in MREŽA
INTERVJU, TEODOR SABOLIĆ Ravnatelj Centra Varaždin
Nedavno je Centar za pružanje usluga u zajednici Varaždin obilježio petu godišnjicu osnivanja, a ujedno i Dan Centra pa smo odlučili doznati više o ovoj ustanovi. Kroz rad Centra proveo nas je ravnatelj Teodor Sabolić
Za početak, upoznajte naše čitatelje s poviješću Centra za pružanje usluga u zajednici Varaždin.
– Dana 15. srpnja 2019. godine Gradsko vijeće Grada Varaždina donijelo je Odluku o osnivanju javne ustanove socijalne skrbi Centar za pružanje usluga u zajednici Varaždin, nakon čega su se odrađivale dodatne administrativne radnje. Prvi korisnici došli su u poludnevni boravak za odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem u kolovozu 2020. godine. Od lipnja 2023. godine licencirane su i druge socijalne usluge, a od rujna 2023. godine Centar je s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi sklopio ugovor o pružanju socijalnih usluga.
Sjedište ustanove je u Varaždinu, Graberje 33. Osnivačka prava nad ustanovom ima Grad Varaždin. Ustanova je upisana u Registar korisnika državnog proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Koje programe i projekte provodite u Centru?
– Aktualno se u Centru pruža socijalna usluga poludnevnog boravka za odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem, u isti je uključeno 12 korisnika, u dobi od dvadeset i dvije do trideset prve godine. Korisnicima usluge s područja Grada Varaždina omogućena je i usluga prijevoza u Centar te povratak kućama. Svrha programa poludnevnog boravka za odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem je stjecanje i održavanje stečenih životnih i socijalnih vještina, kvalitetno provođenje dijela slobodnog vremena, širenje socijalne mreže, poticanje osoba s invaliditetom na samostalnost prema vlastitim mogućnostima, zdravstvenom stanju i sposobnostima te poticanje osobnih potencijala, čime se u konačnici smanjuje socijalna isključenost osoba s invaliditetom.
U Centru su se održavale različite grupne aktivnosti i tematske radionice: literarne, kreativne, sportske, kulinarske i glazbene radionice. Slobodne aktivnosti sa korisnicima uključivale su društvene igre, misaone vježbe, zabavne i sportske aktivnosti. U individualnom radu s korisnicima provođene su vježbe pažnje, percepcije i koncentracije, grafomotoričke vježbe, vježbe za poticanje govora, različite motoričke vježbe, vježbe za poticanje razmišljanja i zaključivanja, vježbe opuštanja i razgibavanja. Korisnici su poticani na korištenje postojeće informatičke opreme radi povećanja informatičke pismenosti i bolje komunikacije te praćenja društvenih događanja u lokalnoj i široj zajednici. Također su organizirane i zajedničke radionice s roditeljima i korisnicima.
Također se pruža socijalna usluga poludnevnog boravka za djecu i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju, u koji je uključeno 11 korisnika u dobi od 12 do 18 godina. S korisnicima se radi na jačanju njihovih komunikacijskih i socijalnih vještina, poticanju primjerenih oblika i prevencije rizičnih ponašanja, motiviranju i pomoći u izvršavanju školskih obaveza, uz redoviti grupni rad kroz grupne diskusije i radionice te individualni savjetodavni rad.
Prošle smo godine povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u suradnji sa Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja u obitelji i nasilja nad ženama Varaždinske županije i Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima – Ured Varaždin, organizirali Seminar i okrugli stol pod nazivom Zaustavi ruku nasilja na koji se odazvalo 37 sudionika.
Nadalje, u prosincu 2023. godine u suradnji s Povjerenstvom za osobe s invaliditetom Grada Varaždina organizirali smo set radionica za djecu vrtićke dobi te zajedničko druženje na kojem su se okupili brojni članovi udruga osoba s invaliditetom s područja Grada Varaždina i županije. Nakon recitacije autorske pjesme ‘Prati me, pokaži dodirom i zapjevaj pokretom’ korisnika poludnevnog boravka za odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem našeg Centra praćene znakovnim jezikom, održane su simultane radionice s djecom. Djeca su tako, uz igru i zabavu, imala prilike vidjeti specijalizirani automobil i specijalizirano kombi vozilo za osobe s invaliditetom, prezentirana su im i demonstrirana različita pomagala za osobe s invaliditetom, učili su osnove Brailleovog pisma, osnove znakovnog jezika, igrali igre i družili se.
Druge aktivnosti ove godine bile su dovršetak pilot projekta usmjerenog na prevenciju mentalnog zdravlja učenika viših razreda osnovne škole ‘Odrasli pojma nemaju što djeca u srca spremaju’ na VII. Osnovnoj školi Varaždin u koji su bili uključeni učenici viših razreda, njihovi roditelji, nastavnici te stručni suradnici škole, te provedba projekta Odrasli pojma nemaju što djeca u srca spremaju u V. Osnovnoj školi Varaždin, također za istu korisničku skupinu.
Uz navedeno, dana 10. svibnja 2024. godine od 9 do 11:30 sati, u Centru za pružanje usluga u zajednici Varaždin održao se interaktivni seminar ‘Osnaživanje i umrežavanje stručnjaka u radu s osnovnoškolcima koji iskazuju probleme u ponašanju s područja Grada Varaždina’. Cilj seminara bio je povezati djelatnike relevantnih ustanova i organizacija koji rade s osnovnoškolcima s problemima u ponašanju na području Grada Varaždina radi uspostave kvalitetnije suradnje. Seminaru je prisustvovalo 30-ak sudionika – predstavnica Grada Varaždina (Upravni odjel za društvene djelatnosti); stručni djelatnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Varaždin koji rade na poslovima zaštite djece i mladih; stručni suradnici i ravnatelji većine gradskih osnovnih škola; djelatnici Obiteljskog centra, Područne službe Varaždinske; djelatnici Centra za pružanje usluga u zajednici Varaždin te predstavnici neprofitnih organizacija.
Kroz interaktivni seminar sudionici su iznijeli ključne izazove i poteškoće kada pričamo o radu s osnovnoškolcima koji iskazuju određene probleme u ponašanju, imali su prilike izmijeniti iskustva, razmišljanja, kao i mogućnosti i ograničenja rada te očekivanja jednih od drugih, a sve s ciljem kvalitetnijeg rješavanja ovog multidimenzionalnog problema.
Kao zaključke i ideje za poboljšanje rada sudionici su istaknuli važnost češćih održavanja ovakvih seminara, održavanja ciljanih edukacija, poboljšanje kvalitete i brzine međuresorne suradnje, osnivanje mobilnog tima, povećanje dostupnosti informacija o različitim uslugama i radionicama za djecu i mlade te njihove roditelje (socijalne, kreativne, edukativne, sportske i sl.). Kao najvažniji ishod ovog seminara valja istaknuti spremnost i motiviranost svih sudionika na kontinuirani doprinos i osobni angažman kroz uspostavu i organiziranje međuresornih timova koji bi se periodično sastajali radi rješavanja konkretnih slučajeva te donošenje internog protokola o postupanju kada je riječ o osnovnoškolcima s problemima u ponašanju.
Također smo partneri Udruzi za podršku žrtvama i svjedocima na projektu ‘Nasilje nije IN’ kojeg financira Središnji državni ured za demografiju i mlade.
Tko su vaši korisnici, kakve dijagnoze, stanja imaju?
– Aktualno imamo dvije skupine korisnika: odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem te djecu i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju. Što se tiče odraslih osoba s tjelesnim oštećenjem, najčešće se radi o cerebralnoj paralizi i stanjima poput multiple skleroze. Vezano uz drugu korisničku skupinu, radi se o djeci učenicima viših razreda i učenicima srednje škole koji iskazuju određene probleme u ponašanju, a najčešće se radi o neredovitom polaženju nastave ili neizvršavanju školskih obaveza, lošem školskom uspjehu, sklonosti rizičnim i društveno neprihvatljivim ponašanjima.
Kakvi su planovi za narednih pet godina djelovanja?
– Prvotno smo usmjereni na jačanje stručnog kadra radi poboljšanja kvalitete pružanja postojećih usluga. Nadamo se kroz narednih pet godina biti u novim prostorima, odnosno riješiti pitanje nove zgrade za našu ustanovu.
Također, u planu je pružanje usluge poludnevnog boravka i za druge skupine korisnika, prije svega za osobe s intelektualnim teškoćama, zatim odrasle osobe s višestrukim oštećenjima, kao i za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Što se tiče drugih socijalnih usluga, svakako planiramo početi pružati socijalnu uslugu savjetovanja i psihosocijalne podrške za različite skupine korisnika, rane razvojne podrške u obitelji, stručne procjene za djecu s teškoćama u razvoju kao i odrasle osobe s invaliditetom. Dakle, da sumiramo, u planu nam je jačanje kapaciteta i kvalitete postojećih usluga uz proširenje broja i vrsta usluga.
Koja bi bila vaša poruka osobama s invaliditetom, njihovim obiteljima i donositeljima odluka?
– Poruka za osobe s invaliditetom i njihove obitelji bila bi da i nadalje hrabro i strpljivo nastave sa svojim životnim borbama, a prije svega da uživaju u svakom danu, svakom uspjehu ma koliko malen on bio. Poruka za donositelje odluke bila bi da, što je više moguće, u donošenje odluka i propisa vezano uz osobe s invaliditetom, uključuju prvenstveno stručne radnike koji rade s njima te udruge osoba s invaliditetom, a kako bi procjene i nove odluke bile što usklađenije realitetu i njihovim potrebama.
Osobe s invaliditetom
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini
Poslušaj članak
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.
Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.
Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.
Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.
Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.
Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.
Potpuno izvješće dostupno je ovdje.
Civilno društvo
Projekt 3P III pružio pomoć za 132 osobe
Glavni cilj projekta je omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom da što duže i kvalitetnije žive u vlastitim domovima. Gerontodomaćice im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, odlasku u kupovinu, pripremi i organizaciji prehrane te drugim svakodnevnim obvezama
Poslušaj članak
U Splitu su predstavljeni rezultati europskog projekta „3P – Pratiteljice, Pomoćnice, Prijateljice III“, koji je usmjeren na pružanje pomoći starijim osobama i osobama s invaliditetom. Projekt provodi Županijska udruga slijepih Split, a dosadašnji rezultati pokazuju koliko je ovakva podrška važna za svakodnevni život korisnika.
Predstavljanje rezultata održano je 26. listopada u Koncertnoj dvorani Ive Tijardovića u Hrvatskom domu Split, u sklopu obilježavanja 75. obljetnice djelovanja Županijske udruge slijepih Split.
Od početka provedbe projekta zaposleno je 18 gerontodomaćica, a pomoć je dosad dobilo 132 korisnika. Podijeljeno je i više od 2.750 paketa s kućanskim i higijenskim potrepštinama, dok je ostvareno 452 od ukupno 495 planiranih rezultata.
Glavni cilj projekta je omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom da što duže i kvalitetnije žive u vlastitim domovima. Gerontodomaćice im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, odlasku u kupovinu, pripremi i organizaciji prehrane te drugim svakodnevnim obvezama.
Osim praktične pomoći, važan dio njihova posla su razgovor i druženje s korisnicima. Na taj se način smanjuje osjećaj usamljenosti, a korisnici dobivaju osjećaj sigurnosti i podrške. Ovakva pomoć ujedno olakšava svakodnevicu i članovima njihovih obitelji koji brinu o svojim bližnjima.
Korisnicima se svakog mjeseca osiguravaju i paketi osnovnih kućanskih i higijenskih proizvoda. U njima se nalaze sredstva za pranje posuđa i rublja, sapun, pasta za zube, toaletni papir, kuhinjski ručnici, šampon i drugi proizvodi za svakodnevnu upotrebu.
Projekt se provodi na području Splita, Solina, Kaštela, Visa i Komiže. Njegova ukupna vrijednost iznosi 742.500 eura, a provedba traje od veljače 2024. do veljače 2027. godine. Sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus u okviru programa „Zaželi – prevencija institucionalizacije“.
Dosadašnji rezultati pokazuju koliko su ovakvi projekti važni za poboljšanje kvalitete života starijih osoba i osoba s invaliditetom. Osim što korisnicima omogućuju lakše obavljanje svakodnevnih aktivnosti, projektom je otvoreno i 18 radnih mjesta. Time se istodobno pruža pomoć onima kojima je najpotrebnija i potiče zapošljavanje žena u lokalnoj zajednici.
in MREŽA
Stigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
Korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji
Socijalni radnici već dugo, zbog kojekakvih se zadataka svojih nadređenih, ne bave svojim primarnim poslom. Kako bi se to promijenilo, Vlada Republike Hrvatske 5. studenog donijela je Pravilnik o izmjenama i dopunama zakona o pružanju socijalnih usluga.
Izmijenjeni pravilnik omogućuje pružanje psihosocijalne i rane razvojne podrške u obitelji korisnika, mijenja prostorne i kadrovske uvjete te u dijelu usluga povećava dopuštene kapacitete.
Tako od sada, pružatelj usluga dužan je pružati uslugu u prostoru pružatelja usluga, a isto se odnosi na pružanje usluga u vidu savjetovanja, stručne procjene, psihosocijalnog savjetovanja i socijalnog mentorstva.
Isto vrijedi za obiteljske medijacije, psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, boravka, smještaja, psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške ako se ne pruža u obitelji korisnika.
Ako se usluge pružaju u prostorijama kao što su obiteljski domovi to se odnosi se na uslugu pomoći u kući, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, psihosocijalne podrške i rano razvojne podrške.
Nadalje, ako socijalni radnici pružaju pomoć u aspektu uključivanja u programe odgoja i obrazovanja, prostor je dužna osigurati odgojno obrazovna ustanova.
S druge strane, korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji.
Kako bi se osigurali potrebni radni uvjeti za kvalitetnu psihosocijalnu i rano razvojnu podršku, pružatelj usluge dužan je stručnom osoblju osigurati adekvatna sredstva za rad kao i prostor gdje će oni moći voditi bilješke te arhivirati potrebnu dokumentaciju bitnu za i u provedbi usluge.
Prostorija mora biti dovoljno prostrana da u isto vrijeme u njoj svoje radne zadatke može obavljati više osoba. Za radnike je potrebno osigurati i sanitarni čvor koji neometano mogu koristiti.
Što se tiče pružanja socijalne usluge smještaja, ona kad su u pitanju djeca, mora imati deset mjesta, dok za odrasle i starije osobe smještajni kapacitet treba biti sastavljen od 30 mjesta. Ova usluga može se realizirati i u prostoru stambene namjene koji se ujedno može koristiti i u stambene svrhe. Ako pak dom može primiti 20 osoba, onda je riječ o malom domu.
Objekt u kojem se pruža usluga smještaja mora biti visok 240 centimetara. Međutim ako u smještaju boravi do 30 osoba koje imaju problema s pokretljivošću onda se visinska razlika može savladati pomagalima; granica se računa po broju osoba, a ne po veličini stambenog prostora.
Pružatelj usluge mora imati dovoljan broj ležećih mjesta, smještaj treba sadržavati prostor za dnevni odmor, uz prostor za pripremu, čuvanje hrane i konzumaciju jela.
Što se tiče broja zaposlenih, od sada na 20 korisnika moraju biti angažirane 3 medicinske sestre. Nadalje, na 40 korisnika po novim izmjenama zakona sada se dodjeljuje jedan fizioterapeut ili radni terapeut.
Za male domove, do 30 korisnika mora biti zaposleno 5 njegovatelja uz jednu medicinsku sestru. Ovaj broj ljudi u smještaju zahtjeva manje od jednog stručnog suradnika u toj vrsti usluge smještaja.
Isto tako, u svakom domu moraju postojati dojavni uređaji koji će biti spojeni s dežurnom službom. Što se tiče spavaonica, dopušteno odstupanje od propisane površine po korisniku raste s 5 % na 15 %.
Ako dom nudi uslugu boravka za stariju populaciju i uslugu dnevnog odmora, u njemu se mora nalaziti minimalno 20 % ležajeva u odnosu na puni kapacitet.
Nove izmjene zakona trebale bi uvelike olakšati život, svima kojima je potreban smještaj ili stručna pomoć.
Ministar Alen Ružić kazao je kako su socijalni radnici raspršeni po sustavima gdje se najmanje bave onim što je u opisu njihovog posla.
-Socijalnim radnicima je plaća važna, ali iz razgovora s njima, vidljivo je da im je važno i da se poštuju kao struka, da imaju pravo istupanja i da dobiju pravo odlučivanja. Oni se ne boje odgovornosti, ali im treba podrška – istaknuo je ministar Ružić na ovu temu.
-
in MREŽAPrije 2 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 3 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 4 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 5 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 4 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 4 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini




