Poveži se s nama

Kultura

INMUSIC FESTIVAL Britanski post punk duo Sleaford Mods ima mali ali žestoki krug obožavatelja

Objavljeno

/

Pažnju šire publike i kritike osvajaju 2014. godine sedmim studijskim albumom ‘Divide and Exit’ kroz kojim otkrivaju naličje Velike Britanije iz očiju zanemarene radničke klase

Sleaford Mods, hvaljeni britanski post-punk duo nastupiti će na novom izdanju INmusic festivala, što im je ujedno i povratnički nastup na festival, objavili su organizatori.

Bend čine pjevač Jason Williamson i glazbenik Andrew Fearn te su poznati po svom grubom, ‘minimalnom i brutalnom’ glazbenom stilu koji nastaje kao odgovor na gorak život britanske radničke klase u eri štednje.

Williamson kroz tekstove izravno i iskreno često kritizira političku i društvenu situaciju nižeg srednjeg sloja britanskog društva te njihove pjesme opisuje kao tekstove o stvarnim ljudima koji se bore da prežive u sve neprijateljskijem svijetu.

Pažnju šire publike i kritike osvajaju 2014. godine sedmim studijskim albumom ‘Divide and Exit’ kroz kojim otkrivaju naličje Velike Britanije iz očiju zanemarene radničke klase.

Globalno hvaljeni jedanaesti studijski album ’Spare Ribs’ objavljen je u siječnju 2021. godine kao manifest iscrpljenog i demoraliziranog pandemijskog društva, gdje Sleaford Mods donose brutalnu istinu, ogoljenu do kosti i bez iluzija o brzim ili lakim rješenjima.

Nakon premijernog nastupa u Hrvatskoj na INmusic festivalu 2022. godine, Sleaford Mods su se vratili u studio i u 2023. godini objavili album ‘UK GRIM’.

In Metropola

TIFLOLOŠKI MUZEJ Izložba ‘Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović’

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje unutrašnjost muzeja ili galerije s ljudima koji gledaju umjetnička djela. Strop ima teksturu od drveta. Na stropu se nalaze različiti svjetlosni uređaji koji osvjetljavaju prostoriju. Na zidovima su umjetnička djela, uključujući okvirene slike i skulpture. Zidovi su bijeli.
Foto: Klaudija Klanjčić

Ovo je po drugi puta da su u Republici Hrvatskoj izložena djela Nadežde Petrović, a prva je izložba održana prije više od 110 godina, i to 1910. godine

U organizaciji Umetničke galerije ‘Nadežda Petrović’ iz Čačka, Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske iz Banja Luke, Tiflološkog muzeja iz Zagreba i Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba, svečano je u četvrtak, 22. veljače 2024., s početkom u 18 sati, u Tiflološkom muzeju u Zagrebu otvorena izložba ‘Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović’ uz gostujuću predstavu ‘Nenapisana pisma’ (monodrama, u kojoj se Nadežda obraća dragom prijatelju Ivanu Meštroviću), koja će biti otvorena do 22. ožujka 2024. godine.

Izložba ‘Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović’ u Zagrebu, autorica Sarite Vujković i Dragane Božović, nastala je ‘kao poseban rezultat povezanosti i suradnje prilikom obilježavanja važnog jubileja, a to je 150. obljetnica rođenja velike srpske slikarice Nadežde Petrović. Ovaj jubilej, koji je omogućio da Nadeždu Petrović UNESCO uvrsti na popis osoba godine, započeo je značajnom izložbom ‘Modernost i nacija’, koju je priredio Narodni muzej Srbije i koja je povezala brojne muzeje ne samo iz Srbije, nego i iz regije, pružajući na taj način mogućnost predstavljanja ove značajne retrospektivne izložbe i izvan Srbije – u Galeriji Božidara Jakca u Kostanjevici na Krki i Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci.

Saznali smo da je u želji da se znamenita slikarica predstavi u duhu svojeg inovativnog, komunikativnog, produktivnog, humanitarnog i slobodarskog intelekta, izložba tijekom svojeg trajanja u svakoj instituciji imala specifične dodatno osmišljene i dopunjene sadržaje. Kao poseban rezultat ove ideje nastala je i izložba ‘Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović’ u Tiflološkome muzeju u Zagrebu, najprije osmišljena kao prateći program velike retrospektive koja je gostovala u Banja Luci, kako bi pokazala odlične primjere dobre prakse i dugogodišnje institucionalne suradnje između Tiflološkog muzeja u Zagrebu i Umetničke galerije ‘Nadežda Petrović’ u Čačku s Muzejom savremene umjetnosti Republike Srpske iz Banja Luke.

Izložba je obuhvatila zaseban dio posvećen slijepim i slabovidnim osobama, u okviru kojeg su posebno adaptirane i prilagođene taktilnim reprodukcijama četiri slike iz stalnog postava spomen-sobe Umetničke galerije ‘Nadežda Petrović’ u Čačku. Odabrana djela Bavarac sa šeširom (1900.), Prizrenka (1905.), More (1910.) i Gračanica (1913.) ujedno su i četiri slike koje na različite načine prikazuju razvojni opus Nadežde Petrović, i to Münchensko razdoblje (1898. –1903.), Srbijansko razdoblje (1903. – 1910.), Pariško razdoblje (1910. – 1912.) te Ratno razdoblje (1912. – 1915.).

Tekst je napisala Milkica Miletić, književnica iz Čačka, za scenu ga je adaptirala i režirala Nataša Radulović, a Nadeždu je igrala glumica Narodnog pozorišta Vanja Milačić, koja je uistinu osvojila publiku svojom izvedbom, iz koje je zračila čvrstina, snaga i hrabrost žene kakva je bila upravo Nadežda u svoje vrijeme u Srbiji i inozemstvu.

Tri spomenute ženske osobe predvode veliki ženski tim koji stoji iza ove predstave, a to su scenografkinja Marija Lukić, kostimografkinja Marta Čkonjević, zatim originalnu muziku potpisuje Ana Krstajić, dizajnerica je Ana Krbanjević i inspicijentica Sanja Mimica.

Suradnice na izložbi su Tena Bakšaj i Katarina Simeunović. Grafičko oblikovanje, izvedbu prilagodbe i likovni postav, kao i dizajn plakata i pozivnice, potpisuje Nemanja Mićević, dok se za tehnički postav pobrinuo Mladen Šukalo.

Na inicijativu Sarite Vujković – direktorice Muzeja savremene umjetnosti iz Banja Luke, Tiflološki muzej – Željka Bosnar Salihagić i Nina Sivec prilagodile su za populaciju osoba oštećena vida četiri originalne Nadeždine slike iz četiri razdoblja njezina stvaralaštva te osmislile dvanaest taktilnih prikaza pomoću kojih je vizualna umjetnost slikarice prilagođena slijepim i slabovidnim osobama. Izložba je prilagođena slijepim i slabovidnim osobama kroz taktilne prikaze, Brailleovo pismo, uvećani tisak, zvučne opise, a predstava ‘Nenapisana pisma’ audiodeskripcijom. Za tekstove na brajici i zvučne opise nadležne su Katarina Simeunović i Dragana Božović.

Izložbu je podržao Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske.

Iako je bilo najavljeno da će izložbu otvoriti Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, to je na kraju učinio njegov zamjenik Boris Milošević, koji je ujedno i predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine u Zagrebu.

Prije samog čina svečanog otvorenja u prostoru Tiflološkog muzeja posjetioci su imali priliku pogledati i poslušati monodramu ‘Nenapisana pisma’, koja je inspirirana likom i djelom Nadežde Petrović, njenim emotivnim i umjetničkim nedoumicama te prijateljskom odnosu s velikim hrvatskim umjetnikom Ivanom Meštrovićem.

I upravo spoj hrvatske i srpske kulture u isto vrijeme u istom mjestu došli su na svoje, uz prisjećanje na Nadeždine riječi: ‘Umjetnički pogledi moraju biti širokih, prostranijih granica nego što je njihova paleta.’ I upravo su njihova velika djela svjetske razine nadmašila sve granice i dovela cijeli svijet nama, da osjetimo dašak povijesti u ovom sadašnjem vremenu, koje kao da se uopće nije izmijenilo u nekim segmentima. Snaga njihovih djela i svojevremena hrabrost u suprotstavljanju nametnutim životnim pravilima doveli su ih do ispunjavanja njih samih i plodova svjetskih razina. 

U nakladi je izašlo 200 primjeraka kataloga, koje su posjetioci mogli uzeti nakon održane monodrame i svečanog otvorenja izložbe.

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Teatar Patologico s predstavom Medeja gostovao u ZKM-u

Objavljeno

/

Ova fotografija prikazuje plakat za predstavu “MEDEJA” koja se održava u Teatro Patologico. Na slici su dva glumca čija su lica zamagljena, a pozadina je tamna s tekstom o predstavi. Predstava je konceptualizirana i režirana od strane Daria D’Ambrosija.
Foto: Facebook Teatra Patologico

Italija je prva zemlja u svijetu koja je ukinula psihijatrijske bolnice i putem ovog kazališta nastoje uključiti sve s teškoćama

Teatar Patologico je s predstavom Medeja gostovao u srijedu, 21. veljače u Zagrebačkom kazalištu mladih u organizaciji Talijanskog instituta.

Projekt koji su osmisli Dario D’Ambrosi i njegov Teatro Patologico, u suradnji sa Sveučilištem Tor Vergata u Rimu jest postavljanje vrlo posebne verzije Euripidove Medeje.

Projekt je plod intenzivnog i uspješnog kazališnog rada, odnosno prvog sveučilišnog kolegija u svijetu pod nazivom Integrirano kazalište emocija za mlade s mentalnim i tjelesnim teškoćama.

Euripidova Medeja je komad koji ima preko 2000 godina, ali je zapravo tema vrlo aktualna i u Italiji imaju svakodnevno slične slučajeve.

Predstava je obišla svijet, bili su u Tokiju, Londonu, New Yorku, Johannesburgu pa sada i u Zagrebu.

U predstavi sudjeluju mladi s teškoćama u razvoju, kao i profesionalni glumci, uključujući Almericu Schiavo u ulozi Medeje, Daria D’Ambrosija u ulozi Kreonta te Paolo Vaseli.

Adaptacija kao središnji element ima odnos između tijela i jezika: tijelo koje postaje jezik i način komunikacije, i to zahvaljujući vrlo važnoj ulozi koju ima glazba koju izvode Francesco Santalucia i Francesco Crudele aka Papaceccio.

Jezik postaje sredstvo i to pogotovo korištenjem starogrčkog. U predstavi se koriste talijanski i starogrčki jezik, što je rezultat pomnog istraživanja i filološkog savjetovanja.

Inače, Italija je prva zemlja u svijetu koja je ukinula psihijatrijske bolnice i putem ovog kazališta nastoje uključiti sve s teškoćama.

Nastavi čitati

Kultura

U Senju obilježen Dan glagoljice i glagoljaštva

Objavljeno

/

Na fotografiji senjska tiskara, ilustracija, bakropis.
Foto: Hina/Franjo Deranja

Dan glagoljice i glagoljaštva, koji se obilježava 22. veljače, prigodno je u srijedu obilježen u Gradskom muzeju u Senju

Glagoljica je pismo stvoreno za potrebe evangelizacije Slavena, a prošireno je po čitavom slavenskom prostoru, rekla je ravnateljica Gradskog muzeja Blaženka Ljubović.

Jedan od najstarijih hrvatskih glagoljskih spomenika je Senjska ploča a paleografska analiza potvrdila je da je nastala gotovo istodobno kada i glasovita Bašćanska ploča, obje na glagoljici. S obzirom na mnoge sličnosti tih dvaju spomenika hrvatske kulture, postoji mogućnost da su nastali u radionici istoga majstora.

Senjska ploča pronađena je 1964. godine prigodom obnove kule Nehaj. Nije sačuvana čitava a pronađeni fragmenti imaju, osim glagoljskih slova, također biljne ornamente.

Samo pedesetak godina nakon izuma tiskarskoga stroja u Senju se pojavila skupina ljudi koji su shvatili značenje i značaj tog izuma. Među njima je bio i Blaž Baronić, jedan od najvažnijih pojedinaca u hrvatskoj kulturnoj povijesti. Tako je 7. kolovoza 1494. godine tiskano prvo i najvrjednije izdanje Senjske tiskare – Misal, u kojem su skupljeni svi tekstovi što se koriste kod mise za cijelu liturgijsku godinu. Tiskan je na glagoljici, na hrvatsko-crkvenoslavenskom jeziku.

Pouzdano se zna da je Senjska tiskara djelovala u razdoblju od 1494. do 1508. godine i da je u tom vremenu tiskano još šest edicija sličnog ili izravno crkvenoga sadržaja i namjene.

Godine 2014. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske uvrstilo je umijeće pisanja, čitanja i tiskanja glagoljice na popis zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra.

Izvor: Hina

Nastavi čitati

U trendu