Danas se možemo pohvaliti time da je Centar Juraj Bonači jedan od najvećih centara za pružanje socijalnih usluga na području Splitsko-dalmatinske županije i Republike Hrvatske, kaže ravnateljica Snježana Čotić
Poslušaj ovaj članak
Za početak, ukratko upoznajte naše čitatelje s poviješću Centra za odgoj i obrazovanje ‘Juraj Bonači’ Split.
– Centar za odgoj i obrazovanje ‘Juraj Bonači’ Split je započeo svoj rad davne 1971. godine kao Specijalni Centar za odgoj i obrazovanje ‘Juraj Bonači, Split’ i već tada postavio standarde pružanja pomoći i podrške djeci, mladima i odraslim osobama s intelektualnim teškoćama te njihovim obiteljima. Kako je sustav obrazovanja i socijalne skrbi napredovao, tako je i naš centar pratio njihov korak. Danas se možemo pohvaliti time da je Centar Juraj Bonači jedan od najvećih centara za pružanje socijalnih usluga na području Splitsko-dalmatinske županije i Republike Hrvatske, a čiji je i osnivač Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Centar pruža usluge djeci, mladeži i odraslim osobama s intelektualnim teškoćama s područja grada Splita i cijele Splitsko-dalmatinske županije te osobama s područja susjednih županije (Šibensko-kninska, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska).
Novim Statutom od srpnja 2016. godine djelatnost centra je pružanje socijalnih usluga djeci i mladima s teškoćama u razvoju, odraslim osobama s poremećajem iz autističnog spektra i odraslim osobama s intelektualnim oštećenjem.
Navedene socijalne usluge kao i program odgoja i obrazovanja pružaju se na više lokacija u Splitu, kao i u gradovima Sinju i Makarskoj i organizacijskoj jedinici na otoku Braču. Trenutno pružamo socijalne usluge za ukupno 700 korisnika, djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom.
Koje programe i projekte provodite u centru?
– Centar za odgoj i obrazovanje ‘Juraj Bonači’, Split jedna je od ustanova koja pruža dvojnu djelatnost. Osim široke lepeze socijalnih usluga, u centru se provodi i djelatnost osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja, obrazovanja i osposobljavanja djece s teškoćama u razvoju do 21. godine. Socijalne usluge pružamo djeci s teškoćama u razvoju od najranije dobi i odraslim osobama s invaliditetom. Djeci s teškoćama u razvoju pružamo usluge rane razvojne podrške do 7. godine života, uslugu smještaja djeci s teškoćama u razvoju koja se školuju pri našem centru. Odraslim osobama s invaliditetom pružamo uslugu boravka i psihosocijalne podrške te uslugu smještaja za odrasle osobe s poremećajima iz spektra autizma i uslugu organiziranog stanovanja.
Jedan od strateških ciljeva našeg centra, a usklađen s Nacionalnim planom razvoja socijalnih usluga 2021. – 2027. je povećanje dostupnosti socijalnih usluga stoga smo suradnjom nadležnog Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Supetra, Centra za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači, Split i Udruge ‘Brački pupoljci’, potaknuli razvoj i unapređenje izoliranih dijelova Hrvatske te tako ostvarili sveobuhvatan i ravnomjerniji napredak cijele zemlje. Otvaranje naše organizacije za cilj ima osnaživanje zajednice i promicanje jednakosti, kao i povećanje dostupnosti socijalnih usluga u zajednici.
Ovom uslugom omogućili smo najmlađim članovima zajednice ovoga otoka dostupnost prijeko potrebnih socijalnih usluga te upoznali javnost i lokalnu zajednicu o važnosti pravovremenog djelovanja i ranog uključivanja u podršku kako djeteta tako i obitelji.
U svibnju 2019. godine je usvojen Individualni plan transformacije i deinstitucionalizacije Centra Juraj Bonači kao uvjet i smjernica prijava na natječaje Europskih fondova što smo u konačnici i ostvarili o čemu svjedoče i naša tri velika projekta koji su sufinancirani iz Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj.
Projekt ‘Za bolji život’ za cilj je imao povećanje kvalitete života osoba s invaliditetom kroz socijalnu uključenost.
Projektom ‘Zajedno sretni’ pokrenuli smo novu socijalnu uslugu – uslugu organiziranog stanovanja te proširili koncept postojećeg Odjela izvaninstitucijskih usluga kroz usluge psihosocijalne podrške, rane razvojne podrške te usluge savjetovanja i pomaganja.
Projekt ‘Korak bliže zajednici’ omogućio nam je rekonstrukciju i preuređenje te opremanje pet objekata. Rekonstrukcijom, nadogradnjom, preuređenjem i osuvremenjivanjem objekata pridonijeli smo prelasku korisnika s institucijskog oblika skrbi na skrb u zajednici, prevenciji institucionalizacije, kao i razvoju mreže izvaninstitucijskih usluga i službi podrške u zajednici.
Ukupna vrijednost ovih projekata iznosi oko 3.585.657,37 eura, a kako bi se upoznali s cjelokupnom realizacijom i unapređenjem rada našeg centra kroz projekte koji su pridonijeli kvaliteti pružanja socijalnih usluga, možete više saznati i pročitati na stranicama našeg centra.
Tko su vaši korisnici, koliko ih je i kakve dijagnoze, stanja imaju?
– Naši korisnici su djeca s teškoćama u razvoju te odrasle osobe s invaliditetom. Naša ustanova primarno je pružala usluge osobama s intelektualnim teškoćama, međutim, danas se struktura naših korisnika značajno promijenila te u posljednjih 10-ak godina u našu ustanovu sve više pristižu djeca s višestrukim oštećenjima te s poremećajima iz spektra autizma. Usluge pružamo za ukupno 700 korisnika, od kojih najviše djece mlađe dobi dolazi s poremećajima iz spektra autizma, dok su odrasle osobe s invaliditetom uglavnom osobe s intelektualnim teškoćama različitog stupnja.
Koji su to najveći izazovi s kojima se susrećete u radu i gdje najviše zapinje u vašoj županiji kad su osobe s invaliditetom u pitanju?
– S najvećim problemima se susrećemo prilikom završetka obrazovanja naših korisnika. Nakon završetka školovanja korisnici uglavnom ostaju kod kuće prepušteni svojim obiteljima, primajući naknadu, ili ako je moguće i imaju sreće da rade u zaštitnim radionicama, poput DES-a. Neki korisnici zbog svojih teškoća ne mogu završiti neko od pomoćnih zanimanja te nakon završetka obveznog školovanja centar im kao alternativu pruža uslugu boravka u našem Dnevnom centru Firule gdje kroz različite kreativne aktivnosti imaju priliku biti radno okupirani te obogatiti i usavršiti svoje talente i mogućnosti. Ipak, sve to još uvijek nadilazi njihove stvarne sposobnosti, ali i prava. A jedan od najvećih izazova s kojim se susrećemo jest promicanje prava i sposobnosti osoba s invaliditetom te suzbijanje stigme koja je još uvijek prisutna u našem društvu. Želimo sustavno educirati javnost (organizacije, ustanove, poslodavce, lokalnu samoupravu) o svim mogućnostima socijalnog uključivanja osoba s intelektualnim teškoćama i njihovo zapošljavanje uz podršku i stvoriti potrebnu osnovu za kasnije sustavno zapošljavanje.
Stoga smo 2018. godine pokrenuli jedan važan projekt s kojim polako rušimo sve ove prepreke, a to je projekt ‘I mi to možemo’ kojim smo željeli povećati prepoznatljivost te približiti osobe s intelektualnim teškoćama lokalnoj zajednici. Projekt je vrlo dobro prihvaćen i prepoznat u lokalnoj zajednici te smo 2021. godine odlučili ovaj projekt dodatno obogatiti sposobnostima i talentima naših korisnika te smo njihov kreativni i radni potencijal usmjerili na osmišljavanje autohtonih suvenira za njihov grad Split i Splitsko-dalmatinsku županiju.
Projekt ‘I mi to možemo!’ ušao je u finale najvećeg svjetskog medijskog natjecanja (International News Media Association) u kategoriji ‘Najbolja nagrada za odnose s javnošću i rad u zajednici’ osvojivši 2. mjesto.
Ovim putem želimo uputiti zahvalu Turističkoj zajednici grada Splita koja je prva prepoznala važnost ovog projekta te već dugi niz godina podupire i uključuje osobe s invaliditetom u sve važne manifestacije u gradu Splitu. Zahvalu bi uputili i našem gradu Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji koji prepoznaju važnost uključivanja osoba s invaliditetom u život zajednice i tako nas podržavaju kako bi naši korisnici postali ravnopravni članovi kako lokalne, tako i šire zajednice.
Još jedan od načina kojima nastojimo otvoriti naša vrata te se približiti lokalnoj zajednici jest i poticanje i razvijanje volonterskih programa i uključivanje volontera u našu ustanovu. Naša priča s volonterima započela je još 2009. godine s nazivom ‘Voleći tebe, izgrađujem sebe’. Time smo vrata centra otvorili svim mladim, ali i starijim ljudima (srednjoškolcima, studentima) dopuštajući im da sudjeluju u raznim programima i projektima. Kao što sam slogan kaže, vjerujem kako upravo kroz društveni angažman i empatiju mladih možemo kvalitetnije socijalizirati osobe s invaliditetom, uz to izgraditi sebe, iskoristiti svoja znanja, dužnosti i mogućnosti u kreiranju boljeg društva. Pokrenuli smo također i novi volonterski program i volonterske aktivnosti za manifestaciju Hrvatska volontira 2022. godine pod sloganom: Dobro je za tvoju tvrtku ‘Volonteri i ja uvijek skladni’ kojim smo željeli potaknuti tvrtke i organizacije da se aktivno uključe u rad našeg centra i direktno upoznaju s mogućnostima i sposobnostima naših korisnika.
Koji su planovi za dalje?
– Naša vizija je da Centar Juraj Bonači bude moderna javna ustanova, koja bi dostigla najviše standarde kvalitete pružanja socijalnih usluga i svojim stručnim i tehničkim resursima odgovarala na sve izazove u području djelatnosti socijalne skrbi s aktivnom ulogom u zajednici! Vođeni ovim ciljem, odvažili smo se napraviti veliki korak u našem gradu za osobe s invaliditetom, a to je pokretanje prve galerije suvenirnice pod nazivom ‘Cava Alba’ (bijela špilja) u kojoj će biti izloženi autohtoni suveniri koji će pričati priču o kreativnosti djece, mladih i odraslih osoba s invaliditetom te promovirati naš grad kao turističku destinaciju koja prihvaća različitosti i uvažava potrebe svih gostiju bez obzira na njihove mogućnosti, ali i educiranje javnosti o svim mogućnostima socijalnog uključivanja osoba s intelektualnim teškoćama i njihovog zapošljavanja. Vođeni idejom socijalnog poduzetništva i preprekama s kojima se susrećemo prilikom zapošljavanja osoba s invaliditetom, odlučili smo da će u suvenirnici biti zaposleni naši korisnici, osobe s invaliditetom, kako bi našim primjerom pokazali i drugima našu borbenost i želju da ovim primjerom pokažemo da osobe s invaliditetom uistinu mogu, samo im trebamo dati šansu! Sve s ciljem da ovaj primjer nađe svoj put i do drugih gradova u Republici Hrvatskoj kako bi zajedničkim snagama i zajedničkim akcijama postigli bolje stanje i sigurnije okruženje za osobe s invaliditetom, a sve s ciljem prilagodbe ideja i programa stvarnim potrebama i mogućnostima zajednice.
Koja bi bila vaša poruka osobama s invaliditetom, njihovim obiteljima, ali i donositeljima odluka.
– ‘Pitamo se što možemo napraviti?’ Puno toga, uz suradnju i zalaganje.
Danas je samo jedan od dana kada se trebamo sjetiti Lucijana Orlića i svih ljudi poput njega. Ljudi koji su u tišini obilježili našu prošlost i ostavili dubok trag u budućnosti
Poslušaj članak
Prije gotovo mjesec dana napustio nas je Lucijan Orlić.
Danas, tih gotovo mjesec dana kasnije, kada obilježavamo Međunarodni dan osoba s invaliditetom i lagano kročimo prema najsvečanijem i najsvetijem dijelu godine, pravo je vrijeme da se prisjetimo ovog čovjeka.
Datumi koji su pred nama često su savršen poligon, izgovor za privremeno bezgranični hedonizam. Datumi koji su pred nama također su prilika za varljivo lijepa obećanja, i pritom je sasvim nevažno dolaze li od nas samih ili iz okoline.
Nažalost, datumi koji su pred nama sve rjeđe bude potrebu za refleksijom. Ispunjujući pogled unazad, umjesto ispraznog hedonizma. Pogled unazad koji otvara oči, umjesto lažnih obećanja. Kao da smo putem, negdje, izgubili pravi smjer.
Lucijan Orlić bio je čovjek koji je živio tiho, ali postojao gromoglasno. Kao član, i to istaknuti član mnogih zajednica, sudjelovao je u donošenju odluka i utjecao na živote mnogih ljudi, uključujući i osobe s invaliditetom kojima je nastojao pomoći kroz rad u raznim organizacijama i tijelima. Mogao bih pokušati nabrojati sve njegove funkcije, pozicije i radna mjesta, no on je živio tiho. Dovoljno tiho da je bez pogovora, bez puno riječi, nesebično pomagao mnogima na osobnoj razini, daleko od funkcija i pozicija.
Danas je samo jedan od dana kada se trebamo sjetiti Lucijana Orlića i svih ljudi poput njega. Ljudi koji su u tišini obilježili našu prošlost i ostavili dubok trag u budućnosti.
Kažu da dobri ljudi odlaze prerano. Dodao bih da najbolji odlaze tiho.
Hvala vam što radite na unapređenju života osoba s invaliditetom. Svjesni smo potrebe da se još više posvetimo pružanju podrške i poboljšanju uvjeta za osobe s invaliditetom, poručio je gradonačelnik Ačkar
Poslušaj članak
U povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, u ponedjeljak, 2. prosinca 2024. godine, u Gradskoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica održan je susret osoba s invaliditetom s gradonačelnikom Velike Gorice, Krešimirom Ačkarom. Cilj susreta bio je iznošenje prijedloga za buduće projekte koji bi unaprijedili kvalitetu života ove zajednice.
Ovim događajem službeno je započeo festival Volim život, a susret s gradonačelnikom i njegovim suradnicima moderirao je Darko Matić, predsjednik Parasportskog saveza Zagrebačke županije. Matić je ujedno najavio bogat program festivala koji se održava uz potporu Grada Velike Gorice.
Gradonačelnik Ačkar naglasio je kako Velika Gorica teži biti grad jednakih mogućnosti za sve svoje građane.
– Hvala vam što radite na unapređenju života osoba s invaliditetom. Svjesni smo potrebe da se još više posvetimo pružanju podrške i poboljšanju uvjeta za osobe s invaliditetom – poručio je Ačkar. Istaknuo je i da je u prijedlogu proračuna za iduću godinu predviđeno povećanje sredstava za provedbu Strategije za osobe s invaliditetom. Osigurana su sredstva za uskrsnice i božićnice korisnicima inkluzivnog dodatka, kao i za pokretanje pilot-projekta stambenih jedinica.
– Grad će dati svoj maksimalan doprinos u ostvarivanju ovih inicijativa – dodao je, pohvalivši udruge i pojedince za njihove uspjehe, osobito u sportu.
– Vi ste izvor motivacije i pozitivne energije svima koji vas prate – zaključio je Ačkar.
Predstavnici udruga iskoristili su priliku da podijele svoja iskustva, ističući i dobre i loše strane sustava, te predlože područja za poboljšanje unutar okvira nadležnosti Grada.
Uz tradicionalni susret, u holu Pučkog otvorenog učilišta bila je postavljena izložba radova i proizvoda korisnika Udruge osoba s invaliditetom Suncokret.
Program obilježavanja nastavio se navečer izvedbom predstave Satiričkog kazališta Kerempuh u Dvorani Gorica, uz osiguranu audiodeskripciju.
Događanja se nastavljaju u četvrtak, 5. prosinca, tribinom o zapošljavanju osoba s invaliditetom u Gradskoj vijećnici, s početkom u 11 sati, na kojoj će govoriti Natalija Krajnović, savjetnica pravobranitelja osoba s invaliditetom.
Subota je rezervirana za sportski događaj – turnir Fuji božićnjak u organizaciji Judo kluba osoba s invaliditetom Fuji, koji počinje u 11 sati. Istog dana, u crkvi Navještenja, bit će održana sveta misa s početkom u 19:30 sati.
U duhu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, ovim člancima želimo pokazati kako su potrebe i želje svih ljudi zapravo potpuno iste. Razlikuje se samo način dolaska do zajedničkog cilja
Poslušaj članak
Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se od 1992. godine. Skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 3. prosinac kao dan obilježavanja nečije svakodnevice, suživota s različitim dijagnozama i neprekidnim borbama sa nelogičnostima sustava. Zato svake godine, na isti datum, sve članice UN-a nastoje razumjeti problematiku invaliditeta, poticati prava i dostojanstvo te podizati razinu svijesti o uključivanju osoba s invaliditetom u sve pore društva.
U tim istim porama društva u kojima se nalaze, ili bi se barem trebale nalaziti osobe s invaliditetom, nažalost nalazi se mnogo diskriminacije, neznanja i neinformiranosti te krivih, odnosno iskrivljenih slika o nama kao, navodno, ravnopravnim članovima zajednice.
Iz tog ćemo razloga kroz ciklus članaka objavljenih u prosincu progovoriti o uvijek aktualnim temama unutar zdravstva, zapošljavanja i roditeljstva osoba s invaliditetom te tako obilježiti ovogodišnji Međunarodni dan.
U odnosu na vremena prije, kada se osobe s invaliditetom u zdravstvenom sustavu promatralo isključivo kroz prizmu dijagnoze, treba reći da nije učinjen neki ekstremni korak prema naprijed, iako nas, osobito u ovo predblagdansko vrijeme, često tapšaju po ramenu i uvjeravaju da jest ili, ako već nije, da će biti bolje. Sve se još uvijek svodi na iste probleme prilagodbi i individualnih, što pozitivnih što negativnih, iskustava osoba s invaliditetom sa zdravstvenim djelatnicima.
Pomalo ‘izlizana’, ali uvijek iznimno važna tema za samostalniji život svake osobe s invaliditetom je zapošljavanje. Kao medalja koja ima dvije stane potrebno je kontinuirano raditi na dvostranoj relaciji poslodavac – zaposlenik, a diskriminacija na tom području još uvijek je nečujni suputnik svake osobe s invaliditetom koja se uključuje u tržište rada. S druge strane, činjenica je da ne tumače svi taj omraženi pojam na isti način, stoga – nije li možda i do nas…?
Ako pak želimo biti inkluzivno društvo kojemu ni jedna tema vezana za osobe s invaliditetom nije tabu, moramo progovoriti o izazovima roditeljstva i o težini šutnje ili predrasuda koje s ovom temom idu ruku pod ruku. Biti roditelj s invaliditetom ne znači nemogućnost brige, ljubavi i pažnje za onoga tko je nekoć bio dio nas. Dapače, biti roditelj s invaliditetom znači imati sposobnost prilagodbe na nove životne okolnosti u kojima s jednakim žarom davanja i voljenja želite samo dobro svome djetetu.
U duhu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, ovim člancima želimo pokazati kako su potrebe i želje svih ljudi zapravo potpuno iste. Razlikuje se samo način dolaska do zajedničkog cilja.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.
Gastro kutakprije 12 mjeseci
Gastro kutakprije 1 godina
Gastro kutakprije 9 mjeseci
Gastro kutakprije 6 dana
Gastro kutakprije 4 mjeseca
Vijestiprije 11 mjeseci
Gastro kutakprije 9 mjeseci
Gastro kutakprije 9 mjeseci
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.