Connect with us

in MREŽA

INTERVJU, MAIDA ARSLANAGIĆ Uloženi trud se na kraju isplati

Objavljeno

/

Na fotografiji je grupa djece koja sjede na podu u sportskoj dvorani, okrenuti prema odrasloj osobi koja sjedi u položaju lotosa. Lica su zamagljena radi zaštite privatnosti. Odrasla osoba podiže ruke gore, a djeca izgledaju kao da slušaju ili sudjeluju u nekoj aktivnosti ili igri. Zanimljivost ove slike može biti prikaz interakcije između djece i voditelja aktivnosti, što sugerira scenu iz obrazovnog konteksta ili radionice.
Foto: 4Kids

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana svjesnosti o mucanju prenosimo intervju s magistrom logopedije Maidom Arslanagić, nekadašnjom rukometnom reprezentativkom Hrvatske, koja je svoj sportski duh i predanost prenijela i u logopedski kabinet

Studiji logopedije u Zagrebu završila je dok se još aktivno bavila sportom. Kao profesionalna sportašica formu je održavala trenirajući svaki dan, sada kao logopedinja formu održava stručnim usavršavanjima, jer smatra da bez stalnog praćenja najnovijih izazova struke ne bi mogla kvalitetno obavljati svoj posao.

Ove srijede, 23. listopada 2024. godine je u Makarskoj održano predavanje pod nazivom ‘Treba li moje dijete logopeda?’. Glavni cilj predavanja bio je upoznati roditelje s ulogom logopeda i koliko je važno na vrijeme prepoznati da dijete treba upravo stručnjaka iz područja logopedije. Za najavu predavanja podijelila je nekoliko uvodnih misli o izazovima logopedske struke, a komentirala je i aktualni prijedlog Zakona o logopedskoj djelatnosti.

Maida, za početak, cilj predavanja je upoznati roditelje s vašom strukom. Koliko je zapravo važno podizati svijest o logopedskoj struci?

– Svjedoci smo sve većeg broja govorno-jezičnih poremećaja kod djece, djeca kasnije progovaraju, imaju poteškoće s hranjenjem, žvakanjem, a samo u ovoj školskoj godini za čak 4000 djece u Hrvatskoj je odgođen upis u prvi razred. Brojka koja je definitivno upalila sve alarme u Hrvatskoj.

Nažalost, povećanjem broja djece koja trebaju određenu stručnu pomoć, rastu i liste čekanja. Roditelji, što zbog neznanja, što iz nužde, prepuštaju dijete prvom terapeutu koji je slobodan, iako to možda i nije najbolja opcija za njega. Moramo roditelje informirati bolje o tome kome se obratiti kada prepoznaju određeni problem kod djeteta, odnosno upoznati ih s ulogama različitih stručnjaka.

Živimo u vremenu kada nam je mnoštvo informacija dostupno na internetu, no time nije nužno i ispravno, a roditelji često posežu za rješenjima online. To svakako nije dobro i ne želimo da glavni promotor naše struke bude Google. Na nama stručnjacima je da se kontinuirano educiramo kako bismo osigurali što kvalitetnije usluge onima kojima je potrebno te mi moramo biti najbolji i najglasniji promotori svoje struke.

Nažalost, zbog velike potrebe, događa se da kvaliteta usluge pati jer nema dovoljno stručnjaka. Upravo nam je zato i bitan ovaj prijedlog Zakona o logopedskoj djelatnosti o kojem se priča posljednje vrijeme u javnosti.

Logopedija obuhvaća široki spektar poremećaja. Što biste istaknuli iz tog šireg konteksta?

Logopedska struka se bavi vrlo širokim rasponom poremećaja poput poremećaja govora, glasa, komunikacije, jezika, čitanja i pisanja, sluha i slušanja te hranjenja i gutanja. Radimo s djecom i odraslima s različitim teškoćama, a problemi s kojima se susrećemo uključuju teškoće poput disleksije, izgovora glasova, afazija, komunikacijskih poteškoća, poremećaji iz spektra autizma pa sve do rehabilitacije glasa.

Spomenuli ste aktualni prijedlog Zakona o logopedskoj djelatnosti, koji je izazvao brojne reakcije u javnosti. Što je prema vama ključni problem?

– Razgovarala sam s mnogim kolegicama o tome, svi zakon podržavamo i smatramo da je nužan. Sa zakonom bismo imali napokon i svoju logopedsku komoru. To je tema koja se provlači još od mojih studentskih dana i zaista se nadam da će uskoro ugledati svjetlo dana. Sretni smo što smo konačno dočekali ovaj prijedlog zakona o kojem se već dugo priča.

Prijedlog Zakona o logopedskoj djelatnosti dolazi u vrijeme kada sve više djece treba logopedsku pomoć. Logopedski timovi često su preopterećeni, a na usluge se čeka i mjesecima. Zakon je nužan kako bi se jasno regulirale kompetencije i osigurao visok standard usluga. Povećava se i broj Sveučilišta na kojem se može studirati logopedija i Zagreb više nije jedini. Time ćemo u budućnosti imati porast broja educiranih logopeda.

Donošenjem zakona zaštitili bismo struku, ali i korisnike, osiguravajući da terapiju pružaju stručni i kvalificirani logopedi koji su prikladno obrazovani.

Kako zakon može poboljšati rad logopeda i brigu o korisnicima?

– S obzirom na kompleksnost govorno-jezičnih poremećaja, regulacija struke kroz zakon pomaže postaviti jasne smjernice i osigurati stručnu podršku u svakom segmentu. Time se izbjegava situacija da netko tko nije dovoljno kvalificiran pruža usluge logopeda, što je neprihvatljivo kada se radi o korisnicima naših usluga, djeci i odraslima. Bez adekvatne stručne pomoći, uz krivi pristup, samo se može napraviti još veća šteta koju je kasnije nama puno teže ispravljati. Struka se mora očuvati kako bi mogla odgovoriti na rastuće potrebe, a to će biti moguće samo ako se uspostave strogi standardi.

Kako odgovarate na kritike da je zakon previše isključiv prema drugim srodnim strukama?

– Važno je razumjeti da svaki stručnjak ima svoje specifično područje djelovanja. Kao što sam prethodno spomenula logopedi se educiraju za rehabilitaciju govora, glasa, komunikacije, jezika, čitanja i pisanja, sluha i slušanja te hranjenja i gutanja. Poštujem interdisciplinarnost i ulogu drugih struka, ali istovremeno smatram da svatko treba raditi unutar okvira svojih kompetencija.

Možda da probam pojasniti na primjeru; s diplomom osposobljavanja za trenera fitnessa u trajanju od 360 sati, ja ne mogu znati više od jednog magistra kineziologije koji je studirao 5 godina. Zakon bi trebao osigurati red u sustavu kako bi svaki korisnik dobio najbolju moguću podršku, a za to je potrebna jasna regulacija. Osim zakona treba educirati i roditelje/korisnike o ulogama različitih stručnjaka te širiti svijest o važnosti kvalitetne i adekvatne terapije. Uvođenjem zakona i komore osigurat će se da naši krajnji korisnici – djeca i odrasli – dobiju najbolju moguću skrb. U konačnici, sve što radimo, radimo za dobrobit naših korisnika.

Za kraj, što biste poručili djeci i mladima koji se bore s nekim izazovima odrastanja ili predrasudama zbog određenih teškoća, kao i njihovim roditeljima?

– Kroz sport sam naučila što je ustrajnost, i iako me sportska karijera vodila svuda po svijetu, kad je došlo vrijeme za fakultet onda je učenje bilo u fokusu bez obzira gdje se našla. Svoju titulu danas ističem kao dokaz da se predanim radom mogu svladati i najizazovnije prepreke. Upravo taj spoj sportskog inata i akademske odgovornosti pokušavam prenijeti na djecu s kojom radim, te im pokazati da se sav uloženi trud na kraju isplati. Bilo da se radi o malom koraku naprijed, poput izgovaranja glasa koji do jučer nisu mogli izgovoriti, želim da imaju podršku i alate za ostvarivanje svojih želja imaštanja.

Svi smo se u životu susreli s naizgled nepremostivim preprekama, a u svojoj okolini i s nekim oblicima govornih poteškoća, stoga vjerujem da je uvijek korisno i zanimljivo saznati više o ulozi logopeda, važnosti pravovremene intervencije te kako osigurati najbolju skrb za svoje dijete.

Izvor: 4Kids

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

in MREŽA

Predstavljen projekt SPONA koji povezuje Split i Zagreb

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazan skup sudionika okupljenih na predstavljanju ili konferencijskom događanju u ugodnom unutarnjem prostoru rustikalnog uređenja. Prostor karakteriziraju kameni zidovi, lučni prolazi i topla rasvjeta koja stvara ugodnu atmosferu. U središtu fotografije nalazi se muškarac koji stoji okrenut prema okupljenima i obraća se prisutnima. Sudionici sjede za stolovima ili stoje uz zidove te pažljivo slušaju izlaganje. Na stolovima se mogu vidjeti čaše, šalice i promotivni materijali, što upućuje na poslovni ili društveni događaj. Okupljeni čine raznoliku skupinu žena i muškaraca različite dobi, a atmosfera djeluje profesionalno, ali istovremeno opušteno i prijateljski. U prvom planu nalaze se biljke koje dodatno doprinose ugodnom ambijentu prostora. Fotografija bilježi trenutak predstavljanja projekta ili službenog obraćanja, pri čemu je naglasak na interakciji među sudionicima, razmjeni informacija i zajedničkom sudjelovanju u događanju.
Foto: Josip Koštan

Tijekom provedbe planirano je uključivanje 120 korisnika te pružanje više od 6.000 usluga podrške na području Zagreba i Splita

Poslušaj članak

U prostoru Udruge Spektar u Splitu je 8. lipnja 2026. godine održana početna konferencija projekta SPONA: Čvrsta veza za samostalan život (SF.3.4.11.04.0070), čiji je nositelj CeDePe Zagreb, a partner Udruga Spektar iz Splita.

Projekt je usmjeren na pružanje podrške osobama s invaliditetom u procesu osamostaljivanja i aktivnijeg uključivanja u zajednicu. Kroz razvoj životnih i socijalnih vještina, aktivnosti samozastupanja, primjenu asistivne tehnologije te različite oblike stručne podrške, korisnicima će se omogućiti veća samostalnost i kvaliteta života.

Tijekom provedbe planirano je uključivanje 120 korisnika te pružanje više od 6.000 usluga podrške na području Zagreba i Splita.

Početna konferencija bila je i prilika za predstavljanje novouređenog prostora Udruge Spektar u kojem će se provoditi dio projektnih aktivnosti. Događanju su nazočile ukupno 54 osobe.

Sudionici su tijekom obilaska mogli razgledati prostor te se upoznati s programima i uslugama koje će ondje biti dostupne osobama s invaliditetom.

Konferenciji su prisustvovali predstavnici Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, predstavnici Rotary Cluba Split, organizacija civilnoga društva, poslovnog sektora, partnerskih organizacija, kao i korisnici te članovi njihovih obitelji.

Posebna zahvala upućena je Rotary Clubu Split, koji je kroz više humanitarnih akcija pomogao u prikupljanju sredstava za uređenje prostora. Predstavnici projektnih partnera naglasili su kako bez njihove podrške i angažmana ne bi bilo moguće osigurati uvjete za provedbu dijela projektnih aktivnosti. Istaknuto je i kako je Rotary Club Split svojim doprinosom podržao razvoj novih socijalnih usluga i programa namijenjenih osobama s invaliditetom na području Splita.

U nastavku programa predstavljeni su planovi rada, aktivnosti i očekivani rezultati projekta. Projekt su predstavili Josip Koštan iz Društva osoba s cerebralnom i dječjom paralizom – CeDePe Zagreb i Matea Videk, predsjednica Udruge Spektar. Govorili su o provedbi tijekom sljedeće tri godine te važnosti suradnje različitih sektora i organizacija u stvaranju kvalitetnih i održivih oblika podrške.

– Suradnja s Mateom seže još iz vremena njezina rada u Zagrebu kada smo usko surađivali, a nastavila se i nakon njezina odlaska u Split kroz godine razvoja Udruge Spektar. Današnjom provedbom projekta SPONA ta je suradnja dobila i formalni okvir. Posebno nas veseli što smo zajedničkim radom pripremili dva projekta ukupne vrijednosti veće od pola milijuna eura koje ćemo provoditi tijekom sljedeće tri godine – istaknuo je Josip Koštan, predstavnik nositelja projekta CeDePe Zagreb.

Predsjednica Udruge Spektar Matea Videk osvrnula se na značenje naziva projekta.

– Simbolika SPONE je višestruka – od povezivanja dviju najvećih hrvatskih regija i dviju različitih korisničkih skupina, preko povezivanja organizacija civilnoga društva s akademskom zajednicom, pa sve do razmjene znanja, iskustava i ideja kojima obje organizacije streme. Upravo je povezivanje temelj na kojem želimo graditi održive modele podrške za osobe s invaliditetom – rekla je Videk.

Tijekom predstavljanja istaknuta je i inicijativa Kuća nade, razvojni koncept Udruge Spektar kojim se planira proširenje kapaciteta podrške za osobe s invaliditetom. Koncept predviđa razvoj smještajnih kapaciteta, pružanje licenciranih socijalnih usluga te organizaciju zaštitnih i integrativnih radionica usmjerenih na razvoj radnih vještina i uključivanje korisnika na tržište rada.

Predstavnica Udruge Spektar naglasila je kako bi ostvarenje ovog koncepta predstavljalo važan korak naprijed u razvoju socijalnih usluga za osobe s invaliditetom na području Splita i Splitsko-dalmatinske županije.

Projekt SPONA – Čvrsta veza za samostalan život provodit će se tijekom 36 mjeseci, a njegova ukupna vrijednost iznosi 256.161,00 eura. Sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

HSUCDP je odigrao važnu ulogu u zagovaranju prava OSI

Objavljeno

/

Napisao/la:

Skupina mladih i organizatora pozira u prostoru udruge držeći majice programa Klub Aktiv.
Foto: In Portal

Ana Kanjera, stručna suradnica HSUCDP-a, posebno je istaknula program koji Savez već treći ciklus provodi u suradnji sa svojim udrugama članicama diljem Lijepe naše, a riječ je o projektu Klub aktiv

Poslušaj članak

Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize (HSUCDP) nastavlja djelovati na promicanju uključivog društva, jednakih mogućnosti i aktivnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u svim područjima života.

Poruka je to jučerašnjih Dana otvorenih vrata, događanja koje je Savez upriličio na svojoj zagrebačkoj adresi.

Ana Kanjera, stručna suradnica HSUCDP-a, posebno je istaknula program koji Savez već treći ciklus provodi u suradnji sa svojim udrugama članicama diljem Lijepe Naše, a riječ je o projektu Klub aktiv.

Usto, naglasila je važnost projekta Eduka – edukacijom protiv nasilja, koji je Savez proveo među učenicima osnovnih škola s područja Zagreb. Rečeni je projekt proveden uz financijsku podršku Grada Zagreba, koji je također novčano podržao i projekt ‘4 kampanje za cerebralnu i dječju paralizu’.

Kroz petnaest godina djelovanja, naglasila je Ana Kanjera, Savez je odigrao važnu ulogu u zagovaranju prava osoba s invaliditetom, pružanju podrške članicama te unapređenju kvalitete života osoba s cerebralnom i dječjom paralizom i njihovih obitelji.

Poseban dio programa bio je namijenjen učenicima trećeg razreda Gimnazije Lucijana Vranjanina, koji su sudjelovali u edukativnim aktivnostima o ulozi udruga i saveza u hrvatskom društvu, s naglaskom na organizacije koje djeluju u području zaštite i promicanja prava osoba s invaliditetom.

Na događanju su sudjelovali predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Društva osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Zagreb CeDePe, Saveza društava distrofičara Hrvatske, Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida te Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, čime je dodatno potvrđena važnost međusektorske suradnje u području podrške osobama s invaliditetom.

Nastavite čitati

Civilno društvo

‘Vremeplov za sve’ i inkluzija u Muzeju krapinskih neandertalaca

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazana konferencija za medije ili javno predstavljanje projekta održano u Muzeju krapinskih neandertalaca. U prvom planu nalazi se publika koja sjedi na crvenim stolicama i prati izlaganje, dok za stolom ispred okupljenih sjede tri osobe uključene u predstavljanje projekta. U pozadini dominira veliki multimedijski zaslon na kojem je prikazana prezentacija s naslovom „Provedba i vrijednost projekta“. Na zaslonu su istaknuti osnovni podaci o projektu, uključujući ukupnu vrijednost od 135.202,43 eura, iznos bespovratnih sredstava te razdoblje provedbe od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine. Uz tekstualne informacije prikazane su i fotografije sudionika te logotipi institucija uključenih u provedbu projekta. Prostor u kojem se događanje održava dio je stalnog postava Muzeja krapinskih neandertalaca, što je vidljivo po izloženim ilustracijama, dokumentima, fosilnim nalazima i edukativnim sadržajima na zidovima. S lijeve strane nalaze se promotivni panoi projekta „Vremeplov za sve“, dodatno naglašavajući temu predstavljanja. Atmosfera fotografije odaje dojam službenog i edukativnog događanja posvećenog predstavljanju projekta usmjerenog na povećanje dostupnosti kulturnih sadržaja i razvoj inkluzivnih programa.
Foto: Muzej krapinskih neandertalaca

Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću

Poslušaj članak

Muzej krapinskih neandertalaca provodi projekt ‘Vremeplov za sve’, usmjeren na promicanje inkluzivnih usluga u kulturi te povećanje dostupnosti kulturne baštine osobama s invaliditetom i drugim pripadnicima ranjivih skupina.

Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću. Kroz različite prilagođene sadržaje i aktivnosti projekt nastoji približiti povijest, tradiciju i kulturnu baštinu širokom krugu korisnika te stvoriti okruženje u kojem su kultura i znanje dostupni svima.

Poseban naglasak stavljen je na jačanje kapaciteta zaposlenika ustanova u kulturi za pružanje inkluzivnih usluga. U tu svrhu tijekom provedbe projekta organizirat će se edukacije za sve djelatnike ustanove kako bi stekli nova znanja i vještine potrebne za kvalitetan rad s različitim ciljnim skupinama.

Edukacije će biti usmjerene na rad s djecom do 18 godina, mladima od 18 do 29 godina, osobama starijima od 55 godina te osobama s invaliditetom, s ciljem bolje prilagodbe kulturnih sadržaja njihovim interesima, mogućnostima i potrebama.

Projekt uključuje i provedbu 12 specijaliziranih edukativno-kreativnih radionica posvećenih evoluciji, geološkoj prošlosti Zemlje, životu pračovjeka i nalazištu Hušnjakovo. Svaka radionica bit će posebno osmišljena za određenu ranjivu skupinu korisnika te će trajati ukupno deset školskih sati raspoređenih kroz tri dolaska.

Program će obuhvaćati obilazak muzejskog postava i sudjelovanje u kreativnim i edukativnim aktivnostima prilagođenima potrebama polaznika. Kako bi se osigurala što veća dostupnost sadržaja, Muzej će sudionicima osigurati prijevoz, okrjepu i osvježenje tijekom radionica.

Provedbom projekta očekuje se povećanje dostupnosti kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom, njihova veća društvena uključenost te podizanje svijesti javnosti o važnosti pristupačnosti i inkluzije.

Projekt će pridonijeti razvoju i prilagodbi sadržaja osobama s različitim vrstama invaliditeta, stvaranju i provedbi inkluzivnih edukativnih radionica te razvoju interaktivnih programa posvećenih lokalnoj povijesti i kulturnoj baštini. Također će se razviti primjeri dobre prakse koji će se moći primjenjivati i nakon završetka projekta, dok će javni događaji i medijske aktivnosti dodatno promovirati važnost jednakih mogućnosti i dostupnosti kulturnih sadržaja svim građanima.

Projekt ‘Vremeplov za sve’ provodi se od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine. Nositelj projekta su Muzeji Hrvatskog zagorja – Muzej krapinskih neandertalaca, a ukupna vrijednost projekta iznosi 135.202,43 eura.

Projekt je u cijelosti financiran bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), uz sudjelovanje Ministarstva kulture i medija kao Posredničkog tijela razine 1 te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao Posredničkog tijela razine 2.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu