in MREŽA
INTERVJU, TEODOR SABOLIĆ Ravnatelj Centra Varaždin
Nedavno je Centar za pružanje usluga u zajednici Varaždin obilježio petu godišnjicu osnivanja, a ujedno i Dan Centra pa smo odlučili doznati više o ovoj ustanovi. Kroz rad Centra proveo nas je ravnatelj Teodor Sabolić
Za početak, upoznajte naše čitatelje s poviješću Centra za pružanje usluga u zajednici Varaždin.
– Dana 15. srpnja 2019. godine Gradsko vijeće Grada Varaždina donijelo je Odluku o osnivanju javne ustanove socijalne skrbi Centar za pružanje usluga u zajednici Varaždin, nakon čega su se odrađivale dodatne administrativne radnje. Prvi korisnici došli su u poludnevni boravak za odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem u kolovozu 2020. godine. Od lipnja 2023. godine licencirane su i druge socijalne usluge, a od rujna 2023. godine Centar je s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi sklopio ugovor o pružanju socijalnih usluga.
Sjedište ustanove je u Varaždinu, Graberje 33. Osnivačka prava nad ustanovom ima Grad Varaždin. Ustanova je upisana u Registar korisnika državnog proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Koje programe i projekte provodite u Centru?
– Aktualno se u Centru pruža socijalna usluga poludnevnog boravka za odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem, u isti je uključeno 12 korisnika, u dobi od dvadeset i dvije do trideset prve godine. Korisnicima usluge s područja Grada Varaždina omogućena je i usluga prijevoza u Centar te povratak kućama. Svrha programa poludnevnog boravka za odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem je stjecanje i održavanje stečenih životnih i socijalnih vještina, kvalitetno provođenje dijela slobodnog vremena, širenje socijalne mreže, poticanje osoba s invaliditetom na samostalnost prema vlastitim mogućnostima, zdravstvenom stanju i sposobnostima te poticanje osobnih potencijala, čime se u konačnici smanjuje socijalna isključenost osoba s invaliditetom.
U Centru su se održavale različite grupne aktivnosti i tematske radionice: literarne, kreativne, sportske, kulinarske i glazbene radionice. Slobodne aktivnosti sa korisnicima uključivale su društvene igre, misaone vježbe, zabavne i sportske aktivnosti. U individualnom radu s korisnicima provođene su vježbe pažnje, percepcije i koncentracije, grafomotoričke vježbe, vježbe za poticanje govora, različite motoričke vježbe, vježbe za poticanje razmišljanja i zaključivanja, vježbe opuštanja i razgibavanja. Korisnici su poticani na korištenje postojeće informatičke opreme radi povećanja informatičke pismenosti i bolje komunikacije te praćenja društvenih događanja u lokalnoj i široj zajednici. Također su organizirane i zajedničke radionice s roditeljima i korisnicima.
Također se pruža socijalna usluga poludnevnog boravka za djecu i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju, u koji je uključeno 11 korisnika u dobi od 12 do 18 godina. S korisnicima se radi na jačanju njihovih komunikacijskih i socijalnih vještina, poticanju primjerenih oblika i prevencije rizičnih ponašanja, motiviranju i pomoći u izvršavanju školskih obaveza, uz redoviti grupni rad kroz grupne diskusije i radionice te individualni savjetodavni rad.
Prošle smo godine povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u suradnji sa Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja u obitelji i nasilja nad ženama Varaždinske županije i Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima – Ured Varaždin, organizirali Seminar i okrugli stol pod nazivom Zaustavi ruku nasilja na koji se odazvalo 37 sudionika.
Nadalje, u prosincu 2023. godine u suradnji s Povjerenstvom za osobe s invaliditetom Grada Varaždina organizirali smo set radionica za djecu vrtićke dobi te zajedničko druženje na kojem su se okupili brojni članovi udruga osoba s invaliditetom s područja Grada Varaždina i županije. Nakon recitacije autorske pjesme ‘Prati me, pokaži dodirom i zapjevaj pokretom’ korisnika poludnevnog boravka za odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem našeg Centra praćene znakovnim jezikom, održane su simultane radionice s djecom. Djeca su tako, uz igru i zabavu, imala prilike vidjeti specijalizirani automobil i specijalizirano kombi vozilo za osobe s invaliditetom, prezentirana su im i demonstrirana različita pomagala za osobe s invaliditetom, učili su osnove Brailleovog pisma, osnove znakovnog jezika, igrali igre i družili se.
Druge aktivnosti ove godine bile su dovršetak pilot projekta usmjerenog na prevenciju mentalnog zdravlja učenika viših razreda osnovne škole ‘Odrasli pojma nemaju što djeca u srca spremaju’ na VII. Osnovnoj školi Varaždin u koji su bili uključeni učenici viših razreda, njihovi roditelji, nastavnici te stručni suradnici škole, te provedba projekta Odrasli pojma nemaju što djeca u srca spremaju u V. Osnovnoj školi Varaždin, također za istu korisničku skupinu.
Uz navedeno, dana 10. svibnja 2024. godine od 9 do 11:30 sati, u Centru za pružanje usluga u zajednici Varaždin održao se interaktivni seminar ‘Osnaživanje i umrežavanje stručnjaka u radu s osnovnoškolcima koji iskazuju probleme u ponašanju s područja Grada Varaždina’. Cilj seminara bio je povezati djelatnike relevantnih ustanova i organizacija koji rade s osnovnoškolcima s problemima u ponašanju na području Grada Varaždina radi uspostave kvalitetnije suradnje. Seminaru je prisustvovalo 30-ak sudionika – predstavnica Grada Varaždina (Upravni odjel za društvene djelatnosti); stručni djelatnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Varaždin koji rade na poslovima zaštite djece i mladih; stručni suradnici i ravnatelji većine gradskih osnovnih škola; djelatnici Obiteljskog centra, Područne službe Varaždinske; djelatnici Centra za pružanje usluga u zajednici Varaždin te predstavnici neprofitnih organizacija.
Kroz interaktivni seminar sudionici su iznijeli ključne izazove i poteškoće kada pričamo o radu s osnovnoškolcima koji iskazuju određene probleme u ponašanju, imali su prilike izmijeniti iskustva, razmišljanja, kao i mogućnosti i ograničenja rada te očekivanja jednih od drugih, a sve s ciljem kvalitetnijeg rješavanja ovog multidimenzionalnog problema.
Kao zaključke i ideje za poboljšanje rada sudionici su istaknuli važnost češćih održavanja ovakvih seminara, održavanja ciljanih edukacija, poboljšanje kvalitete i brzine međuresorne suradnje, osnivanje mobilnog tima, povećanje dostupnosti informacija o različitim uslugama i radionicama za djecu i mlade te njihove roditelje (socijalne, kreativne, edukativne, sportske i sl.). Kao najvažniji ishod ovog seminara valja istaknuti spremnost i motiviranost svih sudionika na kontinuirani doprinos i osobni angažman kroz uspostavu i organiziranje međuresornih timova koji bi se periodično sastajali radi rješavanja konkretnih slučajeva te donošenje internog protokola o postupanju kada je riječ o osnovnoškolcima s problemima u ponašanju.
Također smo partneri Udruzi za podršku žrtvama i svjedocima na projektu ‘Nasilje nije IN’ kojeg financira Središnji državni ured za demografiju i mlade.
Tko su vaši korisnici, kakve dijagnoze, stanja imaju?
– Aktualno imamo dvije skupine korisnika: odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem te djecu i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju. Što se tiče odraslih osoba s tjelesnim oštećenjem, najčešće se radi o cerebralnoj paralizi i stanjima poput multiple skleroze. Vezano uz drugu korisničku skupinu, radi se o djeci učenicima viših razreda i učenicima srednje škole koji iskazuju određene probleme u ponašanju, a najčešće se radi o neredovitom polaženju nastave ili neizvršavanju školskih obaveza, lošem školskom uspjehu, sklonosti rizičnim i društveno neprihvatljivim ponašanjima.
Kakvi su planovi za narednih pet godina djelovanja?
– Prvotno smo usmjereni na jačanje stručnog kadra radi poboljšanja kvalitete pružanja postojećih usluga. Nadamo se kroz narednih pet godina biti u novim prostorima, odnosno riješiti pitanje nove zgrade za našu ustanovu.
Također, u planu je pružanje usluge poludnevnog boravka i za druge skupine korisnika, prije svega za osobe s intelektualnim teškoćama, zatim odrasle osobe s višestrukim oštećenjima, kao i za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Što se tiče drugih socijalnih usluga, svakako planiramo početi pružati socijalnu uslugu savjetovanja i psihosocijalne podrške za različite skupine korisnika, rane razvojne podrške u obitelji, stručne procjene za djecu s teškoćama u razvoju kao i odrasle osobe s invaliditetom. Dakle, da sumiramo, u planu nam je jačanje kapaciteta i kvalitete postojećih usluga uz proširenje broja i vrsta usluga.
Koja bi bila vaša poruka osobama s invaliditetom, njihovim obiteljima i donositeljima odluka?
– Poruka za osobe s invaliditetom i njihove obitelji bila bi da i nadalje hrabro i strpljivo nastave sa svojim životnim borbama, a prije svega da uživaju u svakom danu, svakom uspjehu ma koliko malen on bio. Poruka za donositelje odluke bila bi da, što je više moguće, u donošenje odluka i propisa vezano uz osobe s invaliditetom, uključuju prvenstveno stručne radnike koji rade s njima te udruge osoba s invaliditetom, a kako bi procjene i nove odluke bile što usklađenije realitetu i njihovim potrebama.
Kroz projekt je planirano pružanje ukupno 2.668 socijalnih usluga. Aktivnosti će biti prilagođene potrebama djece i njihovih obitelji, s ciljem razvoja njihovih sposobnosti, veće samostalnosti i aktivnijeg sudjelovanja u zajednici
Poslušaj članak
Udruga slijepih Zagreb provodi projekt „Da ti pokažem što mogu?“, kojem je cilj pružiti podršku djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima. Projekt traje 36 mjeseci, a kroz njegove aktivnosti bit će uključeno 105 djece i njihovih roditelja, skrbnika i drugih članova obitelji. Ukupna vrijednost projekta iznosi 249.887,97 eura.
Projekt se provodi u partnerstvu s Centrom za rehabilitaciju „Silver“ i Skijaškim klubom za osobe s invaliditetom „Sljeme“. Kroz različite aktivnosti djeci će se omogućiti razvoj novih znanja i vještina, veća samostalnost i lakše uključivanje u društveni život, dok će obitelji dobiti stručnu i praktičnu podršku.
U projekt se mogu uključiti djeca i mladi do 18 godina koji zbog tjelesnih, senzoričkih, komunikacijskih, govorno-jezičnih ili intelektualnih teškoća trebaju dodatnu podršku. Uključiti se mogu i njihovi roditelji, udomitelji, skrbnici te njihovi bračni ili izvanbračni partneri.
Udruga slijepih Zagreb u sklopu projekta pružat će psihosocijalnu podršku djeci i roditeljima, pomoć u učenju, podršku u razvoju svakodnevnih, komunikacijskih i socijalnih vještina, organizirani prijevoz te pravnu podršku roditeljima. Predviđene su i edukacije roditelja te različite aktivnosti i treninzi.
Centar za rehabilitaciju „Silver“ pružat će stručnu podršku roditeljima te provoditi aktivnosti usmjerene na razvoj socijalizacijskih i komunikacijskih vještina uz pomoć terapijskog psa. Skijaški klub za osobe s invaliditetom „Sljeme“ provodit će prilagođene zimske i ljetne sportske radionice i treninge.
Kroz projekt je planirano pružanje ukupno 2.668 socijalnih usluga. Aktivnosti će biti prilagođene potrebama djece i njihovih obitelji, s ciljem razvoja njihovih sposobnosti, veće samostalnosti i aktivnijeg sudjelovanja u zajednici.
Početna konferencija projekta održat će se u srijedu, 7. listopada 2026. u prostorijama Udruge slijepih Zagreb, Draškovićeva 80/III. Na konferenciji će biti predstavljen projekt, njegove aktivnosti i mogućnosti uključivanja djece i njihovih obitelji.
Zainteresirani za sudjelovanje mogu se javiti Udruzi slijepih Zagreb putem e-maila: info@udruga-slijepih-zagreb.hr ili telefonom na broj 01/4811-124.
Prilikom prijave potrebno je dostaviti odgovarajuću dokumentaciju, ovisno o tome prijavljuje li se dijete ili roditelj, odnosno skrbnik. Prijavljeni korisnici ne uključuju se automatski u projekt, već će o rezultatima prijave biti naknadno obaviješteni.
Projekt „Da ti pokažem što mogu?“ želi djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima pružiti konkretnu podršku i bolje mogućnosti za razvoj, učenje, kretanje, druženje i što veću samostalnost.
U praksi se pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja
Poslušaj članak
Udruga Centar za inkluziju i prava ranjivih skupina (CIPRS) prošlog je tjedna održala predavanje „Pravo na inkluzivni dodatak 2026.“, s obzirom na velik interes javnosti, ali i brojne nedoumice i pogrešna tumačenja vezana uz ovo pravo.
Sve je više osoba kojima je zbog invaliditeta potrebna dodatna financijska i druga podrška u svakodnevnom životu. Inkluzivnim dodatkom objedinjena su neka ranija prava za osobe s invaliditetom, s ciljem jednostavnijeg ostvarivanja prava i osiguravanja novčane potpore ovisno o stvarnim potrebama osobe.
Inkluzivni dodatak ne određuje se samo prema dijagnozi. Ključno je koliko zdravstveno stanje utječe na svakodnevno funkcioniranje. Vještačenjem se zato utvrđuje stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti, na temelju kojeg se određuje razina potpore. Ista dijagnoza tako ne mora značiti i isti iznos dodatka za dvije osobe.
Postoji pet razina potpore, a iznosi se kreću od 138 do 720 eura, ovisno o utvrđenoj razini. Za ostvarivanje prava potrebno je ispuniti zakonske uvjete. Kod četvrte i pete razine postoje i dodatna ograničenja, primjerice ako osoba ima drugu nekretninu koju može prodati ili iznajmiti, poslovni prostor koji ne koristi ili joj je osiguran smještaj u ustanovi.
Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad, uz koji je važno priložiti što noviju i potpuniju medicinsku dokumentaciju. Dokumentaciju pregledava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, nakon čega Hrvatski zavod za socijalni rad odlučuje postoji li pravo i kojoj razini potpore osoba pripada.
U praksi se, međutim, pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja. Prema materijalu predstavljenom na predavanju, upravo su dugotrajnost postupaka i određivanje razine potpore među najčešćim razlozima pritužbi.
Ako osoba smatra da je odluka pogrešna ili da joj je određen neodgovarajući iznos, može podnijeti žalbu. Ako ni nakon žalbe nije zadovoljna odlukom, može pokrenuti upravni spor pred sudom, pri čemu treba paziti na propisane rokove.
Inkluzivni dodatak ne smatra se prihodom u smislu Zakona o socijalnoj skrbi i izuzet je od ovrhe. Korisnik, međutim, može morati vratiti primljeni novac ako je pravo ostvario na temelju netočnih podataka ili nije prijavio promjenu koja utječe na ostvarivanje prava.
– Radionice za osobe s invaliditetom krenuli smo održavati jer smo željeli ljudima razjasniti i pojednostaviti propise te omogućiti im da steknu više samopouzdanja prilikom ostvarivanja svojih prava. U dosadašnjem radu s osobama s invaliditetom i ranjivim skupinama, a pogotovo s roditeljima djece s teškoćama u razvoju, primijetili smo da se većina ljudi teško snalazi u propisima i kontradiktornim tumačenjima institucija te često ne znaju ni odakle početi i koga kontaktirati – pojasnila je Iva Atlija, diplomirana pravnica i suosnivačica Centra za inkluziju i prava ranjivih skupina.
– Kod prava na inkluzivni dodatak zamijetili smo da velik broj korisnika ne razumije pojam stupnja oštećenja funkcionalnih sposobnosti kao preduvjeta za dobivanje inkluzivnog dodatka, već ga poistovjećuju s objektivnom dijagnozom. Tu su i iznimno dugo čekanje na nalaz i mišljenje vještačenja, zakonski kriteriji za četvrtu i petu razinu prema kojima korisnik ne smije imati drugu nekretninu u vlasništvu, kao i slučajevi osoba s kroničnom bolešću drugog stupnja kojima je pravo odbijeno jer žive s nekim u kućanstvu, čak i kada je ta osoba, primjerice, maloljetno dijete ili nemoćni roditelj – kaže Atlija.
U 2025. i 2026. godini održano je ukupno 12 radionica, od čega tri u suradnji s drugim udrugama osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju.
Do kraja ove godine, uz već održanu radionicu o pravu na inkluzivni dodatak, koju će zbog velikog interesa ponoviti, planiraju održati i radionicu o novostima u području osobne asistencije. Predviđena je i radionica na kojoj će prikupiti najvažnija, anonimizirana pitanja iz prakse te kroz studije slučaja pokazati kako postupiti u situacijama s kojima se korisnici susreću.
U planu je i izrada priručnika za roditelje djece s teškoćama u razvoju, koji bi se mogao preuzeti online i u institucijama te roditeljima poslužiti kao polazišna točka pri ostvarivanju prava njihova djeteta.
Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta
Poslušaj članak
Prošlog je tjedna održan sedmi online okrugli stol pod nazivom „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“. Skup je organiziralo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u suradnji s Povjerenikom za informiranje, organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu.
Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta.
Na skupu je istaknuto da digitalna pristupačnost nije samo ispunjavanje zakonskih pravila. Ona je važna za ravnopravno sudjelovanje svih ljudi u društvu. Osobe s vidnim, slušnim, motoričkim ili kognitivnim teškoćama često nailaze na prepreke prilikom korištenja digitalnih sadržaja, zbog čega je potrebno te sadržaje prilagoditi njihovim potrebama.
Ministarstvo također provodi edukacije za zaposlenike u oko 2600 tijela javnog sektora koja moraju poštovati zakonske obveze vezane uz digitalnu pristupačnost. Edukacije se provode i za udruge osoba s invaliditetom, koje sudjeluju u prepoznavanju problema i praćenju provedbe.
Sudionici okruglog stola složili su se da digitalnu pristupačnost treba uključiti već prilikom izrade novih internetskih stranica i usluga, a ne je rješavati tek naknadno.
Zaključeno je da pristupačnost nije nešto što se napravi samo jednom. Zbog stalnog razvoja tehnologije potrebno je digitalne sadržaje redovito provjeravati i prilagođavati kako bi ostali dostupni što većem broju ljudi.
Tko su Purger i Purgerica?
„Da ti pokažem što mogu?“ – podrška djeci i obiteljima
Predstavljena igra „Čovječe budi pravedan“
20 godina stvaranja – zajedno u tišini
-
EU kutakPrije 6 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
in MREŽAPrije 1 danZa inkluzivni dodatak nije važna samo dijagnoza
-
VijestiPrije 5 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danOdržan sedmi online okrugli stol o digitalnoj pristupačnosti
-
Video / podcastPrije 2 danaSmije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?
-
In MetropolaPrije 5 danaBesplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
-
Civilno društvoPrije 6 danaZaštita mora biti dostupna i ženama s invaliditetom
-
MedicinaPrije 1 danAlzheimerova bolest nije neizlječiva?