Razlog našeg posjeta je stalni postav Hrvatskog športskog muzeja koji je postavljen 27. siječnja ove godine, a u kojem je fokus na parasportu i sportu gluhih sportaša

Poslušaj članak

Hrvatski športski muzej, muzej je koji čuva uspomene na velike hrvatske sportaše i velike sportske trenutke koje su oni ostvarili. Muzej je podijeljen na dvije etaže. Na etaži -1 može se vidjeti povijest sporta od kraja 19. stoljeća., dok se u prizemlju nalaze uspjesi od osamostaljenja Republike Hrvatske.

Povijest Hrvatskog športskog muzeja seže 70 godina u prošlost, a od svog osnutka do danas on je prošao različita ustrojstva i oblike. Od 2003. godine muzej je pod Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske.

Mnoge predmete koji se danas nalaze u muzeju prikupljali su bivši ravnatelji Živko Radan, koji je bio prvi ravnatelj muzeja, Zdenko Jajčević koji je kormilo muzeja preuzeo nakon njega, te Đurica Bojanić.

Trenutna ravnateljica je bivša hrvatska košarkašica Danira Bilić koja funkciju ravnatelja muzeja obnaša od 2017. godine. Ona je muzeju, između ostalog, darovala i srebrnu medalju s Olimpijskih igara 1988. godine.

Svi oni zaslužni su što muzej posjeduje velik broj vrijednih i povijesno važnih sportskih eksponata kao što su predmeti, dokumenti i fotografije.

Novinara In Portala kroz muzej je provela viša kustosica i arhivistica Martina Vargek. Pokazan nam je cijeli muzej, a razlog našeg posjeta bio je stalni postav Hrvatskog športskog muzeja koji je postavljen 27. siječnja ove godine, a u kojem je fokus na parasportu i sportu gluhih sportaša.

Krenuli smo od tjelovježbene organizacije ‘Hrvatski sokol’ i ‘Oca hrvatskog sporta’ Franje Bučara koji je utemeljitelj mnogih sportova u Hrvatskoj kao što su nogomet, skijanje, ali i tečaj za učitelje gimnastike. Ovdje nas je viša kustosica Vargek pobliže upoznala s njegovim likom i djelom.

Valja istaknuti da je muzej multimedijalan, ali i inkluzivan, odnosno prilagođen osobama s invaliditetom. Uz audio vodiče na hrvatskom i engleskom jeziku, također su izloženi i određeni predmeti, točnije njih pet, koji su prilagođeni osobama s invaliditetom. To uključuje reljefnu medalju I. hrvatskog svesokolskog sleta iz 1906. godine, čija je legenda opisana na Brailleovom pismu i uvećanom crnom tisku.

Nadalje, tu je i lopta za goalball i naoačale koje se koriste u tom paraolimpijskom sportu koju slijepa osoba može primiti, kao i drveni škripac koji služi kao držač za glavu drvenog reketa za tenis, koji se također može opipati. Šilterica s Olimpijskih igara u Parizu također je prilagođena osobama oštećena vida, kao i gimnastičarske kožice za preču.

U svlačionici Hrvatskog športskog muzeja gdje su se, između ostalog, mogli pogledati video zapisi o uspjesima hrvatskih parasportaša od 1992. do 2012. godine te od 2016. do 2024. godine, ali i razni sportski predmeti, nalazi se i ogrtač legendarnog paraplivača Mihovila Španje koji je poklonio muzeju nakon izložbe ‘Osam staza skrivenog okvira/povijest paraplivanja u Hrvatskoj’.

Kod stalnog postava parasporta i sporta gluhih sportaša, treba napomenuti da se radi o dvije odvojene cjeline. Što se tiče cjeline parasporta, u njoj su prezentirani predmeti koji su prikupljeni od 2018. godine. Projekt je rađen šest godina, a vitrine su složene prema sportovima. Postav je modularan što znači da ga je moguće nadopunjavati, odnosno mijenjati. Sportovi koji nisu prezentirani fizički, mogu se vidjeti kroz fotografije ili multimediju.

U cjelini parasporta može se vidjeti nekoliko vitrina podijeljenih po sportovima, u kojima su izloženi predmeti hrvatskih parasportaša s Paraolimpijskih igara i svjetskog prvenstva.

Tako se, između ostalog, u vitrini paraplivanja mogu vidjeti donirani predmeti paraplivača i paraplivačica Ane Sršen, Dine Sinovčića, Kristijana Vincetića, Emme Mečić, Paule Novine, te Roka Mikelina Opare koji je jedan od prvih darovao akreditaciju za fundus muzeja.

Većina predmeta darovana je nakon izložbe ‘Osam staza skrivenog okvira/povijest paraplivanja u Hrvatskoj’.

Između ostalog, prikazana je i akreditacija predsjednika Hrvatskog paraolimpijskog odbora Ratka Kovačića.

Nadalje, u toj cjelini nalazi se i vitrina paraatletike u kojoj se mogu vidjeti predmeti Milke Milinković, Darka Kralja, Denija Černija Velimira Šandora, Jelene Vuković, Mikele Ristoski i Branimira Budetića kroz koje se posjetitelji mogu upoznati s najvećim trenutcima hrvatske paraatletike.

Isto tako, može se vidjeti i vitrina parastolnog tenisa u kojoj su izloženi dresovi hrvatskih paraolimpijki Anđele Mužinić Vincetić (London 2012.), Helene Dretar Karić (Tokio 2020.) i Sandre Paović (Rio de Janerio 2016.).

Što se tiče cjeline sporta gluhih, prikazani su najvažniji uspjesi sporta gluhih od 1969. godine kada su ženska i muška rukometna reprezentacija gluhih zabilježile svoj prvi nastup na Olimpijskim igrama gluhih (Svjetske igre gluhih) u Beogradu. Tamo je naša ženska rukometna reprezentacija gluhih osvojila zlatnu medalju. To je bio jedini nastup i jedina medalja hrvatske ženske reprezentacije gluhih, dok muška reprezentacija svoje sjajne uspjehe niže i dan danas.

Između ostalih, prikazana je i akreditacija sa Zimskih olimpijskih igara gluhih u Turskoj 2023. bivšeg rukometaša, a sada predsjednika Zagrebačkog sportskog saveza gluhih i počasnog predsjednika Hrvatskog sportskog saveza gluhih Marija Lušića.

Vezano za gluhe rukometaše, Vargek je posebno naglasila i izložbu ‘Tišina na sedmercu’ koja je napravljena povodom obilježavanja 30 godina Hrvatskog sportskog saveza gluhih, a prvi put je prikazana 2022. godine na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Spomenimo kako su dio izložbe bili i video razgovori sa sportašima koji su se pripremali za natjecanja, među kojima su bili i gluhi sportaši, a razgovor s njima je na znakovnom jeziku te ima i titlove.

U postavu se mogao vidjeti i dres Kristijana Živkovića s potpisima svih igrača, kao i lopta s Europskog prvenstva 2020. godine.

Osim rukometne reprezentacije, u cjelini sporta gluhih zastupljeni su gotovo svi sportaši sporta gluhih koji su kroz godine osvajali medalje na Olimpijskim igrama gluhih, zaključno s prošlom godinom, kao što su atletičarke, nogometaši, šahisti, streljaši, taekwondoaši, a prikazan je i curling u kojem naša reprezentacija ima uspjehe sa svjetskih i europskih prvenstava, kao i jedina osvajačica olimpijskih medalja u skijanju za gluhe Rea Hraski na ZOIG 2007. i 2019. godine.

Dodajmo kako će muzej ove godine početi s projektom ‘Franjo Bučar/Od Hrvatskog Sokola do Međunarodnog paraolimpijskog odbora bez granica’. Kroz taj projekt osobama s invaliditetom se prilagođava izložba o životu i djelovanju Franje Bučara, ali i djelomično stalni postav. Za sada je izložba prilagođena osobama s oštećenjem vida kroz katalog na Brailleovom pismu i uvećanom crnom tisku te kroz audio vodič na hrvatskom jeziku. Isto tako, izložba je prilagođena i osobama s intelektualnim teškoćama.

Tim povodom, u Parku Maksimir održat će se i biciklistička vožnja prema biciklističkom programu iz 1896. godine iz ostavštine Franje Bučara. Vožnje će biti prilagođene osobama s invaliditetom. Također, vozit će se i bicikl tandem gdje će u suradnji s Centrom Up2date videća osoba voziti slijepu. Za one koji ne voze bicikl bit će organizirano vježbanje koje će voditi studenti s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu. Utrku će voditi bivši zagrebački biciklist Vladimir Fumić koji je sudjelovao na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976. godine, te koji je restaurirao bicikl koji se nalazi u stalnom postavu muzeja.

Spomenimo kako je autor muzeološke koncepcije profesor Zrinko Čustonja, likovni postav potpisuje Nikolina Jelavić Mitrović. Autori izložbenih cjelina i tekstova legendi su viši kustos Marijan Sutlović, viša kustosica Petra Husain Pustaj, viša kustosica Ana Wild te viša kustosica i arhivistica Martina Vargek, kao i voditelj odjela za marketing i odnose s javnošću Hrvatskog športskog muzeja Sergej Novosel Vučković te ravnateljica muzeja Danira Bilić.