Connect with us

Vijesti

HRVOJE ZOVKO Novinari su već godinama žrtve pravosudnog terora

Objavljeno

/

Foto Tomislav Pavlek

Glavna tajnica HND-a Melisa Skender istaknula je da prijetnja kaznenog progona, često u kombinaciji sa zloupotrebom građanskih tužbi za uvredu, ograničava novinarstvo i guši javnu raspravu

 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u srijedu je pozvalo Vladu da dekriminalizira kaznena djela protiv časti i ugleda te još jednom upozorilo na ogromni broj SLAPP tužbi protiv novinara i medija, pokretanje kaznenih postupaka protiv novinara i tužbi protiv izdavača.

– Smatramo da bi dekriminalizacija svih kaznenih djela protiv časti i ugleda doprinijela tome da splasne pritisak tužbi generalno, a posebice onih na koje HND već godinama upozorava – SLAPP tužbi protiv novinara i medija. Mi od toga zahtjeva nećemo odustati – kazao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko na konferenciji za novinare.

Dodao je i kako dolazi do situacija u kojima novinari na sudu moraju dokazivati istinitost svojih navoda, što u HND smatraju dodatnim maltretiranjem, a često dolazi do situacija da novinarke i novinari na sudu ‘izgube’ zbog objavljivanja istinitih podataka. Novinari su, naglasio je, već godinama ‘žrtve pravosudnog terora’, a najgore su tužbe koje protiv novinara podnose sami suci.

– Suci su velike tužibabe, a Hrvatska je po tome najgora članica EU. Bilo to pravo ili krivo gospodi iz Vlade ili iz resornih ministarstva pravosuđa i kulture i medija – to je činjenica – kazao je Zovko.

– Vlada RH, unatoč svojoj iskazanoj želji i volji da riješi pitanje SLAPP tužbi osnivanjem ekspertnih skupina pri Ministarstvu kulture i medija, za nas nije napravila glavni iskorak – dekriminalizaciju. Dok se to ne napravi – smatramo to velikim neuspjehom – kazao je Zovko. Naglasio je i kako se godinama HND-u spočitava da pretjeruje s brojem SLAPP tužbi, ali najnovije analize potvrđuju ocjene strukovne novinarske organizacije.

– Mi nikada nismo rekli da su sve tužbe protiv novinara i medija SLAPP tužbe, ali tvrdimo da je to ipak veliki broj njih. Naša suradnja s Centrom za demokraciju i pravo Miko Tripalo dokazuje da od 1333 analizirane presude protiv medija i novinara od 2016. do 2023. više od 40 posto ima najmanje jedan indikator SLAPP tužbe – kazao je Zovko.

Glavna tajnica HND-a Melisa Skender istaknula je da prijetnja kaznenog progona, često u kombinaciji sa zloupotrebom građanskih tužbi za uvredu, ograničava novinarstvo i guši javnu raspravu. Podsjetila je i da je to nedavno u svojem priopćenju zaključila i međunarodna organizacija za zaštitu slobode govora Article 19 koja je pozvala Vladu RH da dekriminalizira uvredu i klevetu te obustavi sve postupke pokrenute na temelju spomenutih odredaba Kaznenog zakona.

Član Izvršnog odbora HND-a Goran Gazdek govorio je i o pritiscima SLAPP tužbi na novinare i medije na lokalnoj razini, ali i SLAPP tužbom ocijenio je tužbu bivšeg glavnog ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića protiv tadašnjih HND-ovih potpredsjednika Branka Mijića i Gorana Gazdeka koji su u ožujku 2021 upozorili na stanje na HRT-u i otkaz Hrvoju Zovku i upozorenje pred mogući otkaz Maji Sever. Iduće ročište u ovom slučaju zakazano je za početak rujna.

– Mi smo tuženi za klevetu samo zato što smo govorili o stanju na Hrvatskoj radioteleviziji – kazao je Gazdek.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

SISAK Navratite na kavu s kromosomom viška

Objavljeno

/

Napisao/la:

Iz udruge poručuju kako ‘Kavom s kromosom viška i najljepšim osmijehom na svijetu’ žele srušiti stereotipe te senzibilizirati javnost kako bi mladi Down sindromom mogli biti uključeni u radno okruženje

Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije i ove godine obilježava Svjetski dan osoba s Down sindromom poticanjem i promicanjem inkluzije svojih članova u radnom okruženju.

Ukoliko želite upoznati i vidjeti na djelu mogućnosti osoba s Down sindromom dođite danas u Sisak na kavu. Od 17 do 20 sati u Escape baru u ulici Ante Starčevića 13 mladi s Down sindromom preuzet će ulogu konobara poslužujući kavu.

Gosti će imati priliku donirati sredstva za izgradnju nove Sobe čuda, prostora koji će pružiti dodatnu podršku osobama s invaliditetom.

Iz udruge poručuju kako ‘Kavom s kromosom viška i najljepšim osmijeh na svijetu’ žele srušiti stereotipe te senzibilizirati javnost kako bi mladi Down sindromom mogli biti uključeni u radno okruženje.

Svaka poslužena kava bit će više od običnog uživanja u napitku – bit će to gesta podrške, razumijevanja i uključivanja u svakodnevni život i radnu sredinu.

Pozivaju sve građane Siska da se pridruže ovom posebnom događanju jer svaka kava koja se popije na ovaj dan doprinosi izgradnji boljeg društva za sve.

Nastavite čitati

Vijesti

Trg Kature uskoro bez prepreka za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje gradilište na otvorenom prostoru. Na slici se mogu primijetiti žute barijere koje ograđuju područje gradilišta, radnika koji radi na zidu od kamenih blokova, stepenice koje vode prema zgradi s desne strane, te razne građevinske materijale i opremu poput betonske miješalice i hrpe šljunka u pozadini. U pozadini su također vidljivi parkirani automobili i nekoliko stabala. Cijeli prizor odaje dojam gradnje ili renovacije u urbanom okruženju.
Foto: Grad Labin

Projekt uključuje izgradnju dviju prilaznih rampi koje će povezivati Ulicu Prilaz Vetva 14 s trgom Kature, čime se uklanjaju postojeće arhitektonske barijere

Poslušaj članak

Grad Labin privodi kraju projekt poboljšanja pristupačnosti javnog trga u naselju Kature, s ciljem omogućavanja lakšeg i sigurnijeg kretanja svih građana, posebice osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Projekt uključuje izgradnju dviju prilaznih rampi koje će povezivati Ulicu Prilaz Vetva 14 s trgom Kature, čime se uklanjaju postojeće arhitektonske barijere. Građevinski radovi su u završnoj fazi, a do kraja ožujka planirano je postavljanje obostrane zaštitne ograde, čime će projekt biti dovršen.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 25.411,25 eura, od čega je Grad Labin iz svog proračuna osigurao 10.411,25 eura, dok je preostalih 15.000 eura dobiveno putem bespovratnih sredstava kroz Javni poziv za sufinanciranje projekata pristupačnosti osobama s invaliditetom

– Svaki infrastrukturni zahvat koji poboljšava kvalitetu života naših sugrađana za nas je od iznimne važnosti. Ovaj projekt nije samo građevinski poduhvat, već jasna poruka da Labin postaje grad bez prepreka, gdje svi građani imaju jednake mogućnosti za kretanje i sudjelovanje u društvenom životu. Na tome ćemo nastaviti raditi i dalje. Ponekad su upravo manji, svakodnevni projekti ti koji čine najveću razliku, a naš cilj je omogućiti jednostavniji i kvalitetniji život svim Labinjanima – zadovoljan napretkom projekta kazao je gradonačelnik Valter Glavičić.

Ovaj projekt značajan je korak prema unapređenju urbanog prostora i osiguravanju jednakih mogućnosti za sve građane, čineći trg Kature dostupnim i pristupačnim za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.

Nastavite čitati

Vijesti

Pregled stanja tržišta rada u 2024. godini

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ilustracija prikazuje troje ljudi u poslovnom okruženju ispred velikog papira na klipsi, na kojem se nalaze obojeni kvadrati i grafikon s crvenom strelicom koja pokazuje rast. Lijevo se nalazi muškarac u zelenoj košulji, pokazujući rukom prema papiru. Desno od njega su muškarac u žutoj majici i žena u crvenoj majici s plavom suknjom, koji promatraju papir. Ispod su zlatnici i kalkulator, a okruženje je minimalistički dizajnirano s bijelom pozadinom i simbolima poput znaka za dolar i kvačice.
Foto: Pixabay

Rast broja ugovora ‘za stalno’, najtraženiji radnici u Hrvatskoj i dalje prodavači, konobari te skladištari

Analiza tržišta rada u Hrvatskoj, koju je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka koja upravlja portalom MojPosao, otkriva kako je tijekom 2024. godine objavljeno više od 324.000 oglasa za posao. Iako na prvi pogled to predstavlja blagi pad od 1,5% u odnosu na prethodnu godinu, stvarna slika tržišta rada znatno je dinamičnija.

Ako pogledamo jedinstvene oglase, odnosno natječaje za posao koji su objavljeni na više platformi, ali se u statističkoj analizi računaju kao jedna jedinica, dolazimo do podatka da je tijekom 2024. godine objavljeno 251.000 jedinstvenih oglasa, što je 0,2% manje u odnosu na 2023. godinu.

Međutim, da bismo stekli cjelovitu sliku, potrebno je uzeti u obzir ključan faktor – nastavak rasta zapošljavanja stranih radnika, koji se sve češće odvija putem alternativnih kanala, a ne isključivo kroz standardne oglase za posao.

U tom kontekstu, agencije za uvoz, zapošljavanje i smještaj stranih radnika odigrale su značajnu ulogu u popunjavanju potreba poslodavaca, što znači da službene brojke možda ne odražavaju puni intenzitet potražnje za radnom snagom.

Kada se uzmu u obzir svi navedeni čimbenici i tržišni trendovi, dolazimo do zaključka kako je stvarna potražnja za radnicima veća nego što statistički podaci sugeriraju, te bi potencijalno mogla biti veća od 1,7% u odnosu na prošlu godinu.

Rast potražnje za pravnicima i bankarima

Kada govorimo o natječajima za posao koji su objavljeni na portalu MojPosao, primjećujemo značajan rast broja oglasa u određenim kategorijama. Najveći porast evidentan je u sektorima: Pravo (+41% u odnosu na 2023. godinu), Bankarstvo (+25%), Ljudski potencijali (+25%), Arhitektura (+16%) te Farmaceutika i biotehnologija (+15%).

Zanimljivo je da su kategorije Ljudski potencijali i Arhitektura u 2023. godini bile među onima s najvećim padom potražnje za radnom snagom, što jasno ukazuje na njihov oporavak u proteklih godinu dana.

S druge strane, evidentan je pad potražnje za radnom snagom u nekoliko ključnih sektora. Najveći pad bilježe kategorije: IT i telekomunikacije (-17%), Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (-13%), Briga o ljepoti i sport (-12%) te Sigurnost i zaštita (-12%).

Osim toga, pad broja objavljenih natječaja za posao prisutan je i u sektoru Turizma i ugostiteljstva (-5%), kao i u sektoru Graditeljstva, geodezije i geologije (-10%). Unatoč tome, u kategoriji Prodaja, koja je među najbrojnijima prema ukupnom broju oglasa, zabilježen je blagi rast potražnje za radnicima (+1,5%).

Ovi podaci ukazuju na dinamiku tržišta rada u Hrvatskoj, s određenim sektorima koji doživljavaju oporavak i rast, dok se u drugim sektorima bilježi pad interesa i zapošljavanja.

Najtraženiji trgovci, konobari i skladištari

Među najtraženijim zanimanjima i dalje su prisutna zanimanja iz područja prodaje, proizvodnje te turizma i ugostiteljstva.

Najtraženija zanimanja u 2024. godini: Trgovac/prodavač, Konobar/barmen, Skladištar, Kuhar, Radnik u proizvodnji i Vozač.

Najveća ponuda, odnosno ukupan broj objavljenih natječaja za posao, zabilježena je u sljedećim kategorijama zanimanja: Turizam i ugostiteljstvo; Prodaja (Trgovina); Proizvodnja i zanatske usluge.

Najviše oglasa odnosi se na Zagreb

Nešto više od polovice svih objavljenih oglasa za posao (53%) odnosilo se na zapošljavanje u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Sljedeće po broju objavljenih natječaja su obalne županije, pri čemu Splitsko-dalmatinska županija zauzima 15%, Primorsko-goranska županija 13%, a Istarska županija 10%. Osim toga, 2,7% oglasa odnosilo se na radna mjesta u inozemstvu, što također odražava tendenciju internacionalizacije tržišta rada.

U 2024. godini, značajan trend rasta zabilježen je u vezi sa stalnim zaposlenjem, jer je čak 81% objavljenih radnih pozicija bilo vezano uz stalni radni odnos/ugovore na neodređeno. Prošle godine poslodavci su u 79% ugovora nudili stalni posao.

S druge strane, 45% oglasa nudilo je radna mjesta na određeno, dok je 5% oglasa bilo usmjereno na sezonske radnike. U svega 2% oglasa nudili su se studentski poslovi, što pokazuje da je potražnja za radnom snagom u ovoj kategoriji bila umjerena.

Poslodavci su u većini oglasa postavljali srednju stručnu spremu kao ključni uvjet za uspješnu prijavu, budući da je u 55% natječaja naglašeno da je srednja stručna sprema nužna za poziciju.

Ovi podaci jasno prikazuju trenutne smjernice na tržištu rada, gdje i dalje dominira potražnja za stalnim zaposlenjem, a određen broj radnih pozicija zahtijeva srednje obrazovanje kao osnovni uvjet za prijavu.

Izvor: MojPosao

Nastavite čitati

U trendu