In Metropola
HANŽEKOVIĆEV MEMORIJAL Sjajan nastup hrvatskih atletičara
Hanžekovićev memorijal je za svoje 75. izdanje nagrađen Plaketom svjetske atletske baštine, što je priznanje koje se dodjeljuje za izvanredan doprinos razvoju svjetske atletike kroz povijest
U Zagrebu je proteklog vikenda, po jubilarni 75. put, održan jedan od najprestižnijih atletskih mitinga, memorijal Borisa Hanžekovića. I ove godine svjedočili smo odličnim rezultatima, a među brojnim velikim imenima svjetske atletike, briljirali su hrvatski atletičari.
Da s razlogom nosi nadimak ‘Kraljica diska’ pred domaćom publikom i ove je godine pokazala Sandra Elkasević. Naime, najbolja hrvatska atletičarka disk je bacila 65,03 m, a to joj je bilo dovoljno da ostvari svoju 12. pobjedu na memorijalu Borisa Hanžekovića.
Osim Sandre, odličan nastup u bacanju diska imala je i Marija Tolj. Marija je disk bacila 64,04 m te se tako okitila srebrom i tako još jednom pokazala iznimnu kvalitetu pred domaćom publikom. Treće mjesto pripalo je kubanskoj atletičarki Deniji Caballero.
Nakon još jedne pobjede na domaćem terenu Sandra Elkasević bila je presretna.
– Znala sam da Marija može daleko bacati pa sam znala da moram dobro krenuti od prve serije. Šteta što nisam položila disk, jer bi letio još dalje. Ovo mi je 12. pobjeda i hvala svima koji su nas došli podržati. Ovo je prvi put da su na postolju dvije Hrvatice – kazala je kraljica diska za Hrvatsku radioteleviziju.
Hrvatski atletičari sjajne rezultate postigli su i u skoku u dalj. Pobjedu je odnio Japanac Yuki Hashioka skočivši osam metara. Njemu uz bok smjestila su se i dva Hrvata. Drugo mjesto osvojio je Filip Pravdica (7,98), dok je treću poziciju zauzeo Roko Farkaš skočivši 7,83 m.
Hrvatska se i u trkačkom dijelu natjecanja iskazala. U utrci na 800 m natjecao se hrvatski trkač Marino Bloudek. Marino je do cilja stigao s vremenom (1:45,52) čime je osigurao odlično treće mjesto. Drugu poziciju zauzeo je alžirski predstavnik Slimane Moula (1:45,05), dok je pobjedu odnio Britanac Justin Davies s rezultatom 1:44,87.
Jubilarni ‘Hanžek’ u dobrom će sjećanju ostati i Sari Kolak. Hrvatska bacačica koplja hicem od 61,20 zauzela je drugo mjesto. Više od nje bacila je samo Novozelanđanka Tori Moorby (61,96).
Zapažene rezultate postigli su Klara Andrijašević na 1500 m (4:12,69) i Lukas Cik na 110 m prepone (13,84). Oboje su popravili osobne rekorde i došli na treća mjesta hrvatske ljestvice svih vremena.
Najviše pažnje privukla je utrka na 200 m gdje su gledatelji mogli uživati gledajući najbržu ženu na svijetu Julien Alfred. Zlatna olimpijka nije uspjela oboriti rekord mitinga, ali je, kako se od nje i očekivalo, odnijela pobjedu s vremenom 22,15.
Utrka na 100 m također je imala svoju čar jer se u toj disciplini natjecao svjetski juniorski prvak na 100 m i 200 m Bayanda Walaza. Južnoafrikanac je još jednom pokazao svoju kvalitetu te kroz cilj prošao prvi s rezultatom 9,94.
Što se tiče discipline bacanja kugle, u muškoj kategoriji pobjedu je odnio aktualni europski prvak Slovenac Kristijan Čeh s hicem 72,34 metra.
Dodajmo kako je Francuz Yann Chaussinand postavio novi svjetski rekord u bacanju kladiva – 81,91 m. To je također novi rekord mitinga, a isti je srušen nakon 16 godina. Do sada ga je držao Slovenac Primož Kozmus (81,77).
Hanžekovićev memorijal je za svoje 75. izdanje nagrađen Plaketom svjetske atletske baštine, što je priznanje koje se dodjeljuje za izvanredan doprinos razvoju svjetske atletike kroz povijest.
Plaketu je u ime Svjetske atletske federacije predsjednici AK Dinamo Zrinjevac Ani Hanžeković Krznarić uručila potpredsjednica Europske atletske federacije Cherry Alexander.
Hrvatski će atletičari jubilarni 75. memorijal Borisa Hanžekovića pamtiti po vrhunskim rezultatima.
In Metropola
GRAD ZAGREB Za djetinjstvo bez siromaštva
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine
Poslušaj članak
Suzbijanje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te stvaranje jednakih prilika za sve mališane jedna je od ključnih agendi zagrebačke Gradske uprave u narednom razdoblju.
To bi se, među ostalim, dalo zaključiti iz jučerašnje tiskovne konferencije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta upriličene u Prirodoslovnom muzeju u kojemu je, sat vremena ranije, gradonačelnik otvorio skup „Za djetinjstvo bez siromaštva“.
Gradonačelnik i zamjenici najavili su i pokretanje Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva, temeljenog na istraživanju o dobrobiti i potrebama školske djece, što je najopsežniji projekt te vrste u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo gotovo četiri tisuće školaraca te predstavlja bogat izvor podataka o socio-ekonomskom statusu djece i uvjetima u kojima žive.
Tek da podsjetimo, ova je Gradska uprava, kao svojevrsnu uvertiru u Akcijski plan za suzbijanje siromaštva, već donijela niz socijalnih mjera za djecu i obitelji u nepovoljnom ekonomskom položaju.
Primjerice, gotovo 90 posto cijene dječjeg vrtića podmiruje se iz gradskog proračuna, a više od 32 tisuće djece obuhvaćeno naknadama za ranjive obitelji. Uzgred, za mandata gradonačelnika Tomaševića otvoreno je 19 novih dječjih vrtića, a najavljeno je otvaranje još jednog.
Usto, iz gradskog je proračuna osiguran i besplatan javni prijevoz za gotovo 30 tisuća djece i učenika.
Gradonačelnik Tomašević naglasio je kako je stopa rizika od siromaštva u Zagrebu niža nego u ostatku Hrvatske, no svejedno će Grad i dalje ulagati u uklanjanje nejednakosti i osiguravanje jednakih prilika za sve.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je kako „upravo u dječjoj dobi različitim mjerama, prije svega u obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sustavu, možemo prekinuti ciklus siromaštva”.
– Kombinacijom univerzalnih i ciljanih mjera možemo pomoći djeci da izađu iz siromaštva već u ranoj dobi i omogućiti im da ostvare svoje potencijale – rekla je Dolenec.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine.
In Metropola
GRAD ZAGREB Značajna ulaganja u zaštitu mentalnog zdravlja
Smatramo svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima, rekla je Danijela Dolenec
Poslušaj članak
Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, diljem Hrvatske organiziraju se simpoziji, radionice i javno-zdravstvene akcije kojima je cilj senzibilizirati javnost za rastući problem koji sve više opterećuje zdravstveni sustav – mentalno zdravlje, pogotovo kod mladih.
Tim je povodom Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok jučer u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju organizirao simpozij „Algoritam odnosa – od pojedinca do zajednice”, peti po redu na temu mentalnog zdravlja.
Stručnjaci okupljeni na simpoziju, kroz predavanja i panele, u fokus rasprave stavili su ulogu obitelji, škole, zdravstvenog i socijalnog sustava te lokalne zajednice kao ključnih čimbenika za zaštitu mentalnog zdravlja. Riječ je o međuljudskim odnosima općenito u kojima se djeca i mladi sve teže snalaze. Pridoda li se k tome i izostanak jasne javno-zdravstvene politike u zaštiti mendalnog zdravlja, ne treba čuditi činjenica da sustavno raste broj djece i mladih s dijagnozama tjeskobe, anksioznosti i drugih srodnih poremećaja.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, otvarajući simpozij, istaknula je kako je Grad Zagreb u zadnjih pet godina, dakle za mandata ove gradske uprave, šesterostruko povećao ulaganja u gradske ustanove koje se bave mentalnim zdravljem djece i mladih.
– Pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih nisu dobri i zato moramo kontinuirano ulagati u sustav i podržavati stručnjake koji svakodnevno rade s djecom i mladima – rekla je Dolenec te napomenula kako ova gradska uprava „smatra svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima”.
Tek da podsjetimo, suorganizator simpozija Dom zdravlja Zagreb – Istok pruža cjelodnevnu zdravstvenu skrb za djecu i mlade, a unutar njega djeluje Centar za zdravlje mladih (CZM). Riječ je o projektu Grada Zagreba koji za misiju ima, uz sve ostalo, zaštitu mentalnog te spolnog i reproduktivnog zdravlja mlađih generacija. Usto, CZM često provodi akcije koje za cilj imaju promociju zdravog načina života.
Uz zamjenicu gradonačelnika Dolenec, na jučerašnjem su se simpoziju prigodnim govorima prisutnima obratili i Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok te Ivana Pavić Šimetin, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.
In Metropola
SARAJEVSKA CESTA Povijesni dan za Novi Zagreb
Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet
Poslušaj članak
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom te predsjednikom Gradske skupštine Matejem Mišićem, dijelio je sjajno raspoloženje s okupljenim građanima u petak, 2. listopada, na svečanom otvorenju Sarajevske ceste.
Riječ je o kapitalnom projektu Grada Zagreba na koji su građani Novog Zagreba čekali više od četiri desetljeća. Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet. Rekonstruirana prometnica, naime, proteže se od rotora u Zapruđu do spoja prema budućem nadvožnjaku, koji grade Hrvatske autoceste i još nije poznato kada će biti završen.
Radovi na rekonstrukciji Sarajevske ceste trajali su dvije godine jer je, uz sve ostalo, postavljena nova prometna signalizacija i javna rasvjeta, zaštita od buke te su uz prometnicu uređene pješačke i biciklističke staze. Također su obavljani i radovi na komunalnoj infrastrukturi – na sustavu odvodnje, vodovodu, elektroenergetskim i komunikacijske instalacijama – što dovoljno govori koliko je obnova Sarajevske bila zahtijevan i složen posao.
Gotovo 40 tisuća stanovnika ovog dijela metropole uskoro će, početkom studenog 2026., svjedočiti još jednom povijesnom danu za Novi Zagreb. U promet će naime biti puštena i tramvajska pruga na Sarajevskoj cesti, a riječ je prvim tramvajskim tračnicama koje su u Zagrebu postavljene nakon četvrt stoljeća. Kada tramvaji počnu voziti ovim dijelom Novog Zagreba i spajati ga s metrpolom preko rijeke Save, prometne gužve bit će neusporedivo podnošljivije.
Sveukupna vrijednost radova na Sarajevskoj cesti, uključujući i tramvajsku prugu te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, iznosi oko 36 milijuna eura. Cijela investicija financirana je iz proračuna Grada Zagreba, na što je gradonačelnik Tomašević također posebno ponosan.
-
in MREŽAPrije 2 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 3 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 4 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 5 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 4 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 4 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini




