Vijesti
HRVOJE ZOVKO Novinari su već godinama žrtve pravosudnog terora
Glavna tajnica HND-a Melisa Skender istaknula je da prijetnja kaznenog progona, često u kombinaciji sa zloupotrebom građanskih tužbi za uvredu, ograničava novinarstvo i guši javnu raspravu
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u srijedu je pozvalo Vladu da dekriminalizira kaznena djela protiv časti i ugleda te još jednom upozorilo na ogromni broj SLAPP tužbi protiv novinara i medija, pokretanje kaznenih postupaka protiv novinara i tužbi protiv izdavača.
– Smatramo da bi dekriminalizacija svih kaznenih djela protiv časti i ugleda doprinijela tome da splasne pritisak tužbi generalno, a posebice onih na koje HND već godinama upozorava – SLAPP tužbi protiv novinara i medija. Mi od toga zahtjeva nećemo odustati – kazao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko na konferenciji za novinare.
Dodao je i kako dolazi do situacija u kojima novinari na sudu moraju dokazivati istinitost svojih navoda, što u HND smatraju dodatnim maltretiranjem, a često dolazi do situacija da novinarke i novinari na sudu ‘izgube’ zbog objavljivanja istinitih podataka. Novinari su, naglasio je, već godinama ‘žrtve pravosudnog terora’, a najgore su tužbe koje protiv novinara podnose sami suci.
– Suci su velike tužibabe, a Hrvatska je po tome najgora članica EU. Bilo to pravo ili krivo gospodi iz Vlade ili iz resornih ministarstva pravosuđa i kulture i medija – to je činjenica – kazao je Zovko.
– Vlada RH, unatoč svojoj iskazanoj želji i volji da riješi pitanje SLAPP tužbi osnivanjem ekspertnih skupina pri Ministarstvu kulture i medija, za nas nije napravila glavni iskorak – dekriminalizaciju. Dok se to ne napravi – smatramo to velikim neuspjehom – kazao je Zovko. Naglasio je i kako se godinama HND-u spočitava da pretjeruje s brojem SLAPP tužbi, ali najnovije analize potvrđuju ocjene strukovne novinarske organizacije.
– Mi nikada nismo rekli da su sve tužbe protiv novinara i medija SLAPP tužbe, ali tvrdimo da je to ipak veliki broj njih. Naša suradnja s Centrom za demokraciju i pravo Miko Tripalo dokazuje da od 1333 analizirane presude protiv medija i novinara od 2016. do 2023. više od 40 posto ima najmanje jedan indikator SLAPP tužbe – kazao je Zovko.
Glavna tajnica HND-a Melisa Skender istaknula je da prijetnja kaznenog progona, često u kombinaciji sa zloupotrebom građanskih tužbi za uvredu, ograničava novinarstvo i guši javnu raspravu. Podsjetila je i da je to nedavno u svojem priopćenju zaključila i međunarodna organizacija za zaštitu slobode govora Article 19 koja je pozvala Vladu RH da dekriminalizira uvredu i klevetu te obustavi sve postupke pokrenute na temelju spomenutih odredaba Kaznenog zakona.
Član Izvršnog odbora HND-a Goran Gazdek govorio je i o pritiscima SLAPP tužbi na novinare i medije na lokalnoj razini, ali i SLAPP tužbom ocijenio je tužbu bivšeg glavnog ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića protiv tadašnjih HND-ovih potpredsjednika Branka Mijića i Gorana Gazdeka koji su u ožujku 2021 upozorili na stanje na HRT-u i otkaz Hrvoju Zovku i upozorenje pred mogući otkaz Maji Sever. Iduće ročište u ovom slučaju zakazano je za početak rujna.
– Mi smo tuženi za klevetu samo zato što smo govorili o stanju na Hrvatskoj radioteleviziji – kazao je Gazdek.
Međunarodni pregled znanstvenih i stručnih izvora pokazuje da je uključivanje mladih u kriminalne mreže složen proces na koji utječu individualne ranjivosti, poput trauma, problema mentalnog zdravlja i zlouporabe psihoaktivnih tvari
Agencija Europske unije za droge (EUDA) objavila je dvije publikacije koje upozoravaju na rastuće društvene i okolišne posljedice uzrokovane tržištem droga, ističući problem regrutiranja mladih u kriminalne mreže te negativan utjecaj proizvodnje i trgovine kokainom na okoliš.
Prva publikacija, pod naslovom ‘Rješavanje problematike uključivanja mladih u kriminalne mreže povezane s drogama, izrađena je u okviru projekta Safe Futures koji predvodi Istraživački tim za politiku, programe i praksu pri Sveučilištu u Limericku, a temelji se na analizi 22 izvora, među kojima je deset akademskih radova i 12 izvora iz sive literature.
Međunarodni pregled znanstvenih i stručnih izvora pokazuje da je uključivanje mladih u kriminalne mreže složen proces na koji utječu individualne ranjivosti, poput trauma, problema mentalnog zdravlja i zlouporabe psihoaktivnih tvari, ali i utjecaj vršnjaka i obitelji te širi društveni čimbenici poput siromaštva, nasilja u zajednici i slabe socijalne kontrole.
Autori upozoravaju da kriminalne mreže sve češće koriste društvene mreže, šifrirane aplikacije i gaming platforme za pronalaženje i vrbovanje maloljetnika. Pri tome se služe metodama poput gamifikacije, odnosno predstavljanja kriminalnih aktivnosti kao izazova ili misija te emocionalnim pridobivanjem mladih kako bi kod njih stvorili osjećaj pripadnosti skupini.
Pregledom je identificirano osam područja intervencija koja pokazuju potencijal za sprječavanje uključivanja mladih u kriminalne mreže. Među njima su obiteljski programi, školske inicijative s naglaskom na mentorstvo, intervencije u zajednici koje jačaju otpornost lokalnih sredina, mjere digitalne sigurnosti i prevencije internetskog vrbovanja, programi zapošljavanja koji mladima nude alternativu ilegalnoj ekonomiji te pravodobno uključivanje mladih u sustave podrške.
Posebno se naglašava važnost iskorištavanja takozvanih dohvatljivih trenutaka, odnosno razdoblja kada mladi dolaze u kontakt sa socijalnim, obrazovnim ili pravosudnim sustavom i spremniji su prihvatiti pomoć. Autori zaključuju da su najučinkovitiji pristupi oni koji istodobno djeluju na individualnoj, obiteljskoj, školskoj i društvenoj razini, uz međuresornu suradnju i prilagodbu intervencija potrebama lokalne zajednice.
Iako su dokazi o učinkovitosti pojedinih intervencija još ograničeni, pregled pokazuje da se razvija sve snažnija baza znanja koja može poslužiti kao temelj za oblikovanje politika i programa usmjerenih na sprječavanje uključivanja mladih u kriminalne mreže povezane s drogama.
Druga publikacija, ‘Kokain i okoliš: izgradnja temelja za mjerenje utjecaja’, prva je međunarodna ciljana politička analiza koju je EUDA izradila u okviru svojih geostrateških usluga. Nastala je u suradnji s peruanskom Nacionalnom komisijom za razvoj i život bez droga (DEVIDA), a temelji se na analizi 72 izvora, 42 intervjua s ključnim dionicima, dvjema fokusnim skupinama s 20 sudionika te internetskoj anketi provedenoj među 25 ispitanika.
Izvještaj analizira okolišne posljedice proizvodnje i trgovine kokainom te upozorava da se štetni učinci ne svode samo na krčenje šuma, nego uključuju i onečišćenje voda, tla i zraka te gubitak bioraznolikosti tijekom cijelog opskrbnog lanca – od uzgoja biljke koke do proizvodnje, krijumčarenja i krajnje potrošnje kokaina.
Navodi se da se tijekom prerade koke koriste velike količine kemikalija, među kojima sumporna i klorovodična kiselina, kerosin i benzin, čije nekontrolirano ispuštanje može ozbiljno ugroziti okoliš. Istodobno, mjerenje tih posljedica otežavaju prikrivena priroda ilegalnog tržišta droga, nedostatak početnih podataka i sigurnosni rizici za istraživače na terenu.
Autori stoga predlažu sustavni pristup praćenju koji bi objedinio satelitske snimke i analizu podataka dobivenih dronovima, laboratorijska ispitivanja uzoraka tla, vode i zraka te kvalitativna istraživanja poput intervjua i etnografskih studija. Kao primjer dobre prakse navode Peru, gdje Nacionalna komisija za razvoj i život bez droga i Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) već godinama prate površine pod uzgojem koke, dok je sustavno praćenje ostalih okolišnih posljedica još uvijek ograničeno.
Izvještaj također preporučuje jačanje suradnje međunarodnih i lokalnih institucija, korištenje pokazatelja poput praćenja pojedinih životinjskih vrsta radi procjene stanja šumskih ekosustava te primjenu umjetne inteligencije u analizi velikih skupova podataka i predviđanju područja povećanog rizika.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) navode kako obje publikacije pridonose boljem razumijevanju društvenih i okolišnih posljedica tržišta droga te predstavljaju podlogu za razvoj učinkovitijih politika prevencije, javnog zdravstva, suzbijanja organiziranog kriminala i zaštite okoliša.
Nije tu tek riječ o neizrecivoj patnji životinja, uzgojenih za brzo klanje, nego i o psihofizičkom zdravlju radnika na megafarmama koji često oboljevaju od posttraumatskog stresnog poremećaja i depresije
Potresna i uznemirujuća, no usto i edukativna, putujuća je fotoizložba ‘Prava cijena megafarmi’ koju su jučer na zapadnoj šetnici zagrebačkog parka Zrinjevac upriličili Prijatelji životinja i Zelena akcija.
Ova izložba dio je građanskog otpora – vođen i pod sloganom Stop pilićarskoj ekobombi – protiv izgradnje masovnih industrijskih postrojenja za uzgoj, klanje i preradu peradi. Tek da podsjetimo, pokret ‘NE megafarmama’ usmjeren je protiv stranih i domaćih investitora koji planiraju izgraditi dvadesetak peradarskih megafarmi na području Sisačko-moslavačke, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije, što bi našoj zemlji, upozoravaju organizatori izložbe, donijelo neizrecivu ekološku katastrofu, a investitorima zavidan profit.
Pritom, očito, kapital pretjerano ne brine o golemim količinama amonijaka, fosfata, nitrata i stajskog gnoja koji nepovratno mogu onečistiti zrak, tlo i podzemne vode. Ekološki aktivisti također upozoravaju na utjecaj megafarmi na ljude, ne samo one koji žive u njihovoj blizini, nego i u susjednim županijama. Nepodnošljiv smrad i prekomjerna upotreba antibiotika na farmama dodatno će, kada je riječ o utjecaju na ljude, opteretiti i naš zdravstveni sustav.
Nije tu tek riječ ni o silnoj patnji životinja, uzgojenih za brzo klanje, nego i o psihofizičkom zdravlju radnika na megafarmama koji često oboljevaju od posttraumatskog stresnog poremećaja i depresije.
Dora Sivka, predsjednica Zelene akcije, upozorila je kako se diiljem Europe, tamo gdje postoji visoka koncentracija peradarskih megafarmi, građani žale na dugotrajno onečišćenje tla i podzemnih voda. Uz sve ostalo, Sivka je navela primjer ukrajinskih sela u blizini najvećeg peradarskog kompleksa u Europi, gdje su zabilježene razine nitrata u vodi dvanaest puta veće od dopuštenih.
Luka Oman predsjednik Prijatelja životinja, pozvao je nadležne institucije da ne šute nego da djeluju i da u potpunosti odbace sve projekte u postupku.
– Radi se o vrlo ozbiljnom problemu koji ne možemo riješiti jednom kada on postane svakodnevicom. Gdje megafarme dođu, života nema – rekao je Oman.
Izložbu ‘Prava cijena megafarmi’ zainteresirana javnost može pogledati i na web stranici ne-megafarmama.net.
Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka Balkanske nefropatije
Prošli je tjedan održana osnivačka skupština Brodskog društva za Balkansku nefropatiju, čime je službeno započeo rad Društva.
Balkanska nefropatija, koja se nazivala i endemska nefropatija i endemski nefritis, desetljećima je bila glavni zdravstveni problem i zagonetka Brodsko-posavske županije koja je odnosila zdravlje a donosila nesreću brojnim seoskim kućanstvima na području Jelas polja.
Uskoro se bliži 70 godina od prvih terenskih istraživanja i borbe za zdravlje stanovništva endemskih sela u Hrvatskoj, paralelno s istim nastojanjima u susjednim državama. Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka bolesti.
Znamo da je Balkanska nefropatija kronična tubulointersticijska nefropatija kojoj je uzrok aristolohična kiselina, otrov prisutan u biljci vučja stopa (lat. Aristolochia clematitis) čije sjemenke su se u prošlosti miješala sa sjemenkama žita i tako intoksicirale kruh lokalnog stanovništva. Posljedice dugotrajne konzumacije su bile kronična bubrežna bolest i karcinomi mokraćnog sustava.
Naši rezultati su priznati od međunarodne znanstvene zajednice, i još više od toga – ušli su u opću povijest medicine. Sastavni dio su brojnih udžbenika, čime je brodska bolnica citirana u više od 1000 radova. Isto tako, na temelju naših istraživanja znamo da zbog napretka poljoprivredne i
mlinarske tehnologije koja je omogućila bolje razdvajanje sjemenki, Balkanska nefropatija polagano, ali sigurno nestaje. Prije 30 godina trećina bolesnika liječenih dijalizom u brodskoj bolnici bili su bolesnici s Balkanskom nefropatijom, a sada ih skoro ni nema jednako kao što se zadnjih godina značajno smanjio i broj bolesnika iz endemskih sela koji su zbog karcinoma mokraćnog sustava operirani u Slavonskome Brodu.
Iako Balkanska nefropatija polagano nestaje, ipak se i dalje očekuju novi bolesnici iz endemskog kraja koji će započeti s nekim od metoda nadomještanja bubrežne funkcije, uz poseban naglasak na važnost ranog prepoznavanja i probira bolesnika iz endemskog područja na karcinome mokraćnog sustava. Ono što je također opaženo jest epidemiološka transzicija, tj. uz pad učestalosti ove nekada vrlo učestale pogubne bolesti, dolazi do porasta kardio-reno-metaboličkih bolesti koje su ranije bile rijetka pojava u ovome kraju. To postaje novi izazov za medicinsku struku i cijelo društvo.
To su razlozi zbog kojih je odnovano Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju, uz poseban zadatak da ističe naš doprinos svjetskoj medicini i sačuva uspomene svih koji su od 1958. godine, kada je sve počelo, vodili borbu za zdravlje naroda.
– Svrha osnivanja Društva je promicanje dosadašnjih postignuća, promicanje preventivnih pregleda u endemskim područjima, provođenje kontrolnih perlustracija i podizanje zdravstvene pismenosti kako bismo utjecali na promjene loših životnih navika i na jednak način kako smo obuzdali Balkansku nefropatiju sada utječemo na novu opasnost za ovo stanovništvo koje ranije tome nije bilo toliko izloženo, a krije se u kroničnim nezaraznim bolestima.
Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju je udruga građana i ovim putem upućujemo poziv svim našim građanima dobre volje da se uključe u rad Društva i podrže njegovu aktivnost – poručuje Nikolina Bukal Ćaleta, predsjednica Brodskog društva za Balkansku nefropatiju
Tko su Purger i Purgerica?
NETFLIX Novi programi prilagođeni osobama s invaliditetom
Inkluzivni centar za bolju kvalitetu života u Belišću
Još nije kasno da stan pretvorite u ljetnu oazu
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
Anita bez cenzurePrije 5 danaOsobama s invaliditetom također treba subvencija za automobil
-
VijestiPrije 7 danaGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 6 danaALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
-
in MREŽAPrije 6 danaRIS Pozdravljamo iskorak, ali tražimo dijalog o osobnoj asistenciji
-
KulturaPrije 5 danaLJETO U METROPOLI Treći ciklus Zagrebačkih kvartova kulture
-
in MREŽAPrije 5 danaEPIDEMIJA AUTIZMA Zašto dijagnoze iz spektra bilježe takav rast
-
VijestiPrije 5 danaKOKAIN PREDNJAČI ‘Bijela pošast’ i ostale droge haraju Europom