S obzirom na to da ruska ratna agresija i dalje razara Ukrajinu, što hitniju pomoć treba otprilike 12,7 milijuna ljudi. Nova financijska sredstva Europske komisije iskoristit će se za pružanje potpore za vitalne potrebe te će se osigurati da humanitarna pomoć stigne do najugroženijih skupina stanovništva u Ukrajini

Novim sredstvima u iznosu od 148 milijuna EUR i dalje će se podupirati dostava vitalne humanitarne pomoći Ukrajini i Moldovi, a time će ukupna humanitarna pomoć Europske komisije dosegnuti više od 1,1 milijarde EUR.

140 milijuna EUR iz novog paketa namijenjeno je humanitarnim projektima u Ukrajini. Sredstva će se usmjeriti na hitno potrebnu pomoć, uključujući hranu, smještaj, čistu vodu, zdravstvenu skrb i zaštitu od zimskih uvjeta. Glavni su prioriteti pomoć ranjivom stanovništvu u istočnoj i južnoj Ukrajini, koja je najteže pogođena ratom. Osam milijuna EUR namijenjeno je humanitarnim projektima u Moldaviji. Potpora će biti usmjerena na pomoć ukrajinskim izbjeglicama i moldavskim zajednicama domaćinima, pri čemu će prednost imati novčana pomoć, zatim na pristup ključnim uslugama kao što su zdravstvena skrb i obrazovanje te na psihosocijalnu potporu.

Povjerenica za pripravnost, upravljanje krizama i ravnopravnost Hadja Lahbib danas boravi u posjetu Ukrajini kako bi potvrdila kontinuirani rad EU-a na pružanju ključne pomoći. Očekuje se da će se povjerenica Lahbib tijekom posjeta sastati s ključnim ukrajinskim čelnicima, uključujući predsjednika Volodimira Zelenskog i visoke dužnosnike, te s njima raspravljati o hitnim humanitarnim izazovima i strateškoj raspodjeli pomoći EU-a. Sastat će se i s korisnicima humanitarne pomoći EU-a i lokalnim partnerima.

Od početka ruske agresije EU koordinira svoju dosad najveću operaciju u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, u sklopu koje je Ukrajini dostavljeno više od 150 000 tona nefinancijske pomoći. EU je Ukrajini dostavio i pomoć iz svojih zaliha u sustavu rescEU, uključujući agregate, medicinsku opremu, privremena skloništa i postrojenja za pročišćavanje vode.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Najnovije istraživanje Eurobarometra pokazuje da je potpora zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a (ZPP) dosegnula rekordnu razinu

Ne samo da je osviještenost javnosti o ZPP-u dosegnula najvišu razinu od 2007., već se i više od 70 % ispitanika slaže da u okviru ZPP-a EU uspješno ispunjava svoju ulogu u osiguravanju sigurne, zdrave i održive visokokvalitetne hrane.

Istraživanje pokazuje i veliko poštovanje prema poljoprivrednicima među građanima EU-a: 92 % ispitanika smatra da su u EU-u poljoprivreda i ruralna područja važni za našu budućnost, a njih 52 % smatra ih ‘vrlo važnima’. Više od polovine (56 %) navodi da je razina financijske potpore EU-a poljoprivrednicima kojom se pridonosi stabilizaciji njihovih prihoda odgovarajuća.

Osim toga, velika većina ispitanika složila se s važnošću nekoliko ključnih tema: osiguravanje stabilne opskrbe hranom u EU-u u svakom trenutku (94 %), osiguravanje razumnih cijena hrane za potrošače (92 %), osiguravanje održivog upravljanja prirodnim resursima (91 %) i jačanje uloge poljoprivrednika u prehrambenom lancu (90 %).

– Drago mi je što građani EU-a pokazuju dosad nezabilježenu osviještenost i potporu zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Ta je politika postala istinski sastavni dio europske integracije i pokazuje važnost poljoprivrednika i poljoprivrede u našem društvu. Naši građani vjeruju da naše politike pomažu poljoprivrednicima da ponude sigurnu hranu, usvoje prakse prihvatljive za okoliš i povećaju zaposlenost u ruralnim područjima. To je istinska europska priča o uspjehu kojom se oblikuje održiva budućnost za sve – izjavio je povjerenik za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen.

Ovo je osmo istraživanje Eurobarometra o ‘Europljanima, poljoprivredi i ZPP-u’, a provedeno je u svih 27 država članica EU-a u razdoblju od 13. lipnja do 8. srpnja 2024. Intervjuirano je 26.349 ispitanika iz različitih društvenih i demografskih skupina, i to na njihovu nacionalnom jeziku.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

S početkom 2025. dva grada preuzimaju titulu europskih prijestolnica kulture: Chemnitz (Njemačka) i Nova Gorica (Slovenija)

Tijekom cijele godine ti će gradovi ugošćivati kulturna događanja, izložbe i izvedbe, čime će se istaknuti bogatstvo naših zajedničkih europskih kultura. Ovogodišnje proslave imaju dodatnu dimenziju jer se 2025. obilježava 40. obljetnica inicijative europskih prijestolnica kulture.

Inauguracija Chemnitza kao europske prijestolnice kulture 2025. održat će se 18. siječnja. Pod geslom ‘Vidjeti neviđeno’ grad želi ojačati ulogu civilnog društva kulturnim projektima koje predvodi zajednica i izgraditi mrežu ‘europskih tvoraca demokracije’.

Aktivnosti vezane uz europsku prijestolnicu kulture u Novoj Gorici počet će 8. veljače. U tom okviru grad namjerava rasti zajedno sa susjednim talijanskim gradom Gorizijom i postati ‘europska prijestolnica kulture bez granica’. Bit će to i prilika da se kulturnim i umjetničkim sredstvima istraži koncept granica iz različitih dimenzija.

– Čestitamo našim europskim prijestolnicama kulture 2025., Chemnitzu i Novoj Gorici. Radujem se cjelogodišnjim proslavama kojima će se predstaviti raznolikost, identiteti i vrijednosti europskih kultura te istodobno istaknuti ono što zbližava europske građane u proslavi naše raznolikosti, identiteta i vrijednosti. To je i prilika da se promisli o tome što je sve ta ugledna inicijativa postigla tijekom posljednjih 40 godina – izjavio je povjerenik za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport Glenn Micallef.

Titula europske prijestolnice kulture gradovima omogućuje da putem kulture potaknu svoj lokalni i regionalni razvoj. Gradovima i regijama koje ih okružuju pruža i dugoročne kulturne, gospodarske i društvene koristi.

Da bi bili odabrani, gradovi su morali uspostaviti kulturni program sa snažnom europskom dimenzijom u kojem se promiče aktivno sudjelovanje gradskih zajednica. Komisija je dvjema europskim prijestolnicama kulture za 2025. dodijelila nagradu Melina Mercouri u iznosu od 1,5 milijuna eura, koja se financira u okviru programa Kreativna Europa, kao priznanje za kvalitetu njihovih priprema za predstojeću godinu. Povjerenik Micallef dodijelit će nagradu Mercouri prilikom svojeg sudjelovanja na svečanoj inauguraciji Chemnitza 18. siječnja, na kojoj će održati i govor.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj