U sklopu ovogodišnjeg jubilarnog izdanja Boris Hanžeković memorijala koji će se odvijati od 22. do 24. svibnja u Zagrebu, bit će otvorena i jedinstvena izložba koja će prikazati retrospektivu 75 godina hrvatske atletike.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 21. do 23. svibnja 2025., uz slobodan ulaz, bit će otvorena izložba Neizbrisiv trag u svjetskoj atletici – Boris Hanžeković memorijal, koja će oživjeti slavne trenutke ovog svjetski poznatog sportskog događanja. 

“Kao što u natjecateljskom dijelu Memorijala atletiku dovodimo među ljude, kroz organizaciju jedinstvenih koncepta natjecanja Zagreb City Challengea u skoku u vis, te Memorijala Ivana Ivančića u bacanja kugle – na atraktivnoj lokaciji u srcu Zagreba na gradskim fontanama, tako i ovom izložbom želimo 75 godina povijesti atletike u Hrvatskoj predstaviti javnosti u središtu koje spaja sport, edukaciju, društvo, tradiciju i turizam – Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. “ – naglasio je direktor Boris Hanžeković Memorijala, Natko Bošnjak.

Po prvi puta izloženi simboli atletike

Ova izložba svojevrsna je multimedijalna retrospektiva u kojoj se prošlost spaja s budućnosti a koja će posjetitelje provesti od starta do ciljne linije kroz najupečatljivije trenutke Memorijala Borisa Hanžekovića kroz videe i fotografije, na postolju pobjednika bit će izložena brojne medalje, pehari i odličja naših predstavnika na olimpijskim, svjetskim i europskim natjecanjima, a izbliza će se moći vidjeti i simbol Memorijala, prijelazni pehar Borisa Hanžekovića, predstavljanje mladih nada hrvatske atletike, novinski članci kroz desetljeća, te uspomene navijača.

Trenuci koji su oblikovali hrvatsku atletiku i ostavili neizbrisiv trag u svjetskoj sportskoj sceni 

Atletski podvizi koji su se dogodili upravo na ovoj najstarijoj sportskoj priredbi ostali su zabilježeni u sportskoj povijesti. Upravo ti ključni trenuci Memorijala poput utrka Milke Babović, skoka Blanke Vlašić preko 208 cm, pobjeda Usaina Bolta, prva stotka ispod 10 sekundi, hitac Sandre Elkasević preko 70 metara i hitcii bacanja kugle preko 22 m Crousera i Walsa i ostalih kuglaša preko 22 m, još će jednom oživjeti na ovoj izložbi koja se ne propušta.

75 godina atletske tradicije u Hrvatskoj

Izložba Neizbrisiv trag u svjetskoj atletici – Boris Hanžeković memorijal nije samo pregled bogate baštine Boris Hanžeković memorijala, nego i uvid u uspjehe hrvatske atletike u svijetu kroz  75 godina. Kroz jedinstveni spoj sporta, povijesti i emocije, ova retrospektiva pruža priliku posjetiteljima upoznati, prisjetiti se, prepoznati i ponovno proživjeti ključne trenutke jubilarnog Memorijala, koji je kroz godine donio uzbuđenja, zajedništvo, ponos, osmijehe, radost i značaj  koji ga čine većim od samog sportskog natjecanja.

Ova izložba uključit će i sjećanja gledatelja, sportaša i ljubitelja ovog tradicionalnog mitinga, koji je tijekom desetljeća ostavio dubok trag ne samo u sportu, već i u kulturi i društvu.

Organizator poziva sve koji posjeduju uspomene s Memorijala iz 2000. godine ili ranije – fotografije, ulaznice, suvenire, majice, rekvizite i slične predmete – da ih podijele i tako postanu dio svečane izložbe. Ti predmeti i sjećanja postat će dio priče koja povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost jednog od najvažnijih atletskih mitinga na svijetu. Sve informacije o načinu prikupljanja nalaze se na društvenim mrežama i službenoj mrežnoj stranici Memorijala.

Na jubilarni 75. Boris Hanžeković Memorijal u Zagreb stiže najbolji svjetski bacač kugle svih vremena, svjetski rekorder i olimpijski pobjednik Ryan Crouser koji će odmjeriti snage s Tomom Walshom, aktualnim svjetskim dvoranskim prvakom, kao i “najbrža žena” Julien Alfred, olimpijska pobjednica na 100 metara. 

Uz brojne svjetske zvijezde na jubilarnom Boris Hanžeković memorijalu će nastupiti i najbolje hrvatske atletičarke i atletičari: Sandra Elkasević, Sara Kolak, Jana Koščak te Nina Vuković, Marino Bloudek, Roko Farkaš, Mia Wild i Vita Barbić.

Ulaz je za 22. i 23. svibnja, za Zagreb City Challenge i Memorijal Ivana Ivančića, slobodan, a svoje ulaznice za središnji atletski spektakl, za Boris Hanžeković memorijal koji se održava u subotu 24. svibnja, možete pronaći u sustavu Ulaznice.hr. 

Boris Hanžeković memorijal ostavio je neizbrisiv trag u svjetskoj atletici, hrvatskom sportu, kao tradicionalno sportsko, ali i turističko, kulturno i društveno događanje.

Umjetnička djela Spomen-zbirke Pavla Beljanskog približena su osobama s oštećenjem vida. Na taj način su mogli ‘vidjeti’ ljepotu, ali i shvatiti poruku koju ova umjetnička ostvarenja šalju

U utorak je u Tiflološkom muzeju otvorena izložba ‘Dodirni i osjeti’ kroz taktilni postav iz kolekcije Pavla Beljanskog iz Novog Sada. Autor je predstavio 10 djela tradicionalne umjetnosti koji od osnivanja Spomen-zbirke imaju svoje mjesto u ovom postavu.

Deset izabranih umjetničkih djela s prostora bivše države predstavljeno je putem taktlnih dijagrama i audio zapisa te su na taj način prilagođeni osobama s oštećenjem vida.

Što se tiče kiparskih djela, radi se o gipsanim odljevima originalnih skulptura koji su također poduprta verbalnim zapisima. Sva slikarska i kiparska djela nalaze se u fundusu Spomen-zbirke Pavla Beljanskog u Novom Sadu.

Posjetelji mogu vidjeti djela umjetnika Sretana Stojanovića, Rista Stijovića, Mihajla Tomića, Vlahe Bukovca, Milana Konjovića, Milice Zorić, Save Šumanovića te Mališe Glišića, a posebno su istaknuti portreti Pavla Beljanskog, Nateše Bošković, zatim ‘Naga žena’, ‘Borovi’, ‘Velika Iza’, ‘Jabuke i grožđe’ te ‘Sova’.

-Ovaj projekt započeli smo 2014. godine. Za sada imamo 20 eksponata koji pripadaju taktilnom fondu, od kojeg smo dio prilagodili osobama s invaliditetom. Dio postava prilagođen je slabo videćim osobama, a drugi dio osobama koje ne čuju. Sve smo ovo napravili zahvaljujući kontaktima upravo s osobama s tom vrstom invaliditeta. Bez njihove podrške sigurno ne bi uspjeli. Radi se o autorima iz kolekcije Pavla Beljanskog koji je ovu kolekciju djela poklonio svom narodu 1957. godine. Tako smo od 1961. godine javnosti poznati kao Spomen zbirka Pavla Beljanskog – kazala je koautorica postava Milica Orlović Čobanov.  

Umjetnička djela Spomen-zbirke Pavla Beljanskog ovom izložbom približena su osobama s oštećenjem vida. Na taj način i oni mogu ‘vidjeti’ ljepotu, ali i shvatiti poruku koju ova umjetnička ostvarenja šalju.

– Izložba ‘Dodirni i osjeti’, taktilni prikaz iz Spomen zbirke Pavla Beljanskog rezultat je međusobne suradnje koji se proširio i van naših granica. Iznimna nam je čast što smo ugostili taktilni postav iz Novog Sada u prostor Tiflološkog muzeja. Ovaj postav upotpunjuje našu misiju i viziju rada, prilagođavanja i činjenja kulture dostupnom osobama s invaliditetom kao ravnopravnim sudionicima našeg društva – istaknula je Iva Sočković suradnica u kulturi Tiflolškog muzeja.

Taktilna postava nastala je 2014. godine u suradnji Spomen-zbirke Pavla Beljanskog sa Školom za osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje ‘Milan Petrović’, Umjetničkom ljevaonicom ‘Stanišić’ i radio televizijom Vojvodine.

Na otvaranje izložbe odazvao se velik broj slijepih osoba koji su dodirujući izložene  radove dobili širu sliku o djelima čija ljepota ostavlja bez teksta.

Izložba ‘Dodirni i osjeti’ može se pogledati do 25. svibnja u Tiflološkom muzeju u Zagrebu u Draškovićevoj 80/II.

Predstava nosi poruku da smo svi jednaki i svi zaslužujemo priliku za ravnopravno uključenje u zajednicu,ali moramo se i sami oko toga potruditi.

Kazališna udruga „MIST“ u ponedeljak je u dvorani Plitvice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta izvela predstavu Party bajka čiju režiju potpisuje Anita Matković.

U poučnoj predstavi uživali su brojni studenti. Glumci su odlično odigrali svoje uloge unoseći i dio svoje osobnosti. Predstava na zabavan način govori o svijetu slijepih i slabovidnih osoba, a riječ je o suvremenoj obradi priče o Crvenkapici.

Autorica teksta je Kristina Krsnik koja tumači lik glavne junakinje tinejdžerice Vande od milja zvane Crvenkapica pred kojom su prepreke, ali unatoč sljepoći ih uspješno svladava kako bi došla na rođendanski party prijateljice Emili.

Uz Kristinu glumačku postavu čine Danijela Vidas, Adriana Katić,Anita Matković i Andrej Hatar. Iako je namijenjena tinejdžerskoj publici predstavu koja je već nekoliko puta izvedena s oduševljenjem je  gledala i starija publika. Nakon svake izvedbe predstave održava se i interaktivna radionica. Predstava je  realizirana u okviru projekta „Bababajka o crvenoj kapici“ koji je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba, ostvarena je u suradnji s Centrom za kulturu i informacije Maksimir.

Kristina je rekla da se radi o predstavi koja može nasmijati publiku i može potaknuti publiku da svakodnevnu situaciju sagleda iz drugačije perspektive. Naglasila je kako predstava nosi poruku da smo svi jednaki i svi zaslužujemo priliku za ravnopravno uključenje u zajednicu,ali moramo se i sami oko toga potruditi.

„Ovom predstavom se želi poručiti da su osobe s invaliditetom prije svega osobe, svaka ima svoj karakter, svoje mane i vrline. Svaka osoba je u nečemu dobra, a njezin invaliditet dolazi kao nešto usput kao što primjerice netko ima plavu ili smeđu kosu tako isto netko ne vidi. Željeli smo prikazati da se osobe s invaliditetom ponašaju kao i sve druge osobe.Tako se u predstavi i slijepa tinejdžerica Vanda ponaša kao svaka  tinejdžerica “, rekla je Kristina. Naglasila je kako ova predstava može znatno pridonijeti da videće osobe dožive svijet osoba s oštećenjem vida.

„Cilj nije da u predstavi bude predavanje o slijepima nego je cilj da pokažemo slijepe osobe u svakodnevnim situacijama, kako se snalaze u njima“ pojasnila je Kristina. U ulozi Vande odlično se snašla. S obzirom da je i sama slijepa osoba doživjela je taj lik unoseći u njega i neka svoja iskustva. Smatra da je njezinim kolegama kao slijepim i slabovidnim osobama veći izazov bio glumiti u predstavi videće osobe.

„Gluma za mene znači uživljavanje u jedan novi svijet. Inače od malena obožavam čitati i kao mala obožavala sam izmišljati, postojeće likove iz dragih književnih djela stavljala bih u priče koje bih sama izmislila. Moji ukućani su morali sa mnom glumiti, odabrala sam im likove. Prije svega za mene je gluma bila oživljavanje priča koje sam pročitala ili izmislila. Zapravo gluma mi pomaže istražiti granice  vlastitih mogućnosti“objasnila je Kristina.

Osim tekst za predstavu Party bajka, Kristina je napisala i tekst za predstavu „ Drugačiji si, to je baš cool“ koja također govori o osobama s oštećenjem vida, a namijenjena je djeci od prvog do četvrtog razreda osnovne škole.Trenutno se priprema za ulogu u novoj predstavi Kazališne udruge „MIST“, a u budućnosti bi voljela pisati i nove tekstove.

Danijela Vidas koja glumi Vandinu prijateljicu Emili rekla je da joj se svidjela uloga.

“Kao nekadašnja buntovna tinejdžerica prepoznala sam se u liku Emili.U predstavi sam se prisjetila sebe u tom tinejdžerskom razdoblju“ rekla je Danijela. Naglasila je da uz glumu se bavi i pjevanjem.

Ulogu Vandine mame tumači Adriana Katić. „Glumim pravu mamu današnjice koja ima hrpu obaveza, pomalo je nervozna.Vidljiv je jaz između mame i Vande koja živi u skladu sa svojim godinama.Inače volim glumu, glumim od osnovne škole, bila sam i na LiDraNu. Drago mi je da me gluma prati kroz život. Gluma je na neki način upoznavanje sebe kroz druge uloge“,rekla je Adriana.

Nestašnog dječaka glumi Andrej Hatar koji je uživao u  ulozi. Naglasio je da za njega gluma znači zabavu, opuštanje, najbolji način provođenja slobodnog vremena, ali i rad na sebi .

Osim što je redateljica predstave voditeljica Kazališne udruge „MIST“Anita Matković u predstavi je posudila svoj glas Vandinoj baki.

„Kroz umjetnost slijepe i slabovidne osobe mogu potaknuti osobni razvoj. Svojim djelovanjem mogu pokazati drugima kako se nositi s određenim problemima i kako ih rješavati. Naše predstave radimo da pokažemo publici što sve može slijepi i slabovidni glumac. Radionice nakon predstave su koncipirane da otvore drugačiji svijet“ istaknula je Matković.