Kultura
ŠPORTSKI MUZEJ Stalni postav o parasportu i sportu gluhih
Razlog našeg posjeta je stalni postav Hrvatskog športskog muzeja koji je postavljen 27. siječnja ove godine, a u kojem je fokus na parasportu i sportu gluhih sportaša
Poslušaj članak
Hrvatski športski muzej, muzej je koji čuva uspomene na velike hrvatske sportaše i velike sportske trenutke koje su oni ostvarili. Muzej je podijeljen na dvije etaže. Na etaži -1 može se vidjeti povijest sporta od kraja 19. stoljeća., dok se u prizemlju nalaze uspjesi od osamostaljenja Republike Hrvatske.
Povijest Hrvatskog športskog muzeja seže 70 godina u prošlost, a od svog osnutka do danas on je prošao različita ustrojstva i oblike. Od 2003. godine muzej je pod Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske.
Mnoge predmete koji se danas nalaze u muzeju prikupljali su bivši ravnatelji Živko Radan, koji je bio prvi ravnatelj muzeja, Zdenko Jajčević koji je kormilo muzeja preuzeo nakon njega, te Đurica Bojanić.
Trenutna ravnateljica je bivša hrvatska košarkašica Danira Bilić koja funkciju ravnatelja muzeja obnaša od 2017. godine. Ona je muzeju, između ostalog, darovala i srebrnu medalju s Olimpijskih igara 1988. godine.
Svi oni zaslužni su što muzej posjeduje velik broj vrijednih i povijesno važnih sportskih eksponata kao što su predmeti, dokumenti i fotografije.
Novinara In Portala kroz muzej je provela viša kustosica i arhivistica Martina Vargek. Pokazan nam je cijeli muzej, a razlog našeg posjeta bio je stalni postav Hrvatskog športskog muzeja koji je postavljen 27. siječnja ove godine, a u kojem je fokus na parasportu i sportu gluhih sportaša.
Krenuli smo od tjelovježbene organizacije ‘Hrvatski sokol’ i ‘Oca hrvatskog sporta’ Franje Bučara koji je utemeljitelj mnogih sportova u Hrvatskoj kao što su nogomet, skijanje, ali i tečaj za učitelje gimnastike. Ovdje nas je viša kustosica Vargek pobliže upoznala s njegovim likom i djelom.
Valja istaknuti da je muzej multimedijalan, ali i inkluzivan, odnosno prilagođen osobama s invaliditetom. Uz audio vodiče na hrvatskom i engleskom jeziku, također su izloženi i određeni predmeti, točnije njih pet, koji su prilagođeni osobama s invaliditetom. To uključuje reljefnu medalju I. hrvatskog svesokolskog sleta iz 1906. godine, čija je legenda opisana na Brailleovom pismu i uvećanom crnom tisku.
Nadalje, tu je i lopta za goalball i naoačale koje se koriste u tom paraolimpijskom sportu koju slijepa osoba može primiti, kao i drveni škripac koji služi kao držač za glavu drvenog reketa za tenis, koji se također može opipati. Šilterica s Olimpijskih igara u Parizu također je prilagođena osobama oštećena vida, kao i gimnastičarske kožice za preču.
U svlačionici Hrvatskog športskog muzeja gdje su se, između ostalog, mogli pogledati video zapisi o uspjesima hrvatskih parasportaša od 1992. do 2012. godine te od 2016. do 2024. godine, ali i razni sportski predmeti, nalazi se i ogrtač legendarnog paraplivača Mihovila Španje koji je poklonio muzeju nakon izložbe ‘Osam staza skrivenog okvira/povijest paraplivanja u Hrvatskoj’.
Kod stalnog postava parasporta i sporta gluhih sportaša, treba napomenuti da se radi o dvije odvojene cjeline. Što se tiče cjeline parasporta, u njoj su prezentirani predmeti koji su prikupljeni od 2018. godine. Projekt je rađen šest godina, a vitrine su složene prema sportovima. Postav je modularan što znači da ga je moguće nadopunjavati, odnosno mijenjati. Sportovi koji nisu prezentirani fizički, mogu se vidjeti kroz fotografije ili multimediju.
U cjelini parasporta može se vidjeti nekoliko vitrina podijeljenih po sportovima, u kojima su izloženi predmeti hrvatskih parasportaša s Paraolimpijskih igara i svjetskog prvenstva.
Tako se, između ostalog, u vitrini paraplivanja mogu vidjeti donirani predmeti paraplivača i paraplivačica Ane Sršen, Dine Sinovčića, Kristijana Vincetića, Emme Mečić, Paule Novine, te Roka Mikelina Opare koji je jedan od prvih darovao akreditaciju za fundus muzeja.
Većina predmeta darovana je nakon izložbe ‘Osam staza skrivenog okvira/povijest paraplivanja u Hrvatskoj’.
Između ostalog, prikazana je i akreditacija predsjednika Hrvatskog paraolimpijskog odbora Ratka Kovačića.
Nadalje, u toj cjelini nalazi se i vitrina paraatletike u kojoj se mogu vidjeti predmeti Milke Milinković, Darka Kralja, Denija Černija Velimira Šandora, Jelene Vuković, Mikele Ristoski i Branimira Budetića kroz koje se posjetitelji mogu upoznati s najvećim trenutcima hrvatske paraatletike.
Isto tako, može se vidjeti i vitrina parastolnog tenisa u kojoj su izloženi dresovi hrvatskih paraolimpijki Anđele Mužinić Vincetić (London 2012.), Helene Dretar Karić (Tokio 2020.) i Sandre Paović (Rio de Janerio 2016.).
Što se tiče cjeline sporta gluhih, prikazani su najvažniji uspjesi sporta gluhih od 1969. godine kada su ženska i muška rukometna reprezentacija gluhih zabilježile svoj prvi nastup na Olimpijskim igrama gluhih (Svjetske igre gluhih) u Beogradu. Tamo je naša ženska rukometna reprezentacija gluhih osvojila zlatnu medalju. To je bio jedini nastup i jedina medalja hrvatske ženske reprezentacije gluhih, dok muška reprezentacija svoje sjajne uspjehe niže i dan danas.
Između ostalih, prikazana je i akreditacija sa Zimskih olimpijskih igara gluhih u Turskoj 2023. bivšeg rukometaša, a sada predsjednika Zagrebačkog sportskog saveza gluhih i počasnog predsjednika Hrvatskog sportskog saveza gluhih Marija Lušića.
Vezano za gluhe rukometaše, Vargek je posebno naglasila i izložbu ‘Tišina na sedmercu’ koja je napravljena povodom obilježavanja 30 godina Hrvatskog sportskog saveza gluhih, a prvi put je prikazana 2022. godine na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Spomenimo kako su dio izložbe bili i video razgovori sa sportašima koji su se pripremali za natjecanja, među kojima su bili i gluhi sportaši, a razgovor s njima je na znakovnom jeziku te ima i titlove.
U postavu se mogao vidjeti i dres Kristijana Živkovića s potpisima svih igrača, kao i lopta s Europskog prvenstva 2020. godine.
Osim rukometne reprezentacije, u cjelini sporta gluhih zastupljeni su gotovo svi sportaši sporta gluhih koji su kroz godine osvajali medalje na Olimpijskim igrama gluhih, zaključno s prošlom godinom, kao što su atletičarke, nogometaši, šahisti, streljaši, taekwondoaši, a prikazan je i curling u kojem naša reprezentacija ima uspjehe sa svjetskih i europskih prvenstava, kao i jedina osvajačica olimpijskih medalja u skijanju za gluhe Rea Hraski na ZOIG 2007. i 2019. godine.
Dodajmo kako će muzej ove godine početi s projektom ‘Franjo Bučar/Od Hrvatskog Sokola do Međunarodnog paraolimpijskog odbora bez granica’. Kroz taj projekt osobama s invaliditetom se prilagođava izložba o životu i djelovanju Franje Bučara, ali i djelomično stalni postav. Za sada je izložba prilagođena osobama s oštećenjem vida kroz katalog na Brailleovom pismu i uvećanom crnom tisku te kroz audio vodič na hrvatskom jeziku. Isto tako, izložba je prilagođena i osobama s intelektualnim teškoćama.
Tim povodom, u Parku Maksimir održat će se i biciklistička vožnja prema biciklističkom programu iz 1896. godine iz ostavštine Franje Bučara. Vožnje će biti prilagođene osobama s invaliditetom. Također, vozit će se i bicikl tandem gdje će u suradnji s Centrom Up2date videća osoba voziti slijepu. Za one koji ne voze bicikl bit će organizirano vježbanje koje će voditi studenti s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu. Utrku će voditi bivši zagrebački biciklist Vladimir Fumić koji je sudjelovao na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976. godine, te koji je restaurirao bicikl koji se nalazi u stalnom postavu muzeja.
Spomenimo kako je autor muzeološke koncepcije profesor Zrinko Čustonja, likovni postav potpisuje Nikolina Jelavić Mitrović. Autori izložbenih cjelina i tekstova legendi su viši kustos Marijan Sutlović, viša kustosica Petra Husain Pustaj, viša kustosica Ana Wild te viša kustosica i arhivistica Martina Vargek, kao i voditelj odjela za marketing i odnose s javnošću Hrvatskog športskog muzeja Sergej Novosel Vučković te ravnateljica muzeja Danira Bilić.
Agenti se ovoga puta moraju snaći u svijetu upoznavanja, flerta i ljubavnih odnosa. Pritom se susreću s nizom nespretnosti i nepredviđenih situacija, a ni špijunski poslovi ne daju im mira
Poslušaj članak
Nakon što su u prethodnim filmovima spašavali svijet od raznih prijetnji, riječki Tajni agenti 010 okreću se nešto osobnijoj misiji. U šestom nastavku serijala, naslovljenom „Devet i pol dejtova“, špijunske avanture zamjenjuju ljubavne zavrzlame, zavođenje i potraga za partnerom, uz prepoznatljivu dozu humora.
Ideja za promjenu teme rodila se tijekom glumačkih vježbi. Glumcima je, kako objašnjava voditelj projekta i redatelj Denis Pilepić Pille, dosadilo spašavati svijet pa su poželjeli nešto novo. U šali su predložili pornografski film, a nakon početnog nesporazuma s redateljem dogovor je ipak pao na erotsku komediju.
Tako je nastao „Devet i pol dejtova“, film koji se poigrava poznatim naslovom „Devet i pol tjedana“, ali donosi sasvim drukčiju priču. Agenti se ovoga puta moraju snaći u svijetu upoznavanja, flerta i ljubavnih odnosa. Pritom se susreću s nizom nespretnosti i nepredviđenih situacija, a ni špijunski poslovi ne daju im mira. U pozadini se, naime, odvija i potraga za nestalim dokumentima čije mjesto skrivanja ostaje tajna.
Članovi Tajnog agenta 010 mladi su glumci s invaliditetom okupljeni oko riječke Udruge Spirit. Svoje likove godinama grade na vlastitim osobnostima, improvizaciji i humoru, a novim filmom otvaraju i temu seksualnosti, privlačnosti i partnerskih odnosa. Riječ je o područjima koja su često opterećena predrasudama, ali i svakodnevnim preprekama.
Kako ističe Pilepić, želja za upoznavanjem i ljubavnim životom ne razlikuje se od želja drugih mladih ljudi, no osobama s invaliditetom put do susreta i veza često je znatno složeniji. Izlasci nerijetko zahtijevaju organizaciju podrške, a pratnja roditelja ili asistenta može dodatno otežati spontano upoznavanje. Tome treba pridodati i nedostatak prilika za druženje izvan vlastitih krugova te suočavanje s tuđim predrasudama i vlastitim nesigurnostima. Upravo su o tim iskustvima odlučili progovoriti kroz komediju.
Agentska se ekipa u međuvremenu sve više širi. U prošlogodišnjem nastavku „Apokalipsa WOW!“ sudjelovalo je dvadesetak osoba s invaliditetom, a gostovali su i Goran Navojec te Denis Brižić. Kroz dosadašnje nastavke pojavila su se i brojna poznata imena, među kojima su Šajeta, Krešimir Mišak, Asim Ugljen, Mile Kekin i Enis Bešlagić.
Važan dio serijala oduvijek je bila i glazba. Nakon što su svoje pjesme za prethodne filmove ustupili Gustafi, Metak, Darko Rundek i drugi izvođači, ovoga puta izbor je pao na album „Govor tijela“ grupe Boa iz 1983. godine. Autori najavljuju i međunarodne goste iz Londona, Berlina i Finske, uz nekoliko domaćih iznenađenja čija imena zasad ne otkrivaju. Ipak, naglašavaju kako su gosti samo dodatak, dok su glavni adut filma njihovi glumci i njihova prepoznatljiva energija.
Nakon gostovanja u brojnim gradovima, među kojima su Novi Sad, Priština i Kotor, Tajni agenti 010 ponovno stižu pred riječku publiku. Premijera novog filma dio je programa Sixxx pack, dvodnevnog događanja tijekom kojeg će biti prikazano svih šest nastavaka serijala. Program je namijenjen i publici koja dosad nije imala priliku upoznati agente, ali i onima koji žele ponovno pogledati njihove dosadašnje avanture.
Sixxx pack održat će se 16. i 17. studenoga u HKD-u na Sušaku, a oba dana program počinje u 19 sati. Nakon riječkog predstavljanja Tajne agente 010 očekuju i gostovanja u Zagrebu i Karlovcu.
Ulaz je slobodan, uz mogućnost donacije prema želji posjetitelja. Rezervacije mjesta dostupne su na www.spirit-ri.hr.
Dio atmosfere s glumačkih vježbi i najave novog filma može se pogledati na YouTube kanalu Tajni agent 010.
Predstava je dio studentskog projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku. Pred punim gledalištem skupina je prvi put izvela predstavu izvan Zagreba
Poslušaj članak
U Kazalištu Marina Držića 29. listopada održana je predstava „Bolje da se nisi ni rodila“ u izvedbi dramske skupine Gordogan.
Predstava je dio studentskog projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku.
Pred punim gledalištem skupina je prvi put izvela predstavu izvan Zagreba, a publiku je potaknula na razmišljanje o položaju osoba s invaliditetom i odnosu društva prema njima.
Ovaj projekt pokrenut je s ciljem pružanja podrške studentima s invaliditetom, kroničnim bolestima i teškoćama psihičkog zdravlja. Voditelji projekta su Sara Kalogjera i Bruno Dedo, a projekt je započeo 2025. godine nizom stručnih predavanja i dvodnevnom konferencijom „Tvoja prava nisu privilegija“. Na konferenciji su sudjelovale brojne osobe iz javnog života koje su podijelile svoja iskustva o usklađivanju privatnog života i karijere s izazovima koje donose različite teškoće.
Već u svojem prvom izdanju projekt je ostvario značajan uspjeh. Osvojio je nagradu HealthComm Award 2026. za najbolji komunikacijski projekt u zdravstvu, kao i Rektorovu nagradu Sveučilišta u Dubrovniku. Drugo izdanje projekta započelo je ovog listopada, a uz kazališnu predstavu uključuje i tri javne tribine te sveučilišni forum „To (ni)je moj problem“. Forum će se održati 9. studenoga na Sveučilištu u Dubrovniku, a među najavljenim gostima su Aleksandar Stanković, Gina Damjanović, Antonela Golobić i Ana Bulut Križić.
U središtu predstave „Bolje da se nisi ni rodila“ nalazi se priča Laure Begić, 20-godišnje studentice psihologije iz Zagreba kojoj je u ranom djetinjstvu dijagnosticirana spinalna mišićna atrofija tipa 2. Naslov predstave nastao je iz njezina osobnog iskustva. Naime, nakon što je uz pomoć rampe i čekanja vozača uspjela ući u tramvaj, jedna joj je prolaznica uputila riječi: „Bolje da se nisi ni rodila“. Taj događaj potaknuo ju je na razmišljanje o tome kako društvo gleda na osobe s invaliditetom i doživljava li njihov život kao teret.
Iako se predstava bavi Laurinim iskustvom života s invaliditetom, njezina poruka puno je šira. Govori o odnosu svakog pojedinca prema ljudima oko sebe, o predrasudama kojih često nismo ni svjesni te o odgovornosti koju imamo za vlastite riječi i postupke. Laura kroz svoju ulogu pokazuje da se ne osjeća drukčijom od svojih vršnjaka. Iako se kreće u invalidskim kolicima, suočava se s istim svakodnevnim brigama, željama i problemima kao i drugi mladi ljudi.
Osobe s invaliditetom i dalje se susreću s brojnim preprekama koje im otežavaju svakodnevni život. Među njima su nepristupačni javni prostori, nedostatak rampi i dizala, neprilagođeni sanitarni čvorovi te problemi s korištenjem javnog prijevoza. Izazovi su prisutni i u obrazovanju, gdje često nedostaju prilagođeni prostori i potrebna podrška. Osim fizičkih prepreka, osobe s invaliditetom suočavaju se i s različitim oblicima diskriminacije, poput podcjenjivanja, oduzimanja samostalnosti i stvaranja osjećaja da ne mogu same donositi odluke o vlastitom životu.
Upravo zato kazalište i umjetnost imaju važnu ulogu u podizanju svijesti o ovoj temi. Predstave poput „Bolje da se nisi ni rodila“ omogućuju publici da upozna iskustva koja možda nisu dio njezine svakodnevice i da situacije sagleda iz drukčije perspektive. Takve priče mogu potaknuti razumijevanje, ali i preispitivanje vlastitih stavova i ponašanja.
Inkluzija ne bi trebala biti samo pojam o kojem govorimo, nego način na koji se odnosimo jedni prema drugima. Promjene počinju od svakog pojedinca, od spremnosti da prepoznamo vlastite predrasude i prihvatimo različitosti.
Predstava koja je izvedena u Dubrovniku podsjetila je publiku da osobe s invaliditetom ne traže poseban tretman, nego jednake mogućnosti, poštovanje i pravo na dostojanstven život. Ponekad je upravo slušanje tuđih iskustava prvi korak prema društvu u kojem se nitko neće osjećati isključeno.
Cilj projekta „Inkluzivna kazališna bajka“ jest povećanje socijalne uključenosti ranjivih skupina kroz inkluzivne usluge u kulturi, promicanje sudjelovanja djece, mladih, starijih osoba i osoba s invaliditetom u kulturnom životu
Poslušaj članak
U Hrvatskom domu nedavno je održana uvodna konferencija projekta „Inkluzivna kazališna bajka”. Projekt provodi Kazališno-koncertna dvorana Ivana Brlić-Mažuranić u partnerstvu s Udrugom osoba s intelektualnim teškoćama Regoč Slavonski Brod.
U dosadašnjem razdoblju provedene su brojne aktivnosti usmjerene na promociju projekta, informiranje javnosti i jačanje kapaciteta djelatnika Dvorane za rad s ranjivim skupinama.
Jedan od prvih koraka bila je izrada vizualnog identiteta projekta, odnosno kreiranje službenog logotipa. Pripremljen je i dio promotivnih materijala koji će pridonijeti većoj vidljivosti projekta, među kojima su roll-up banner, informativni A5 letci i promotivni plakati.
Osim toga, provedene su nabave za medijsko praćenje projekta, reprezentaciju, internu edukaciju djelatnika Dvorane, usluge upravljanja provedbom projekta te promotivne materijale.
Posebna pozornost posvećena je edukaciji djelatnika Dvorane. Do sada su održane tri od ukupno četiri planirane edukacije, tijekom kojih su sudionici imali priliku proširiti svoja znanja o pristupu osobama s invaliditetom, inkluzivnom odgoju i obrazovanju kroz temu „Inkluzija: od ideje do prakse“ te o povezivanju inkluzije, kulture i umjetnosti, odnosno načinima provođenja inkluzije kroz umjetnost.
Ove edukacije važan su dio projekta jer doprinose razvoju znanja i vještina potrebnih za stvaranje pristupačnijih i uključivijih kulturnih sadržaja te kvalitetniji rad s pripadnicima ranjivih skupina.
Cilj projekta „Inkluzivna kazališna bajka“ jest povećanje socijalne uključenosti ranjivih skupina kroz inkluzivne usluge u kulturi, promicanje sudjelovanja djece, mladih, starijih osoba i osoba s invaliditetom u kulturnom životu te jačanje kapaciteta zaposlenika Dvorane.
Tijekom provedbe projekta planirano je održavanje 12 kulturno-umjetničkih radionica u kojima će sudjelovati ukupno 96 pripadnika ciljnih skupina, dok će četiri djelatnika Dvorane završiti program edukacije i stručnog usavršavanja za provedbu radionica i rad s ranjivim skupinama.
Projekt ukupne vrijednosti 266.366,03 eura provodi se u razdoblju od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine, a sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus, u sklopu Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.
Tko su Purger i Purgerica?
Pomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
Tajni agenti 010 u novoj misiji: spašavaju vlastiti libido
SLAVONSKI BROD MoveNow kamp okupio velik broj djece
-
Life&StylePrije 1 danTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 2 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Civilno društvoPrije 6 satiPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
KulturaPrije 5 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Civilno društvoPrije 1 danUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 5 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Obaranje rukePrije 5 danaHrvatska odlična na SP u (para)obaranju ruke