Informacije vezane uz doplatak za djecu mogu se dobiti radnim danom od 8 do 16 sati na infotelefonima HZMO-a 01/4595-011 i 01/4595-022 i na mrežnoj stranici HZMO-a – www.mirovinsko.hr
U petak 17. studenoga 2023. počela isplata nacionalne naknade za starije osobe za listopad 2023. korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama.
Nacionalnu naknadu za starije osobe dobit će 7143 korisnika (64,52% žena i 34,48% muškaraca), za što je osigurano 859.612,03 eura iz Državnog proračuna.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života, s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava, što je osnovni uvjet, uz koji moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti, a to su:
– da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju;
– da njegov prihod i/ili prihod članova njegovoga kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi utvrđeni iznos nacionalne naknade za starije osobe od 120,71 EUR/909,49 kn;
– da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi;
– da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi;
– da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja. Iznimno, korisnik prava na mirovinu i korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu može ostvariti pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pod uvjetom da se na njegov zahtjev obustavi isplata mirovine, odnosno utvrdi prestanak prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni svi uvjeti propisani za stjecanje prava. Korisniku mirovine pravo pripada od prvoga dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a korisniku zajamčene minimalne naknade od prvoga dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
Napominjemo da se zahtjev za nacionalnu naknadu može podnijeti bilo kada i to osobno u područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, preporučeno poštom ili elektroničkim putem u sustavu e-Građani.
U utorak 21. studenoga 2023. bit će isplaćeno jednokratno novčano primanje korisnicima doplatka za djecu radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata. Jednokratno novčano primanje (JNP) isplatit će se korisnicima doplatka za djecu ostvarenog u Republici Hrvatskoj kojima su postupci ostvarivanja prava na doplatak za djecu bili u tijeku, a pravo na isplatu priznato im je do 30. rujna 2023.
JNP u ovoj isplati dobit će 1235 korisnika za ukupno 1788 djece, i za to je osigurano 90.850,00 eura iz Državnog proračuna.
U skladu s Odlukom o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima doplatka za djecu radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata Vlade RH od 14. rujna 2023., isplatit će se:
– 50 EUR za 840 korisnika (za 840 djece), za što je osigurano 42.000.00 EUR;
– 100 EUR za 267 korisnika (za 514 djece), za što je osigurano 26.700,00 EUR;
– 150 EUR za 86 korisnika (za 257 djece), za što je osigurano 12.900,00 EUR;
– 200 EUR za 33 korisnika (za 131 djece), za što je osigurano 6.600,00 EUR;
– 250 EUR za 1 korisnika (za 5 djece), za što je osigurano 250,00 EUR;
– 300 EUR za 8 korisnika (za 41 dijete), za što je osigurano 2.400,00 EUR.
U skladu s odlukama Vlade RH (od 8. rujna 2022., 22. prosinca 2022., 16. ožujka 2023. i 14. rujna 2023.) do sada je isplaćeno jednokratno novčano primanje za ukupno 128.155 korisnika za 247.024 djece, u ukupnoj svoti od 34.749.750,68 eura.
U utorak 21. studenoga 2023. počinje i isplata doplatka za djecu za listopad 2023.
Doplatak za djecu dobit će 112.152 korisnika za ukupno 216-427 djece.
Informacije vezane uz doplatak za djecu mogu se dobiti radnim danom od 8 do 16 sati na infotelefonima HZMO-a 01/4595-011 i 01/4595-022 i na mrežnoj stranici HZMO-a – www.mirovinsko.hr.
Prema podacima prikupljenima na uzorku većem od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je 9 posto više nego godinu ranije.
Medijalna plaća, koja često realnije prikazuje primanja većine zaposlenih jer umanjuje utjecaj najviših i najnižih iznosa, iznosi 1.500 eura.
IT i dalje na vrhu ljestvice plaća
Najplaćeniji sektor u Hrvatskoj i dalje je IT, telekomunikacije i informacijske djelatnosti, u kojem prosječna plaća iznosi 1.904 eura.
U odnosu na 2025. godinu, plaće u ovom sektoru porasle su za 10 posto.
Odmah iza IT-a nalazi se sektor proizvodnje i distribucije energije, s prosječnom plaćom od 1.757 eura i godišnjim rastom od 13 posto. Treće mjesto zauzima sektor građevine, arhitekture i nekretnina, gdje prosječna plaća iznosi 1.729 eura, što je 12 posto više nego lani.
Najveći postotni rast plaća zabilježen je u sektoru profesionalnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Ondje su plaće porasle za 15 posto te sada, u prosjeku, iznose 1.657 eura.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, sektor u kojem su plaće rasle najsporije, za svega 3 posto.
Turizam raste, ali ne jednako za sve
S obzirom na to da je turistička sezona pred vratima, analiza Alma Career Croatia posebno se osvrnula na plaće u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji u mjesecima koji slijede tradicionalno postaje centralno mjesto domaćeg tržišta rada.
Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu u 2026. godini iznosi 1.510 eura, uz godišnji rast od 10 posto.
Ipak, iza tog prosjeka krije se vrlo šarena ‘platna karta’. Na vrhu su šefovi kuhinja, s prosječnom plaćom od 2.085 eura, te menadžeri ugostiteljstva, koji u prosjeku zarađuju 2.075 eura. Riječ je o pozicijama koje kombiniraju iskustvo, odgovornost, organizaciju ljudi i pritisak sezone, što se sve jasnije odražava i na primanjima.
Plaće pomoćnih kuhara porasle su za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Kuhari bilježe rast od 19 posto, uz prosječnu plaću od 1.598 eura.
Konobari u prosjeku zarađuju 1.281 eura, što je 9 posto više nego godinu ranije. S druge strane, plaće spremačica rasle su skromnije, za 3 posto, dosegnuvši prosjek od 992 eura.
Strani vlasnici i veliki sustavi plaćaju više
Analiza Alma Career Croatia pokazuje da na visinu plaće u turizmu ne utječe samo zanimanje, nego i tip poslodavca. Tvrtke u stranom vlasništvu u prosjeku isplaćuju više plaće, 1.478 eura, u odnosu na tvrtke u domaćem privatnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.361 eura.
Veličina poslodavca također čini razliku. Najviše prosječne plaće nude velike tvrtke s više od 1.000 zaposlenih, u kojima prosjek iznosi 1.547 eura. U mikropoduzećima, odnosno tvrtkama koje broje do 10 zaposlenih, prosječna plaća znatno je niža i iznosi 1.237 eura.
U turizmu najviše plaće nisu u Zagrebu
Iako Zagreb u mnogim analizama plaća tradicionalno drži vrh, turizam i ugostiteljstvo donose drukčiju priču. Najviše prosječne plaće u toj kategoriji bilježi Šibensko-kninska županija, s prosjekom od 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 1.464 eura.
Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se kontinentalna Hrvatska, osobito slavonske županije. Najniže prosječne plaće u turizmu bilježe Virovitičko-podravska županija, 1.041 euro, Ličko-senjska, 1.087 eura, te Požeško-slavonska, 1.088 eura.
Među kontinentalnim županijama ipak se izdvajaju Varaždinska, s prosječnom plaćom u turizmu od 1.331 eura, i Međimurska, s 1.277 eura. Iako nisu dio primorskog turističkog pojasa, obje županije nadmašuju veći dio slavonske i središnje Hrvatske.
Dok je nekoć gotovo nepisano pravilo bilo da se vijesti o otkazu radnicima priopćavaju licem u lice, danas tehnološki napredak otvara niz mogućnosti. Od e-maila i poruka do telefonskih i video poziva. No kada bi mogli birati, kako bi sami radnici željeli primiti vijest o otkazu?
Poslušaj članak
Upravo to pitanje našlo se u fokusu najnovije ankete koju je provela Alma Career Croatia, poznata po brendu MojPosao, na uzorku od gotovo 400 ispitanika.
Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?
Rezultati ankete prilično su nedvosmisleni. Čak 78% ljudi smatra da je razgovor licem u lice i dalje najbolji način za priopćavanje otkaza. Takav pristup doživljavaju najprofesionalnijim i ‘najljudskijim’, ali i prilikom za otvoren dijalog, odnosno postavljanje pitanja i dobivanje jasnih objašnjenja u trenutku kada su nam ona najpotrebnija.
S druge strane, manji dio ispitanika drugačiji pristup.
Oko 5% sudionika ankete radije bi ovakvu vijest primilo putem e-maila ili poruke, ponajviše zbog pisanog traga koji ostaje prilikom takvog oblika komunikacije, ali i kako bi izbjegli nastanak potencijalnih neugodnih situacija. Tek 2% ispitanika odlučilo bi se za telefonski ili video poziv.
Zanimljivo je da oko 14% sudionika smatra kako sve ovisi o konkretnoj situaciji.
Iako i oni ističu da je razgovor uživo najprimjereniji, pritom naglašavaju kako okolnosti ponekad diktiraju drugačiji pristup. Primjerice, ako je osoba koja uručuje otkaz ujedno i izvor problema, komunikacija putem e-maila može biti prihvatljivija opcija. U konačnici, ističu, ključ nije toliko u kanalu komunikacije koliko u samoj jasnoći poruke koja se želi prenijeti. Drugim riječima, najvažnije je dobiti konkretno objašnjenje razloga otkaza.
Rok za implementaciju EU direktive o transparentnosti plaća sve je bliže. Države članice Europske unije trebale su je u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti do 7. lipnja 2026., iako postaje sve očitije da će Hrvatska, kao i dio drugih članica, s time kasniti
Poslušaj članak
No, za razgovor o tome što bi direktiva mogla promijeniti na tržištu rada nipošto nije prerano. Posebno kada je riječ o pitanju koje već godinama izaziva frustracije među kandidatima: hoće li poslodavci napokon češće navoditi plaću u oglasima za posao?
Upravo je to pitanje u fokus stavila Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po brendu MojPosao, u anketi provedenoj na uzorku od 350 ispitanika.
Većina očekuje da će sve ostati po starom
U ovom trenutku tek otprilike svaki deseti oglas za posao sadrži informaciju o plaći, bilo da je riječ o konkretnom iznosu ili rasponu primanja.
Iako bi EU direktiva o transparentnosti plaća kandidatima trebala osigurati pravo na tu informaciju prije zasnivanja radnog odnosa, ona ne znači nužno da će poslodavci morati iznos ili raspon plaće navoditi već u samom oglasu.
Upravo zato, unatoč dolasku direktive, čak 70% ispitanika vjeruje da će se sadašnji odnos snaga zadržati. Jednostavno, ne očekuju da će se poslodavci sami od sebe odlučiti na veću otvorenost u oglasima za posao ako ih zakon na to izričito ne obveže.
Ispitanici pritom poručuju da bi voljeli veću transparentnost. Otvoreno komuniciranje plaće u oglasima, tvrde, smanjilo bi nesporazume, uštedjelo vrijeme i potaknulo prijave samo onih kandidata koji doista žele aplicirati za određeno radno mjesto.
Dio građana ipak očekuje pomake
S druge strane, gotovo četvrtina ispitanika, njih 23%, smatra da bi dolazak direktive ipak mogao potaknuti poslodavce na veću otvorenost. Prema njima, iako navođenje plaće u oglasima neće nužno biti zakonska obveza, širi regulatorni i društveni pritisak mogao bi promijeniti način na koji poslodavci komuniciraju s kandidatima.
Na koncu, postoji i manji dio ispitanika (7%) koji očekuje suprotan scenarij, odnosno smatra da bi broj oglasa s navedenom plaćom mogao dodatno pasti.
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 6 dana
Vaše pričePrije 5 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Civilno društvoPrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 6 dana
RibolovPrije 5 dana
Osobe s invaliditetomPrije 6 dana