EU kutak
Građani Zagreba obilježili Dan Europe
U organizaciji Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Predstavništva Europske komisije na zagrebačkom Europskom trgu u petak je dvanaesti put zaredom održana središnja proslava Dana Europe
Dan Europe obilježava se u spomen na 1950. godinu kada je francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman iznio ideju o novom obliku političke suradnje u Europi.
Schumanova deklaracija smatra se temeljem europske suradnje i začetkom današnje Europske unije. Dan Europe slavi se diljem Europske unije, a u Hrvatskoj u čak 11 gradova.
Svečanosti u Zagrebu nazočili su građani, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Gordan Bosanac i Karlo Ressler, veleposlanici država članica Europske unije u Hrvatskoj te predstavnici državnih i javnih institucija.
U pozdravnom govoru voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević istaknula je kako je Dan Europe važan praznik, začetak stvaranja Europske unije.
– Danas se sjećamo početaka, ali i svega što smo zajedno u Europskoj uniji postigli u 75 godina od Schumanove deklaracije. U tih 75 godina izgradili smo prostor mira, prosperiteta, zajedništva te prostor prijateljstva. Sve što smo radili bilo je iz interesa za bolji život građana. U vrijeme velikih nestabilnosti i izazova, Europska unija je sidro stabilnosti i sigurnosti, mjesto prilika, mjesto gdje se naši dragi osjećaju zaštićenima, mjesto u kojem se štiti demokracija, temeljna prava, promovira socijalna kohezija i njeguje solidarnost – pojasnila je Ujević.
Naglasila je da je Europska unija postala simbol kvalitete života – vodi se briga o zaštiti okoliša, o kvaliteti proizvoda, štite se potrošači, promovira se jednakost.
– Danas ne gledamo unatrag, gledamo i u budućnost, prema Uniji kakvu želimo ostaviti našim mladima. Naš je cilj jačati konkurentnost, sigurnost, voditi računa o obrani, ali i dalje promicati vrijednosti koje nas povezuju, identificiraju, koje nas čine ovakvima kakvi jesmo. Europska unija je prostor u kojem mnogi žele živjeti. Naš je cilj da u svijetu koji se mijenja i dalje jačamo Uniju kako bi bila sposobna i spremna odgovoriti na nove izazove današnjice – rekla je Ujević.
Podsjetila je da je Hrvatska članica već dvanaest godina te da je uvjerena kako brojne prednosti članstva prepoznaju mnogi hrvatski građani.
– Europska unija je svuda oko nas – vidljiva kroz brojne projekte, ali i povoljne prilike za naše građane. Unatrag 75 godina izgradili smo Uniju na koju možemo biti ponosni. Sigurna sam da zajedno možemo graditi i budućnost – poručila je Ujević.
Čestitajući Dan Europe, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak rekla je da se europski projekt temelji na demokraciji, zajedničkim vrijednostima i suradnji, što omogućuje učinkovitije djelovanje u izazovnim vremenima. Naglasila je kako istraživanja pokazuju da velika većina građana, odnosno njih 9 od 10, smatra da države članice Europske unije trebaju pokazati veće jedinstvo u suočavanju s današnjim izazovima i složenim globalnim okolnostima. Ujedno je zabilježena i najveća podrška članstvu u Europskoj uniji u posljednja četiri desetljeća. Razlog takvoj podršci je pitanje mira i sigurnosti.
– Europska unija i njezine institucije nastavit će raditi na dobrobiti svojih građana s fokusom na gospodarski rast i konkurentnost, sigurnost i obranu, uz očuvanje temeljnih vrijednosti – poručila je Kutnjak Ljubić.
Veleposlanik Poljske u RH Pawel Czerwinski, čija zemlja predsjeda Vijećem EU-a, rekao je da današnja proslava Dana Europe ima pomalo gorak okus s obzirom na rat u Ukrajini, sukobe na Bliskom istoku te tenzije u pacifičkoj regiji. Naglasio je da Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost te jačati kapacitete oružanih snaga i obrambene industrije.
– Suverenitet Ukrajine od ključne je važnosti za cjelokupnu sigurnost Europe. Stav moje države je jasan – bilo kakav mirovni sporazum mora biti prihvaćen od same Ukrajine. Drugim riječima, ništa o Ukrajini bez Ukrajine. Nitko ne može odlučivati o sudbini Europe bez sudjelovanja naroda država članica EU-a. Ništa o Europi bez sudjelovanja Europljana. Budućnost Europske unije je u našim rukama – objasnio je Czerwinski.
U svom obraćanju predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Joško Klisović istaknuo je da građani grada Zagreba žive Europu.
– Grad Zagreb nije samo europski grad, to je Europa – rekao je Klisović. Podsjetio je da su Hrvati često stajali na braniku Europe i branili njezin identitet te ugradili sebe u taj identitet.
– Uz naš nacionalni identitet koji ćemo njegovati i razvijati, trebamo razvijati i zajednički europski identitet. Današnje geopolitičke prilike ukazuju da Europa mora biti jedinstvena – ili je neće biti. Na nama je da odlučimo – poručio je Klisović.
U ime predsjednika Vlade RH Dan Europe čestitao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. Naglasio je da su se od Schumanove deklaracije do danas okolnosti promijenile.
– Možda je vrijeme da Europska unija, u okviru politike zajedništva, razmisli o novoj deklaraciji koja će je učiniti konkurentnom, snažnom i ekonomski naprednom – rekao je Habijan.
Povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica istaknula je da su prioriteti Europe danas konkurentnost, sigurnost i obrana, pri čemu se misli i na obranu demokracije. Osvrnula se na dobrobiti članstva Hrvatske u Europskoj uniji kao njezine najmlađe članice.
– Bruto društveni dohodak po stanovniku bio je 2013. godine 11 tisuća dolara, a danas je oko 20 tisuća dolara. To znači da je članstvo u Europskoj uniji omogućilo da razvijamo našu konkurentnost, da Hrvatsku postavljamo na ljestvicu zapadnih zemalja kojima smo uvijek težili – pojasnila je Šuica. Poručila je da treba ubrzati proširenje Europske unije, jer će Europa tada biti potpuna. Stoga treba pomoći drugim zemljama koje se žele pridružiti Uniji da ispune potrebne kriterije.
Prigodnim riječima obratio se i državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić.
– Kao članica Europske unije Hrvatska aktivno doprinosi oblikovanju europske politike i budućnosti Unije u kojoj želimo više solidarnosti, održivog razvoja i brige za svakog građana – rekao je Lucić. Naglasio je da je obilježavanje Dana Europe podsjetnik na odgovornost koju Hrvatska ima kao država članica EU-a.
– To je i prilika da se prisjetimo kako je europski projekt izrastao iz ideje i vizije zajedništva naroda koji su, unatoč podjelama, odlučili zajednički izgraditi mirniju, sigurniju i bolju budućnost – poručio je Lucić.
Proslavi Dana Europe nazočila je i studentica Karla Lepesić, koja smatra da je Europska unija pružila dobre prilike za obrazovanje mladih.
– Europska unija omogućila je program Erasmus+, studentske razmjene, a mladi imaju i mogućnost volontiranja u drugim europskim zemljama – rekla je Karla.
Pozitivno mišljenje o Europskoj uniji također ima Ukrajinka Margarita, koja trenutno sa svojom obitelji živi u Hrvatskoj. Osim što mladima pruža mogućnosti obrazovanja, Margarita smatra kako Europska unija ima važnu ulogu u učenju građana o toleranciji i prihvaćanju različitosti.
– Građani mogu naučiti kako se ponašati, odnosno biti bolji prema ranjivim skupinama, prema osobama s invaliditetom. Ono što je najvažnije, Europska unija može pridonijeti izgradnji mira u nesigurnim zemljama, pa tako i u mojoj Ukrajini, ali za to je potrebna politička volja svih lidera članica – rekla je Margarita.
Za građane Zagreba i ove je godine organiziran bogat zabavno-edukativni program. Kroz intervjue koje su s veleposlanicima članica Europske unije u Hrvatskoj vodili influenceri Andro Anić i Andrea Andrassy građani su mogli saznati zanimljivosti o njihovim zemljama. U multimedijalnom centru ‘Doživi Europu’ zainteresirani su na interaktivan način stjecali znanja o Europskoj uniji i njezinim institucijama.
Na EU pub kvizu s lovcima iz Potjere, Moranom Zibar i Krešimirom Sučevićem, građani su mogli provjeriti svoje znanje o Europskoj uniji, a najuspješniji natjecatelji dobili su prigodne nagrade. Do kasnih večernjih sati na Europskom trgu Zagrepčani, posebno mladi, uživali su u koncertu hrvatskih rap zvijezda Miach & Hiljsona Mandele.
Ključno je poboljšati prekogranični pristup asistivnoj tehnologiji, te omogućiti slobodno kretanje osobama s invaliditetom koje je koriste
Poslušaj članak
Većina osoba s invaliditetom danas je ovisna o nekoj vrsti asistivne tehnologije. Međutim, ako ste građanin zemlje koja je članica Europske unije, ipak ćete imati određene probleme pri nabavi prijeko potrebnih asistivnih pomagala. Zvuči nevjerojatno, ali zaista je tako.
Potvrdila je to i analiza Europskog forma za osobe s invaliditetom objavljena 22. listopada. Kako se navodi, osobe s invaliditetom suočavaju se s nedostupnošću pomagala iz nekoliko razloga.
Jedan od razloga zašto je tako leži u tome što unutar Europske unije postoje zatvoreni popisi dostupne asistivne tehnologije, ali asistivna tehnologija s popisa nije od koristi svim osobama koje ju trebaju. Drugim riječima, izdani popisi se ne prilagođavaju i ne nude rješenje za pomoć kod svake dijagnoze, odnosno vrste invaliditeta.
Isto tako, Europska unija ne pomaže pri financiranju asistivnih tehnologija koje su nekima jedini način za funkcioniranje u svakodnevici, pa si ljudi slabijeg imovinskog stanja nisu u mogućnosti osigurati potrebno pomagalo. To kod osoba s invaliditetom može dovesti do rizika od isključenosti.
Osim toga, dodatni problem predstavlja i nedostatak stručnog kadra koji bi korisnike educirao o načinu korištenja određene asistivne tehnologije, dok također kronično nedostaje i kadra koji bi osobama s invaliditetom bio na usluzi pri korištenju te tehnologije i servisiranju iste ako za tim bude potrebe.
Kako bi se dobavljačima asistivne tehnologije isplatila nabavka istih, potrebno je prijeći na nova asistivna rješenja. To uključuje tehnologiju temeljenu na pretplati, troškove povezanih uređaja i ažuriranja, ali i bolju tehničku podršku.
Zbog različitih pravila, različitog popisa asistivne tehnologije i drugačije razine financiranja iste, dobavljači iz pojedinih zemalja ne nabavljaju noviju asistivnu tehnologiju što osobama s invaliditetom iz pojedinih zemalja onemogućuje pristup asistivnoj tehnologiji koja bi im uvelike mogla podići kvalitetu života.
Zato ljudi iz određenih zemalja moraju putovati u druge zemlje kako bi nabavili asistivnu tehnologiju koja im je potrebna.
Kako bi svaka osoba s invaliditetom na području Europske unije dobila odgovarajuću asisitivnu tehnologiju koja bi joj olakšala život, u analizi Europskog foruma istaknute su određene stavke pomoću kojih bi se mogla olakšati dostupnost asistivne tehnologije svima kojima je potrebna.
Pa tako, između ostalog, u preporukama stoji kako je potrebno osigurati da sustavi financiranja podržavaju širi spektar asistivne tehnologije, kako bi asistivnu tehnologiju mogli dobiti svi, uključujući i korisnike iz manjih zemalja, jamčeći da će dobiti visoko kvalitetne, specijalizirane proizvode.
Isto tako, potrebno je prilagoditi pravila potrebama korisnika asistivne tehnologije što uključuje bolji pristup financiranju, podršci i načinima žalbe.
Između ostalog, potrebno je i povećati broj stručnjaka koji mogu podržati korisnike, odnosno pomoći im pri savladavanju korištenja asistivne tehnologije i pružiti im tehnološku podršku.
Nadalje, bitno je uskladiti zahtjeve za informacijama za pomoćna rješenja među državama članicama i osigurati međusobno priznavanje tamo gdje postoje ekvivalentne procjene.
Kao jedna od ključnih stvari nameće se i poboljšanje prekograničnog pristupa asistivnoj tehnologiji, te omogućavanje slobodnog kretanja osobama s invaliditetom koje je koriste.
Jedino na ovaj način može se osigurati da svaka osoba u Europskoj uniji dobije adekvatnu asistivnu tehnologiju.
U Dublinu je održana konferencija na temu „Asistivna tehnologija i pristupačna digitalna tehnologija – Osnaživanje sudjelovanja“ na kojoj su predstavnici država članica i civilnog društva govorili o pristupačnijoj asistivnoj tehnologiji za sve s područja Europske unije.
Zaključeno je da digitalna i asistivna tehnologija značajno povećavaju neovisnost, sudjelovanje, zdravlje i opću dobrobit osoba s invaliditetom. Pristup odgovarajućoj digitalnoj i asistivnoj tehnologiji ključan je za ostvarenje prava navedenih u Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, uključujući obrazovanje, zapošljavanje, samostalan život i sudjelovanje u zajednici.
Gotovo dvije od pet osoba s invaliditetom u Hrvatskoj bile su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Veći udio zabilježile su samo Litva, Latvija i Bugarska
Poslušaj članak
U Hrvatskoj je 2025. riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo izloženo 39,8 posto osoba s invaliditetom u dobi od 16 i više godina. Među osobama bez invaliditeta iste dobi taj je udio iznosio 15,6 posto. Razlika od 24,2 postotna boda znači da su osobe s invaliditetom u Hrvatskoj tom riziku bile izložene oko dva i pol puta češće.
Podatke Eurostata usporedio je Europski forum osoba s invaliditetom u analizi objavljenoj 15. listopada 2026. Na razini Unije riziku je bilo izloženo 28,8 posto osoba s invaliditetom. U Litvi je taj udio dosegnuo 50,5 posto. U Latviji je iznosio 42,6 posto, a u Bugarskoj 42,3 posto, što Hrvatsku svrstava na četvrto mjesto.
Gdje je prag rizika od siromaštva
Širi pokazatelj obuhvaća tri skupine ljudi. U prvoj su oni čiji je dohodak ispod nacionalnog praga rizika od siromaštva, u drugoj oni koji žive u teškoj materijalnoj i socijalnoj oskudici, a u trećoj oni koji žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Tko pripada dvjema ili svim trima skupinama, broji se samo jednom.
Kad se promatra samo dohodak, ispod praga rizika od siromaštva živjelo je 37,6 posto osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i 20,9 posto u Europskoj uniji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prag za osobu koja u Hrvatskoj živi sama iznosio je 9.034 eura godišnje, odnosno oko 753 eura mjesečno.
Istraživanje obuhvaća ljude koji žive u privatnim kućanstvima. U skupinu osoba s invaliditetom Eurostat ubraja one koji su naveli da ih zdravstvene teškoće najmanje šest mjeseci ograničavaju u svakodnevnim aktivnostima. Osobe koje žive u ustanovama ostaju izvan te statistike.
Kad je do škole više od 40 kilometara
U izvješću za 2025. godinu pravobranitelj za osobe s invaliditetom opisuje slučaj majke koja je dvoje djece s teškoćama u razvoju vozila u školu udaljenu više od 40 kilometara od kuće. Bliže njihovu domu nije bilo prostora za poseban razredni odjel. Na rehabilitaciju su odlazili tridesetak kilometara od kuće u suprotnom smjeru. Zbog teškoća s hranjenjem majka je djecu između nastave i terapije vozila kući na ručak i odmor.
Pravobranitelj je preporučio osnivačima škola da organiziraju prijevoz tako da roditelji mogu raditi i kad dijete treba pratnju na putu do škole. Kao primjer naveo je Osnovnu školu „Antun Gustav Matoš” u Vinkovcima, u kojoj je uz podršku osnivača i financiranje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih prijevoz organiziran tako da roditelji ne moraju voziti djecu ni pratiti ih do škole.
Europska komisija već je donijela „Kompas konkurentnosti za EU”, dokument kojemu je glavni cilj stvoriti uvjete u kojima svatko ima jednake izglede za uspjeh
Poslušaj članak
Pristupačna radna mjesta, razumna prilagodba, napredovanje u karijeri i uključivo obrazovanje ključni su zahtjevi novog dokumenta Vijeća EU-a kojim se osobama s invaliditetom želi osigurati siguran prijelaz iz zaštićenog na otvoreno tržište rada.
No hoće li taj prijelaz na otvoreno tržište rada uistinu biti realiziran u skorijoj budućnosti pitanje je oko kojeg se već sada lome koplja, posebno unutar organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom. Jer ima i onih skeptika koji smatraju kako bi se iza tog „naizgled plemenitog“ cilja mogla kriti opasnost za skrivenu diskriminaciju osoba s invaliditetom na tržištu rada. Pristupačna radna mjesta i razumna prilagodba, primjerice, zgodno i ohrabrujuće izgledaju na papiru, no u praksi se često ne realiziraju zbog navodno visokih troškova za poslodavce.
Kako god bilo, jednakost osoba s invaliditetom na tržištu rada za Vijeće je „pokretač gospodarskog rasta i konkurentnosti u EU-u“. Glavni cilj spomenutog dokumenta zapravo je izgradnja Unije jednakosti, za što već postoje zakonodavni akti kojima se zabranjuje diskriminacija, utvrđuju načela jednakih mogućnosti, svekolike ravnopravnosti, sprječavanja siromaštva i socijalne isključenosti, i to ne samo za osobe s invaliditetom.
– Predrasude i stigma mogu dovesti određene skupine u nepovoljan položaj već od samog početka i tijekom cijelog života. Žene, djeca i skupine u ranjivim situacijama izloženiji su riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti od drugih – navodi se u dokumentu Vijeća.
Europska komisija već je donijela „Kompas konkurentnosti za EU”, dokument kojemu je glavni cilj stvoriti uvjete u kojima svatko ima jednake izglede za uspjeh na otvorenom tržištu rada. Organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom ovu su inicijativu isprva pozdravljali kao važan iskorak u izgradnji društva jednakih mogućnosti (Unije jednakosti), no početno je oduševljenje brzo splasnulo zbog nedostatka političke volje da se taj cilj uistinu i realizira.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 5 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 3 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 4 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 5 danaSvatko od nas sutra može postati OSI