U vremenu sve veće izloženosti djece i mladih društvenim mrežama, posebnu pozornost treba posvetiti brizi o njihovu mentalnom zdravlju
Poslušaj članak
Više od 50 tisuća djece u Hrvatskoj suočeno je s teškoćama mentalnog zdravlja. Zabilježen je porast depresije, anksioznosti, poremećaja u ponašanju, teškoća u učenju, te samoozljeđivanja i suicidalnosti.
S ciljem osnaživanja mentalnog zdravlja djece i mladih, Ministarstvo zdravstva u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Školom narodnog zdravlja ‘Dr. Andrija Štampar’ te Ministarstvom znanosti i obrazovanja pokrenulo je javnozdravstvenu edukativnu kampanju ‘Mentalno zdravlje djece i mladih u digitalnom okruženju’.
Predstavljanjem ove kampanje, Škola narodnog zdravlja ‘Dr. Andrija Štampar’ u ponedjeljak je svečano obilježila Svjetski dan zdravlja.
Važan dio kampanje je nova knjiga autorice Rosie Kugli ‘Dvostruka igra: Lažni profil’, koja se bavi problemima mladih, a njome se želi mlade osnažiti na književno relevantan način.
Voditeljica kampanje, načelnica Sektora primarne zdravstvene zaštite Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Paić, najavila je da će se kampanja provoditi u više hrvatskih gradova, a knjiga autorice Rosie Kugli ponudit će se kao alat u radu s mladima, zajedno s metodičkom pripravom.
– Krajem ove godine, nakon provedenog natječaja o mentalnom zdravlju mladih, pozvat ćemo mlade da sudjeluju s esejima, posterima, audiovizualnim sadržajima, da ispričaju svoju priču o mentalnom zdravlju – objasnila je Portolan Paić.
Recenzentica knjige, voditeljica Službe za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba Ana Puljak, istaknula je kako je knjiga Rosie Kugli dobar alat za pristup mladima.
– Ova knjiga je jedna u nizu koje je autorica posvetila mladima, a u svim knjigama govori se i o mentalnom zdravlju. U novoj knjizi govori se i o pitanju identiteta, kako prihvaćamo one koji su različiti, te o društvenim mrežama koje mogu generirati niz problema – pojasnila je Puljak.
Autorica knjige Rosie Kugli izrazila je zadovoljstvo što sudjeluje u javnozdravstveno-edukativnoj kampanji. Inspiraciju za novu knjigu autorica je našla u sve većoj ovisnosti mladih o društvenim mrežama i porastu poremećaja mentalnog zdravlja mladih.
– U vremenu kada gotovo svi mladi žive na društvenim mrežama, kada statistike o depresiji, anksioznosti, samoozljeđivanju postaju sve alarmantnije, nužno je tražiti nove mehanizme za osnaživanje mentalnog zdravlja djece i mladih – rekla je autorica Kugli. Zahvalila je svima koji su prepoznali snagu književnosti kao alata za promjenu.
U prigodnom govoru, ministrica zdravstva Irena Hrstić rekla je da će se kroz kampanju ‘Mentalno zdravlje djece i mladih u digitalnom okruženju’ raditi na terenu s osobama kojima je potrebno ukazati na rizike digitalnog svijeta, odnosno kako se digitalnim svijetom koristiti na zdrav način – što i knjiga autorice Rosie Kugli govori. Naglasila je da knjiga na jednostavan način prikazuje što se može dogoditi ako se previše posvetimo digitalizaciji.
– Od digitalizacije ne možemo pobjeći, ali moramo naći granicu kada digitalni svijet pomaže, a kada odmaže. Upravo tome služe javnozdravstvene akcije – rekla je ministrica Hrstić.
Ravnateljica Škole narodnog zdravlja ‘Dr. Andrija Štampar’ Mirjana Kujundžić Tiljak istaknula je da je mentalno zdravlje stanje dobrobiti i temelj koji omogućuje djeci i mladima da ostvare vlastite potencijale, a to zdravlje je važno u svakoj fazi života.
– Hrvatska slijedi svjetske trendove rastuće krize mentalnog zdravlja djece i mladih. Svako dijete i mlada osoba ima pravo na pravovremenu skrb o mentalnom zdravlju, bez obzira gdje živi, a odgovornost nas odraslih je djeci i mladima ponuditi podršku, razumijevanje i sigurnost te im pomoći da osjete da nisu sami. To je i cilj javnozdravstvene kampanje – pojasnila je Kujundžić Tiljak. Naglasila je da knjiga Rosie Kugli na pristupačan način približava temu mentalnog zdravlja mladima, potičući otvoreni dijalog u svrhu prepoznavanja i razumijevanja problema, pogotovo u suvremenom digitalnom okruženju.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rekao je da je poremećaj mentalnog zdravlja jedan od ključnih globalnih javnozdravstvenih izazova.
– Visoka prevalencija, mogućnost kroničnog tijeka uz narušavanje kvalitete života oboljelih i njihovih bližnjih zahtijeva sveobuhvatnu skrb i angažman svih raspoloživih resursa, poglavito unutar sustava zdravstvene zaštite. Stoga je ključno posvetiti posebnu pažnju mentalnom zdravlju djece i mladih, počevši od najranije dobi, kada se mnogi problemi prvi puta javljaju i kada se njihovo napredovanje još uvijek može spriječiti – istaknuo je Capak.
U Zagrebu se oko 125 milijuna eura ulaže u potpuno nove vrtiće, a riječ je o ukupno tri tisuće novih mjesta za zagrebačke mališane
Gradska četvrt Stenjevec s nestrpljenjem je iščekivala otvorenje prvog dječjeg vrtića u Španskom, i to nakon dugih petnaest godina.
Radovi na vrtiću, sa smještajem za deset skupina djece, privode se kraju i bit će spreman za novu pedagošku godinu, a vrijednost ovog projekta iznosi 6, 6 milijuna eura.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, u pratnji svojih zamjenika, jučer je pri obilasku radova izrazio zadovoljstvo činjenicom da je ovaj vrtić u Stenjevcu jedan od 28 sličnih projekata. – Do ove jeseni bit ćemo na 20 realiziranih projekata vrtića otkad sam preuzeo upravljanje gradom, na što smo iznimno ponosni. Važno nam je gdje je god moguće za gradske projekte osigurati i europska sredstva, jer time povećavamo ukupni volumen naših investicija u kvalitetu života Zagrepčana, ali gradske vrtiće gradimo primarno sredstvima iz gradskog proračuna – rekao je gradonačelnik Tomašević.
U Zagrebu se oko 125 milijuna eura ulaže u potpuno nove vrtiće, dodao je Tomašević, a riječ je o ukupno tri tisuće novih mjesta za zagrebačke mališane.
Gradonačelnik, dakako, nije mogao izbjeći novinarska pitanja vezana za spor s inicijativom Hod za život, koja ga optužuje da je sabotirao održavanje njihova koncerta na Trgu bana Jelačića jer je, eto, od njih zatražio popis izvođača.
– Nije neuobičajeno da se od organizatora traži popis izvođača kako bi se procijenilo je li površina dostatna za takve koncerte – rekao je Tomašević.
Novi implantati omogućuju paraliziranim pacijentima da ‘tipkaju’ mislima tako što sustav prepoznaje namjeru pomicanja prstiju po tipkovnici, čak i kada se fizički prsti ne miču
Sjajna je to vijest za ljude s gotovo potpunom paralizom kojima sposobnost jednostavne komunikacije u stvarnom vremenu predstavlja izazov.
Stoga su znanstvenici diljem svijeta godinama radili na rješavanju tog problema razvojem uređaja koji mogu dekodirati moždane signale i prevesti ih u pokrete računalnog kursora ili tekst. No u tome su tek djelomično uspijevali budući da su implantati u mozgu omogućavali ljudima tipkanje pomoću virtualne tipkovnice, tzv. BCI tipkovnice, ali brzina je bila frustrirajuće spora.
Međutim, tim znanstvenika iz kompanije BrainGate ovih dana izvještava da je njihova BCI tipkovnica pomogla dvjema osobama s paralizom tipkati brzinom do 22 riječi u minuti, gotovo jednako brzo kao što prosječna osoba može pisati tekst pomoću pametnog telefona.
– Ovo je važan tehnički napredak koji tipkanje mozak-računalo mnogo više približava praktičnim brzinama komunikacije za ljude s paralizom – kaže Edward Chang, profesor neurološke kirurgije, koji nije bio uključen u studiju.
– S oko 22 riječi u minuti, ovo je među najbržim BCI-jima za tipkanje do sada i dramatično brži od većine ranijih neuronskih uređaja za pravopis – kaže Chang, koji je radio na drugom BCI-ju za dekodiranje govora.
BCI tehnologija značajno je napredovala od svog nastanka 1960-ih, kada su istraživači počeli koristiti pojedinačne elektrode implantirane u mozgove majmuna kako bi bilježili njihovu neuronsku aktivnost.
Prethodne verzije ovih sustava za tipkanje zahtijevale su od sudionika da kontroliraju kursor na zaslonu i pojedinačno biraju slova, što je puno sporije od mogućnosti pristupa bilo kojoj tipki u bilo kojem trenutku pomoću prstiju. Novo istraživanje pokazuje kako implantati omogućuju paraliziranim pacijentima da ‘tipkaju’ mislima tako što sustav prepoznaje namjeru pomicanja prstiju po tipkovnici, čak i kada se fizički prsti ne miču.
Autor studije Justin Jude i njegovi kolege trenirali su svoj BCI koristeći umjetnu inteligenciju da prepozna namjeravane pokrete ruku ili prstiju iz dijela područja pokreta mozga, nazvanog precentralni girus, dok su sudionici pokušavali pomaknuti svoje paralizirane ruke ili prste. Model umjetne inteligencije predvidio je slova na QWERTY tipkovnici kojima su pokreti najvjerojatnije odgovarali. Testirali su svoj sustav na dva sudionika: jednoj osobi s amiotrofičnom lateralnom sklerozom, progresivnom neurološkom bolešću koja uzrokuje paralizu, i jednoj s ozljedom leđne moždine koja ih je ostavila paraliziranima, ali su i dalje mogli govoriti. Koristeći uređaj, potonji sudionik mogao je tipkati brzinom od 110 znakova ili 22 riječi u minuti, dok je tipkanje drugog sudionika bilo sporije, ali i dalje impresivno za nekoga tko nije imao sposobnost govora.
– Jedna od stvari o kojima puno pričamo je brzina komunikacije. Razlog zašto to radimo nije samo da bismo imali brži sustav od nekog drugog, nego da paraliziranim ljudima bitno podignemo kvalitetu života – kaže Daniel Rubin, docent neurologije na Medicinskom fakultetu Harvard, koji je bio koautor nove studije.
Prijevozom od njihova doma do zdravstvene ustanove i nazad, omogućit će im se i veća dostupnost liječenja, posebice onima koji idu na kemoterapiju i zračenja, kazala je Lora Vidović
Radi veće dostupnosti liječenja i lakšeg dolaska na terapije, Grad Zagreb pokrenuo je pilot projekt osiguranja usluge prijevoza osobama oboljelima od malignih bolesti koje su korisnici zajamčene minimalne naknade, izvijestili su u subotu iz zagrebačke Gradske uprave.
– Tim pilot projektom Grad Zagreb nastavlja širiti socijalne usluge imajući u vidu sugrađane u najvećoj potrebi, a to su zasigurno onkološki pacijenti. Prijevozom od njihova doma do zdravstvene ustanove i nazad, omogućit će im se i veća dostupnost liječenja, posebice onima koji idu na kemoterapiju i zračenja – kazala je Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Zahtjev za prijevoz, koji je dostupan na web stranici Grada Zagreba, mogu podnijeti oboljeli od malignih bolesti koji su korisnici zajamčene minimalne naknade s prebivalištem u Gradu Zagrebu, a podnosi se gradskom Odjelu za socijalnu zaštitu, Prilaz Ivana Visine 1-3, osobno, poštom ili na e-mail adresu uslugaprijevoza@zagreb.hr.
Uz zahtjev, potrebno je priložiti potvrdu Hrvatskog zavoda za socijalni rad o korištenju zajamčene minimalne naknade, kao i medicinsku dokumentaciju kojom se potvrđuje potreba ili tijek kemoterapija i/ili zračenja.
Prijevoznik je odabran putem prethodno provedenog postupka javne nabave.
Nakon provedbe pilot projekta, namjera nam je nastaviti pružati ovu uslugu i uključiti u nju i veći broj korisnika, poručili su iz zagrebačke Gradske uprave.
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 1 dan
VijestiPrije 5 dana
in MREŽAPrije 7 dana
Košarka u kolicimaPrije 1 dan
KulturaPrije 2 dana
in MREŽAPrije 2 dana
VijestiPrije 6 dana