac čuče ispred njih. Pozadina je svijetla, s elegantnim zavjesama i ukrasima, što sugerira da se slika snimila na nekom formalnom događaju ili ceremoniji.
Foto: Klaudija Klanjčić

Udruga invalida rada Zagreba (UIR Zagreba) pripremila je dvodnevno događanje u povodu 58. obljetnice osnutka i Dana Udruge – 25. i 26. rujna 2023. godine, a pokrovitelj događanja bilo je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Prvi dan, u srijedu, 25. rujna 2025., na samom početku svima se obratila predsjednica UIR Zagreba Nada Vorkapić, zahvalivši se što su došli obilježiti tako veliku godišnjicu. Ujedno, sve je pozdravio i predsjednik Hrvatskog saveza udruga invalida rada (HSUIR) Ante Štulić, istaknuvši da je navedeni savez nastao upravo iz redova Udruge invalida rada Zagreba.

Tom prilikom organizirana je tematska tribina u Hotelu Antunović u Zagrebu, na koju se odazvalo puno članova i uzvanika.

Program je započeo okupljanjem i prijavom sudionika, nakon čega je pod moderatorskom palicom Suzane Kulišić započela tribina ‘U zdravom tijelu zdrav duh’. Predavači koji su nastupili bili su Bernard Bakač Nikšić, doktorand fizioterapije, na temu ‘Zdrava kralježnica’, zatim Dalibor Krpan na temu ‘Nove spoznaje za ispravno liječenje i prevenciju koštano zglobnih bolesti’, Damir Grbac, trener Wushua – Tai Chi Chuana (Taiji Quan) na temu ‘EU projekt WushuElixir – utjecaj Tai Chi Chuana i Qigonga na zdravlje’, a naposljetku je Stanko Svečak održao predavanje pod naslovom ‘Propriocepcija’.

Potom je uslijedila svečana dodjela nagrada, zahvalnica i priznanja zaslužnim članovima, volonterima, ostalim osobama i institucijama zaslužnima za doprinos radu, rastu i promociji UIR Zagreba tijekom jednogodišnjeg razdoblja.

Marija Mustač iz Grada Zagreba, voditeljica Odjela za planiranje i zaštitu osoba s invaliditetom u Sektoru za osobe s invaliditetom, dodijelila je Godišnju nagradu Udruge invalida rada Zagreba Anamariji Lazić, a Nagradu za naj volontera Damiru Grbcu.

Nadalje je zahvalnice i priznanja uručivala predsjednica UIR Zagreba Nada Vorkapić, i to zahvalnice za doprinos radu i funkcioniranju udruge, među kojim pojedincima iste su dobili i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, Grad Zagreb – Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Grad Velika Gorica – Upravni odjel za društvene djelatnosti, Grad Zaprešić – Upravni odjel za društvene djelatnosti, Općina Stupnik – Općinsko vijeće, Općina Luka – Općinsko vijeće, Općina Jakovlje, Općina Brdovec, Općina Klinča sela, Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske toplice i Daruvarske toplice, Thalassotherapia Crikvenica – Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju PGŽ, Zdravstveno-turistički centar Banja Vrućica, Zagrebački električni tramvaj, Hrvatsko društvo skladatelja, Ustanova Upravljanje sportskim objektima, Streljački klub ‘Kustošija’, Kuglački klub ‘Medveščak – 1958’, Hrvatski savez udruga invalida rada, Udruga SPECULUM, Dom za starije osobe ‘Trnje’, Udruga invalida rada grada Siska, Centar za kulturu Trešnjevka, Dom za starije osobe ‘Markuševec’, Muški pjevački zbor ‘Bistrani’, Zagrebačko kazalište mladih, Edukacijski centar HALO, Hotel Antunović, EkoVent-Info d.o.o., Teatar Rugantino, DVD Brezovica.

Zahvalnice za doprinos u promicanju prava i interesa invalida rada i osoba s invaliditetom dobili su Centar za promicanje zajedništva i istinskih vrijednosti ‘Pravi put’ i ADRA (Adventist Development and Relief Agency).

Zahvalnice za promicanje rada Udruge invalida rada Zagreba dobili su Hrvatska radio televizija  – HTV 1, Mreža TV, Media Servis Global d.o.o., Hrvatski radio Prvi program – HR 1, Radio Sljeme, Informativni centar Zaprešić d.o.o., TOP RADOP d.o.o. za medijske usluge, City Radio, Radio Student, Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, Direkt – Nacionalni medij za oglašavanje, In Portal, MojZagreb.info, Mirovina.hr, DugoSelo.INFO, Cityportal.hr – Regionalni informativni portal, Večernji.hr, Portal Turističke zajednice grada Zagreba, VGdanas novine i internetski portal.

Jedini živi od osnivača Udruge, Ivica Lazić (83), kao i jedan od najstarijih članova, Marijan Vlahović (89), kojega još samo dva mjeseca dijeli od jubilarne 90. godine, također su došli dati obol ovom događanju. Oboje su izrazili zahvalnost svima, jer u udruzi se osjećaju prihvaćenima i ravnopravnima.

Sutradan, 26. rujna, uslijedilo je obilježavanje Dana UIR Zagreba, u sklopu kojeg je amaterska slikarica Ljiljana Smontara otvorila u prostorijama udruge petu samostalnu izložbu pod nazivom ‘SPOREDNO – u prvom planu’. Rođena je 1961. godine u Zagrebu, a interes za umjetnost, svoju kreativnost i slikarski talenat pokazivala je od rane mladosti. Detalje uz spoznajnu ili emotivnu poruku slika nadahnuta neopisivim pejzažima, netaknutom prirodom ili zadivljena kadrovima unutarnjeg svijeta i čiste materije. Izložba se može razgledati u prostorijama Udruge do daljnjega.

Potom je uslijedila promocija knjige ‘Svijet oko OSI! – iskustveni priručnik za osobe s invaliditetom i o njima’, autora Antonia Milanovića iz Zadra, a koju je održao nakladnik Nikola Šimić Tonin. Ukratko, Milanović je rođen 14. ožujka 1988. u Zadru, gdje je pohađao osnovnu školu i klasičnu gimnaziju. Godine 2011. završio je preddiplomski studij informacijskih znanosti na Sveučilištu u Zadru, a 2016. na istom Sveučilištu diplomski studij novinarstva i odnosa s javnošću. Svoju prvu knjigu, autobiografiju – ‘Istinom protiv svih’, objavio je 2019. godine. Trenutno radi u Gradskoj knjižnici Zadar te piše članke i kolumne za razne portale. Najveća mu je želja završiti doktorski studij i dokazati svima da čovjek kada uistinu nešto želi, unatoč svim preprekama – a naročito invaliditetu koji ne smije činiti razlike, to i može učiniti.

Večer je završila slavljeničkom plesnom večeri uz druženje i glazbu svirača folklorne skupine UIR Zagreba. Obilježavanje je okupilo dupkom punu dvoranu.

Inače, Dan Udruge invalida rada Zagreba, 27. rujna, proglasila je Skupština UIR Zagreba na svojoj 3. Redovnoj sjednici održanoj 27. rujna 2007. godine.

Predsjednica Udruge Vorkapić istaknula je važnost mentalnog zdravlja kao neizostavnog i neizmjerno važnog dijela sveukupnog zdravlja, budući se svaka osoba koja ima ili koja stekne invaliditet tijekom života neminovno suočava s problemima, koji mogu dovesti do narušenja psihičkog, fizičkog i mentalnog zdravlja. Zato je važno znati da su vrata udruge otvorena kroz cijeli radni tjedan po cijele dane, kako bi se pružila podrška, informacije i edukacija.

Istaknimo za kraj da cijela organizacija obilježavanja 58. godišnjice UIR Zagreba ne bi mogla opstati da nema toliko požrtvovnog stručnog i radnog tima cijele udruge, koja savršeno funkcionira pod vodstvom svoje predsjednice Vorkapić, uz podršku iz Hrvatskog saveza udruga invalida rada na čelu s predsjednikom Ante Štulićem i dugogodišnjim direktorom Lekom Sokolajem, koji je posebno omiljen među članstvom radi svoje požrtvovnosti i otvorenosti prema svakome.

Nastavi čitati

U trendu