In Metropola
INTERVJU, TOMISLAV TOMAŠEVIĆ Stabilizirali smo i ozdravili financije Grada
Zbog svega učinjenog vjerujem da ću dobiti ponovno povjerenje Zagrepčana i namjeravam se za godinu dana ponovno kandidirati za gradonačelnika
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u povodu tri godine mandata kaže kako je ponosan na to da su stabilizirali financije, zbog čega imaju renesansu u kapitalnim investicijama i jedini su grad u Hrvatskoj koji unatoč inflaciji nije povisio cijene ni jedne usluge građanima.
U intervjuu Hini najavljuje osam kapitalnih projekata i do kraja godine donošenje GUP-a kojim će se po prvi put omogućiti da zemljišta mješovite, komercijalne i stambene namjene postaju zelena, što će ocrtati novu viziju Zagreba.
Početkom lipnja bit će tri godine od kada ste preuzeli upravljanje Zagrebom. Kako ih ocjenjujete?
Ponosan sam na to da smo stabilizirali i ozdravili financije Grada. Nakon 13 godina je konačno vraćen međunarodni kreditni rejting Grada u investicijski.
Jedini smo grad koji unatoč inflaciji nije poskupio ni komunalne usluge, a niti cijenu vrtića i domova za starije i nemoćne.
Zagrebački holding drugu godinu zaredom pozitivno posluje, a uz to se i razdužuje, prvo su javno poduzeće u Hrvatskoj koje je izdalo obveznicu povezanu s ekološkom održivošću.
Od 1. lipnja uvodimo besplatan javni prijevoz za sve starije od 65 godina, te će se 160.000 sugrađana besplatno voziti ZET-om, a to je kao cijeli Split. Svim građanima Zagreba je od početka svibnja omogućena besplatna vožnja Žičarom.
Grad je završio preko 90 posto projekata poslijepotresne obnove gradskih zgrada i infrastrukture, od 207 završili smo 188.
Možemo se pohvaliti sa čak 16 novih, dograđenih i obnovljenih osnovnih i srednjih škola, od čega je osam sufinancirano iz EU fondova, a osam iz gradskog proračuna.
Do kraja mandata izgradit ćemo još pet škola, što je ukupno čak 21 školu u jednom mandatu. Lani smo izgradili četiri vrtića, pet ćemo izgraditi do rujna, a još pet do kraja ove godine.
Povećali smo plaće u vrtićima i u godinu dana zaposlili dodatnih oko 550 zaposlenika. Za 66 posto u odnosu na 2021. povećali smo subvencije privatnim vrtićima kako oni ne bi podizali cijene.
U dva desetljeća, do 2021. je na krovove javnih gradskih zgrada postavljeno 0,7 megavata sunčanih elektrana, a mi smo u tri godine to učetverostručili, dok ćemo u sljedećih godinu i pol tu brojku povećati 20 puta.
U odnosu na to da je Zagreb u vrijeme bivšeg gradonačelnika bio “simbol korupcije”, mi u ove tri godine nemamo niti jednu korupcijsku aferu.
Počeli smo projekt Paromlin, jer kad smo preuzeli upravljanje u proračunu za 2021. je bilo planirano 132 milijuna eura od prodaje zemljišta Paromlina, Gredelja i Zagrepčanke, a tada smo naslijedili i deficit od 185 milijuna eura.
Uspjeli smo u pola godine rebalansirati proračun da ne odemo na 317 milijuna eura deficita i da ne prodamo ta vrijedna zemljišta, kako bismo ih mogli revitalizirati. Prethodna Gradska skupština je predvidjela da će im za otplaćivanje deficita trebati četiri godine, a mi smo to uspjeli riješiti u dvije godine.
Koje kapitalne projekte namjeravate realizirati?
Osam je strateških kapitalnih projekata. To su Paromlin, Dom sportova, bazen Špansko, Sarajevska ulica, Podbrežje, Kino Europa, Heinzelova ulica i stadion u Kranjčevićevoj.
Paromlin je najveća kapitalna investicija od oko 80 milijuna eura, oko pola novca očekujemo iz EU fondova. Radovi su počeli prije mjesec dana, trajat će dvije godine i dobit ćemo novi društveno-kulturni obrazovni centar s knjižnicom suvremenog, skandinavskog tipa.
Radovi na konstruktivnoj obnovi Doma sportova kreću u lipnju, na bazenu Špansko počet će početkom srpnja, a krajem srpnja počet će cestovni dio radova u Sarajevskoj, a u rujnu na tramvajskoj pruzi od Ranžirnog kolodvora do Mosta mladosti.
U rujnu će početi gradnja zgrade s oko 300 stanova za socijalni i priuštivi najam u Podbrežju.
Radovi na obnovi Kina Europa krenut će krajem godine, kada će početi i radovi na gradnji tramvajske pruge u Heinzelovoj te će početi i gradnja nogometnog stadiona u Kranjčevićevoj s oko 11.000 mjesta. Tek kada taj stadion bude završen, počet ćemo rušiti stari stadion u Maksimiru.
Kako teku pripreme za gradnju Maksimirskog stadiona?
U lipnju ćemo imati Studiju izvodljivosti vezanu za troškove izgradnje i za model kako da što manje opteretimo, ili uopće ne opteretimo, gradski proračun.
Da bi to bilo privatnom investitoru isplativo planiraju se uz stadion i trgovački centar, garaža, hotel i poslovni prostori koji bi mogli pokriti troškove izgradnje stadiona koji će imati oko 35.000 mjesta i natkrivene tribine.
Mora se napraviti i međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj.
Promet je veliki problem, što radite na rješavanju?
Do kraja godine bit će obnovljen Jadranski most, dvije godine se obnavlja jer ga nismo mogli potpuno zatvoriti za promet, i jer od 1981. kada je izgrađen, nikada nije obnavljan. Inzistiram na tome da sve naše mostove obnovimo i ojačamo kako bi bili otporniji na potrese, do sada smo u to investirali preko 20 milijuna eura i investirat ćemo još barem dva puta toliko.
Radimo na prometnoj studiji za novi Jarunski most. Počeli su radovi na obnovi tramvajske infrastrukture na okretištu Mihaljevac, za što očekujemo EU sufinanciranje. Obnovit ćemo tramvajske pruge na Ribnjaku i Branimirovoj. Prvi puta nakon 20 godina proširit ćemo tramvajsku mrežu, tramvaji će voziti u Heinzelovoj i Sarajevskoj.
Uz 65 novih autobusa ZET-a, sufinanciranjem iz EU fondova kupit ćemo ih još 100 na struju ili vodik te barem 30 rabljenih jer nam plinski izlaze iz funkcije.
Imamo i 20 novih tramvaja koji se proizvode u Končaru, prvi će doći na proljeće, kupit ćemo ih još 40. Kupili smo i 11 rabljenih tramvaja iz Augsburga. Želim da krajem 2025. sve tramvaje koji nisu niskopodni maknemo iz prometa. Zaštitit ćemo žutu traku kako bi tramvaji mogli nesmetano voziti.
U tijeku je i uspostava automatskog upravljanja prometom, ove godine ćemo 127 raskrižja uvesti u taj sustav.
Uskoro će završiti prva faza nove Branimirove, a velika prometna investicija je Kolakova ulica, čime ćemo dobiti obilaznicu od preko sedam kilometara na sjevernoj strani Sesveta i Dubrave.
Veliki je problem i gospodarenje otpadom?
Kad sam postao gradonačelnik grad se zvao “Kantograd”. Prije godinu i pol uveli smo novi model odvoza i naplate otpada. Do srpnja ćemo postaviti svih 150 podzemnih spremnika u centru, postavili smo ih već više od 100. U ostalim dijelovima grada postavljaju se boksevi koje Grad do kraja godine financira, a u rujnu će se početi postavljati polupodzemni spremnici.
Za obiteljske kuće ćemo do kraja godine podijeliti 90.000 kanti za plastiku i metal kako se više ne bi vješale žute vrećice po ogradama, a do sada ih je podijeljeno preko 12.000.
Povećali smo broj reciklažnih dvorišta na 21, za Čistoću je kupljen 41 novi kamion i povećavamo broj radnika.
Biootpad predajemo privatnim oporabiteljima sve dok nam se ne odobri sanacija kompostane nakon odrona na odlagalištu Jakuševec. Centar za gospodarenje otpadom gradit će se u Resniku, plan je otvoriti ga do kraja 2028.
Očekujete li onda i novi mandat?
Naravno. Zbog svega učinjenog vjerujem da ću dobiti ponovno povjerenje Zagrepčana i namjeravam se za godinu dana ponovno kandidirati za gradonačelnika.
Imate li viziju za novi mandat, nešto ključno što trebate napraviti?
Ima još stvari koje u ovom mandatu mislimo napraviti a koje će biti ključna podloga za sljedeći. Do kraja godine očekujem da Skupština izglasa izmijenjeni Generalni urbanistički plan (GUP), prvi put nakon osam godina.
Za razliku od svih izmjena GUP-a do sada od strane bivše vlasti gdje su se zelene površine pretvarale u stambene, mješovite i komercijalne namjene, sada ćemo imati prvi put obrnuti trend gdje će neka zemljišta mješovite, komercijalne i stambene namjene postati zelenima.
Novi GUP će ocrtati viziju za zeleniji, pravedniji i uređeniji Zagreb.
Razgovarala: Marina Bujan/Hina
U javnozdravstvenoj akciji „Zdravlje na duge staze” krvni tlak i glukozu u krvi provjerio je 281 građanin. Rezultati nisu dijagnoza niti predstavljaju stanje u općoj populaciji, a osobama kod kojih su uočena odstupanja preporučena je daljnja kontrola
Poslušaj članak
Na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu u subotu, 26. rujna, održana je javnozdravstvena akcija „Zdravlje na duge staze”, posvećena prevenciji i ranom otkrivanju kroničnih bolesti. Tijekom trosatne akcije krvni tlak i glukozu u krvi izmjerio je 281 građanin. Kod 45 posto sudionika izmjerena je vrijednost krvnog tlaka viša od 140 mmHg, dok je kod 5,5 posto glukoza u krvi bila viša od 10 mmol/L.
Akciju je organiziralo Hrvatsko društvo za kronične bolesti u suradnji s partnerima Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj, pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba. Građanima je omogućena provjera važnih pokazatelja zdravlja i razgovor sa stručnjacima, uz naglasak na prevenciju, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i sprječavanje komplikacija.
Među osobama koje su pristupile mjerenju indeksa tjelesne mase (ITM) i analizi sastava tijela, 58 posto imalo je ITM viši od 25 kg/m², a 23 posto viši od 30 kg/m². Organizatori naglašavaju da rezultati nisu dobiveni na reprezentativnom uzorku te se ne mogu preslikavati na hrvatsku populaciju.
Većina sudionika kod kojih je izmjerena glukoza u krvi viša od 10 mmol/L već je znala da ima šećernu bolest. Osobama kod kojih su tijekom akcije uočena odstupanja preporučena je daljnja kontrola, pri čemu organizatori podsjećaju da cilj ovakvih mjerenja nije postavljanje dijagnoze, nego prepoznavanje vrijednosti koje zahtijevaju dodatnu provjeru.
Dijelu sudionika obavljen je i EKG probir, pri kojem nisu zabilježena odstupanja koja bi zahtijevala daljnje postupanje tijekom same akcije. Građani su mogli izmjeriti i snagu stiska šake dinamometrom.
Uz mjerenja, velik interes vladao je za edukativne materijale. Građani su posebno tražili zdrave recepte, letke o predijabetesu, materijale iz kampanje „Ne zaboravi na bubrege”, informacije o kroničnim nezaraznim bolestima te „Zdravi tanjur”. Prema riječima organizatora, interes za praktične informacije pokazao je da građani žele znati i što mogu učiniti za očuvanje zdravlja.
– Zdravlje na duge staze znači brinuti o zdravlju tijekom cijelog života. U zdravlje ulažemo dok smo zdravi, ali o njemu nastavljamo brinuti i kada se pojavi kronična bolest. Današnji velik odaziv pokazuje da građani žele provjeriti svoje zdravlje i dobiti konkretne informacije o tome što mogu učiniti za sebe – istaknula je dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.
Naglasila je da su prevencija, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i sprječavanje komplikacija dijelovi istog puta te da građane žele potaknuti da o zdravlju razmišljaju i prije pojave simptoma.
Akciji se pridružila prof. dr. sc. Gordana Pavliša, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb. Posjetila ju je i Jasna Tucak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Ovom akcijom započelo je ovogodišnje obilježavanje Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj. Hrvatsko društvo za kronične bolesti organizira ga drugu godinu zaredom, a program pod sloganom „Zdravlje na duge staze” traje od 26. rujna do 13. listopada.
Program se nastavlja 5. listopada konferencijom „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju”, posvećenom kroničnim respiratornim bolestima, odnosno KOPB-u i astmi, te metaboličkom zdravlju. Bit će predstavljeni i rezultati istraživanja Hrvatskog društva za kronične bolesti o stavovima prema debljini kao kroničnoj bolesti, dostupnosti liječenja, preprekama i financiranju farmakološkog liječenja.
Obilježavanje završava 13. listopada konferencijom „Žensko zdravlje bez filtera”, koja će otvoriti pitanje zašto žene kasnije prepoznaju signale svojeg tijela.
Javnozdravstvena akcija „Zdravlje na duge staze“ održat će se u subotu, 26. rujna, od 10 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, uz besplatna mjerenja i razgovore sa stručnjacima
Poslušaj članak
Hrvatsko društvo za kronične bolesti organizira javnozdravstvenu akciju „Zdravlje na duge staze“, kojom u Zagrebu započinje ovogodišnje obilježavanje Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti. Akcija će se održati u subotu, 26. rujna, od 10 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, a ovogodišnje obilježavanje odvija se pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba.
Građani će moći besplatno izmjeriti krvni tlak i glukozu u krvi, odrediti indeks tjelesne mase, napraviti analizu sastava tijela, izmjeriti snagu stiska šake dinamometrom te obaviti EKG probir. Uz mjerenja, imat će priliku razgovarati sa stručnjacima o rezultatima, čimbenicima rizika i potrebi za daljnjom provjerom zdravlja.
Organizatori poručuju da zdravlje na duge staze počinje prije dijagnoze te upozoravaju na važnost prevencije, ranog otkrivanja bolesti i pravodobnog liječenja. U pozivu ističu da mnoge kronične bolesti dugo ostaju neprepoznate, zbog čega se potreba za brigom o zdravlju nerijetko osvijesti tek nakon pojave komplikacija.
Prema podacima koje navodi Hrvatsko društvo za kronične bolesti, vodeće kronične nezarazne bolesti uzrokuju tri četvrtine svih smrti u Hrvatskoj. Samo od bolesti cirkulacijskog sustava, šećerne bolesti i kroničnih bolesti donjega dišnog sustava godišnje umre više od 26.000 ljudi, odnosno više od polovice svih umrlih. Društvo također upozorava da je u Hrvatskoj registrirano više od 406.000 osoba sa šećernom bolešću.
O ranom otkrivanju kroničnih bolesti, liječenju i sprječavanju komplikacija govorit će prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac KB-a Merkur, prof. dr. sc. Gordana Pavliša, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb, te dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.
Pridružit će im se i Jasna Tucak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Obilježavanje pod sloganom „Zdravlje na duge staze“ Društvo organizira drugu godinu zaredom, a program će trajati od 26. rujna do 13. listopada. U njemu sudjeluju stručnjaci različitih područja, uz partnersku podršku stručnih društava te zdravstvenih i obrazovnih institucija.
Nakon subotnje akcije program se nastavlja 5. listopada konferencijom „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju“, posvećenom kroničnim respiratornim bolestima i metaboličkom zdravlju. Završit će 13. listopada konferencijom „Žensko zdravlje bez filtera“, čije je središnje pitanje „Zašto žene kasnije prepoznaju signale svog tijela?“.
Umirovljenicima preporučujemo da odaberu psa treće dobi koji će biti mirniji i koji neće tražiti previše kretanja – kazala je Tatjana Zajec, voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba
Poslušaj članak
Korisnici zagrebačkog Doma za starije osobe Centar i njegova Gerontološkog centra svjesni su da kućni ljubimci imaju velik pozitivan utjecaj na osobe treće dobi. Potvrdili su to na radionici „Za mene je sreća… prijatelj koji maše repom” koju su u domu u sklopu Europskog tjedna mobilnosti održali djelatnici Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba i komunalnog redarstva.
– Kućni ljubimci djeluju blagotvorno na fizičko i mentalno zdravlje umirovljenika. Psi umirovljenike potiču na kretanje i boravak na otvorenom. Znanstvena istraživanja dokazala su da to kod ljudi, među ostalim, poboljšava zdravlje srca i krvnih žila te utječe na njihovu pokretljivost, održavanje tjelesne težine i zdrav san. Psi umirovljenicima prave društvo, a tijekom boravka vani povezuju ih s drugim ljudima. Ljubimci također ljudima poboljšavaju raspoloženje. Zbog svega toga dobro je da osoba starije dobi ima ljubimca, ali pri njegovu nabavljanju ne smije precijeniti svoje mogućnosti. Preporučujemo im da odaberu psa treće dobi koji će biti mirniji i koji neće tražiti previše kretanja – kazala je Tatjana Zajec, voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba.
Umirovljenike je razveselio susret s edukacijskom kujicom Pumom te Herom, kujicom koja u Skloništu čeka udomljenje. Hera ima šest mjeseci, a u Dumovec je došla s bratom. Odlazak u središte grada bilo joj je prvo razdvajanje od njega.
– Komunalno redarstvo svjesno je da umirovljenici iz centra grada imaju veliko srce za životinje. Lijepo je vidjeti i koliko su odgovorni u brizi za pse – mikročipiraju ih, javnim ih površinama šeću na povodcu te sa sobom nose vodu za pse i vrećice za pseći izmet. Neki se uključuju i u brigu o slobodnoživućim mačkama. Važno je da pritom znaju kako je te mačke nužno sterilizirati. U protivnom dolazi do nekontroliranog razmnožavanja mačaka – istaknula je Helena Cindrić, voditeljica Odsjeka za nadzor držanja i postupanja sa životinjama Odjela komunalnog redarstva u Sektoru za civilnu zaštitu i sigurnost Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, komunalne poslove, civilnu zaštitu i sigurnost.
Korisnici Doma za starije osobe Centar i njegova Gerontološkog centra rekli su da u domovima umirovljenika nije moguće imati ljubimca, ali da i danas mlađim članovima svojih obitelji znaju pomoći u brizi za njihove ljubimce – katkad samo na nekoliko sati, a ako je potrebno, i nekoliko dana.
Dumovečkim njuškicama darovali su poslastice i keramičke zdjelice koje su sami izradili, te im poželjeli da čim prije dobiju svoje ljude i trajni dom.
Tko su Purger i Purgerica?
Povišen tlak izmjeren kod 45 posto sudionika zagrebačke akcije
Priča o Franji Bučaru dostupnija osobama s invaliditetom
Ajmo u Rodilište! – stižu TBF i KNINci
-
In MetropolaPrije 7 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 6 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 5 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 4 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
VijestiPrije 6 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni
-
Civilno društvoPrije 7 danaSOIH predstavio „Inkluzivni forum”
-
in MREŽAPrije 7 danaOdržana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot
-
Video / podcastPrije 1 danSmije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?