EU kutak
Građani Zagreba obilježili Dan Europe
U organizaciji Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Predstavništva Europske komisije na zagrebačkom Europskom trgu u petak je dvanaesti put zaredom održana središnja proslava Dana Europe
Dan Europe obilježava se u spomen na 1950. godinu kada je francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman iznio ideju o novom obliku političke suradnje u Europi.
Schumanova deklaracija smatra se temeljem europske suradnje i začetkom današnje Europske unije. Dan Europe slavi se diljem Europske unije, a u Hrvatskoj u čak 11 gradova.
Svečanosti u Zagrebu nazočili su građani, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Gordan Bosanac i Karlo Ressler, veleposlanici država članica Europske unije u Hrvatskoj te predstavnici državnih i javnih institucija.
U pozdravnom govoru voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević istaknula je kako je Dan Europe važan praznik, začetak stvaranja Europske unije.
– Danas se sjećamo početaka, ali i svega što smo zajedno u Europskoj uniji postigli u 75 godina od Schumanove deklaracije. U tih 75 godina izgradili smo prostor mira, prosperiteta, zajedništva te prostor prijateljstva. Sve što smo radili bilo je iz interesa za bolji život građana. U vrijeme velikih nestabilnosti i izazova, Europska unija je sidro stabilnosti i sigurnosti, mjesto prilika, mjesto gdje se naši dragi osjećaju zaštićenima, mjesto u kojem se štiti demokracija, temeljna prava, promovira socijalna kohezija i njeguje solidarnost – pojasnila je Ujević.
Naglasila je da je Europska unija postala simbol kvalitete života – vodi se briga o zaštiti okoliša, o kvaliteti proizvoda, štite se potrošači, promovira se jednakost.
– Danas ne gledamo unatrag, gledamo i u budućnost, prema Uniji kakvu želimo ostaviti našim mladima. Naš je cilj jačati konkurentnost, sigurnost, voditi računa o obrani, ali i dalje promicati vrijednosti koje nas povezuju, identificiraju, koje nas čine ovakvima kakvi jesmo. Europska unija je prostor u kojem mnogi žele živjeti. Naš je cilj da u svijetu koji se mijenja i dalje jačamo Uniju kako bi bila sposobna i spremna odgovoriti na nove izazove današnjice – rekla je Ujević.
Podsjetila je da je Hrvatska članica već dvanaest godina te da je uvjerena kako brojne prednosti članstva prepoznaju mnogi hrvatski građani.
– Europska unija je svuda oko nas – vidljiva kroz brojne projekte, ali i povoljne prilike za naše građane. Unatrag 75 godina izgradili smo Uniju na koju možemo biti ponosni. Sigurna sam da zajedno možemo graditi i budućnost – poručila je Ujević.
Čestitajući Dan Europe, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak rekla je da se europski projekt temelji na demokraciji, zajedničkim vrijednostima i suradnji, što omogućuje učinkovitije djelovanje u izazovnim vremenima. Naglasila je kako istraživanja pokazuju da velika većina građana, odnosno njih 9 od 10, smatra da države članice Europske unije trebaju pokazati veće jedinstvo u suočavanju s današnjim izazovima i složenim globalnim okolnostima. Ujedno je zabilježena i najveća podrška članstvu u Europskoj uniji u posljednja četiri desetljeća. Razlog takvoj podršci je pitanje mira i sigurnosti.
– Europska unija i njezine institucije nastavit će raditi na dobrobiti svojih građana s fokusom na gospodarski rast i konkurentnost, sigurnost i obranu, uz očuvanje temeljnih vrijednosti – poručila je Kutnjak Ljubić.
Veleposlanik Poljske u RH Pawel Czerwinski, čija zemlja predsjeda Vijećem EU-a, rekao je da današnja proslava Dana Europe ima pomalo gorak okus s obzirom na rat u Ukrajini, sukobe na Bliskom istoku te tenzije u pacifičkoj regiji. Naglasio je da Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost te jačati kapacitete oružanih snaga i obrambene industrije.
– Suverenitet Ukrajine od ključne je važnosti za cjelokupnu sigurnost Europe. Stav moje države je jasan – bilo kakav mirovni sporazum mora biti prihvaćen od same Ukrajine. Drugim riječima, ništa o Ukrajini bez Ukrajine. Nitko ne može odlučivati o sudbini Europe bez sudjelovanja naroda država članica EU-a. Ništa o Europi bez sudjelovanja Europljana. Budućnost Europske unije je u našim rukama – objasnio je Czerwinski.
U svom obraćanju predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Joško Klisović istaknuo je da građani grada Zagreba žive Europu.
– Grad Zagreb nije samo europski grad, to je Europa – rekao je Klisović. Podsjetio je da su Hrvati često stajali na braniku Europe i branili njezin identitet te ugradili sebe u taj identitet.
– Uz naš nacionalni identitet koji ćemo njegovati i razvijati, trebamo razvijati i zajednički europski identitet. Današnje geopolitičke prilike ukazuju da Europa mora biti jedinstvena – ili je neće biti. Na nama je da odlučimo – poručio je Klisović.
U ime predsjednika Vlade RH Dan Europe čestitao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. Naglasio je da su se od Schumanove deklaracije do danas okolnosti promijenile.
– Možda je vrijeme da Europska unija, u okviru politike zajedništva, razmisli o novoj deklaraciji koja će je učiniti konkurentnom, snažnom i ekonomski naprednom – rekao je Habijan.
Povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica istaknula je da su prioriteti Europe danas konkurentnost, sigurnost i obrana, pri čemu se misli i na obranu demokracije. Osvrnula se na dobrobiti članstva Hrvatske u Europskoj uniji kao njezine najmlađe članice.
– Bruto društveni dohodak po stanovniku bio je 2013. godine 11 tisuća dolara, a danas je oko 20 tisuća dolara. To znači da je članstvo u Europskoj uniji omogućilo da razvijamo našu konkurentnost, da Hrvatsku postavljamo na ljestvicu zapadnih zemalja kojima smo uvijek težili – pojasnila je Šuica. Poručila je da treba ubrzati proširenje Europske unije, jer će Europa tada biti potpuna. Stoga treba pomoći drugim zemljama koje se žele pridružiti Uniji da ispune potrebne kriterije.
Prigodnim riječima obratio se i državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić.
– Kao članica Europske unije Hrvatska aktivno doprinosi oblikovanju europske politike i budućnosti Unije u kojoj želimo više solidarnosti, održivog razvoja i brige za svakog građana – rekao je Lucić. Naglasio je da je obilježavanje Dana Europe podsjetnik na odgovornost koju Hrvatska ima kao država članica EU-a.
– To je i prilika da se prisjetimo kako je europski projekt izrastao iz ideje i vizije zajedništva naroda koji su, unatoč podjelama, odlučili zajednički izgraditi mirniju, sigurniju i bolju budućnost – poručio je Lucić.
Proslavi Dana Europe nazočila je i studentica Karla Lepesić, koja smatra da je Europska unija pružila dobre prilike za obrazovanje mladih.
– Europska unija omogućila je program Erasmus+, studentske razmjene, a mladi imaju i mogućnost volontiranja u drugim europskim zemljama – rekla je Karla.
Pozitivno mišljenje o Europskoj uniji također ima Ukrajinka Margarita, koja trenutno sa svojom obitelji živi u Hrvatskoj. Osim što mladima pruža mogućnosti obrazovanja, Margarita smatra kako Europska unija ima važnu ulogu u učenju građana o toleranciji i prihvaćanju različitosti.
– Građani mogu naučiti kako se ponašati, odnosno biti bolji prema ranjivim skupinama, prema osobama s invaliditetom. Ono što je najvažnije, Europska unija može pridonijeti izgradnji mira u nesigurnim zemljama, pa tako i u mojoj Ukrajini, ali za to je potrebna politička volja svih lidera članica – rekla je Margarita.
Za građane Zagreba i ove je godine organiziran bogat zabavno-edukativni program. Kroz intervjue koje su s veleposlanicima članica Europske unije u Hrvatskoj vodili influenceri Andro Anić i Andrea Andrassy građani su mogli saznati zanimljivosti o njihovim zemljama. U multimedijalnom centru ‘Doživi Europu’ zainteresirani su na interaktivan način stjecali znanja o Europskoj uniji i njezinim institucijama.
Na EU pub kvizu s lovcima iz Potjere, Moranom Zibar i Krešimirom Sučevićem, građani su mogli provjeriti svoje znanje o Europskoj uniji, a najuspješniji natjecatelji dobili su prigodne nagrade. Do kasnih večernjih sati na Europskom trgu Zagrepčani, posebno mladi, uživali su u koncertu hrvatskih rap zvijezda Miach & Hiljsona Mandele.
Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada
Trogodišnji Erasmus+ projekt Green ASC VET (Metautism) predstavit će 29. rujna 2026., od 10:00 do 12:00 sati, u Europskom parlamentu u Bruxellesu svoje rezultate. Prijave i online praćenje: stranica događanja (Autism Europe) – konferencija se prenosi i uživo putem interneta.
Projekt Green ASC VET usmjeren je na unapređenje strukovnog obrazovanja i profesionalne orijentacije osoba iz spektra autizma kroz primjenu inovativnih tehnologija i inkluzivnih metoda učenja. Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada.
Posebna vrijednost projekta leži u aktivnom uključivanju autističnih osoba u razvoj, testiranje i evaluaciju projektnih rezultata, čime su razvijena rješenja koja odgovaraju stvarnim potrebama korisnika. Svi alati i programi razvijeni su prema načelima Univerzalnog dizajna učenja, zbog čega su primjenjivi i u obrazovanju neurotipičnih osoba.
Green ASC VET nije samo projekt o tehnologiji. On pokazuje kako suradnja obrazovnih institucija, stručnjaka, poslodavaca i autističnih osoba može rezultirati konkretnim alatima koji povećavaju mogućnosti učenja, profesionalnog razvoja i zapošljavanja.
– Projekt Green ASC VET pokazao je kako se primjenom suvremenih tehnologija, inovativnih metoda učenja i izravnim uključivanjem autističnih osoba mogu stvoriti kvalitetniji putevi prema obrazovanju i zapošljavanju – izjavio je Željko Habek, koordinator projekta Green ASC VET
Green ASC VET (Metautism) je Erasmus+ KA220-VET projekt (2023.–2026.) koji razvija rješenja utemeljena na produženoj i virtualnoj stvarnosti te 360° videu za podršku strukovnom obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s autizmom. Projekt provodi međunarodni konzorcij partnera sastavljen od 7 partnerskih organizacija: Autism Europe (BE), FPDA (PT), Virsabi (DK), Learn Virtual Europe (HU), Innoversa Factory (DE) i Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod a koordinira ga Udruga za cjeloživotno strukovno obrazovanje STRUKA iz Slavonskog Broda.
REZULTATI PROJEKTA
• Programi osposobljavanja nastavnika, trenera i mentora – za rad s autističnim osobama u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.
• Komunikacijski VR simulator – za vježbanje razgovora za posao i komunikacije u radnom okruženju.
• Uvid u zanimanja kroz video 360° – u inačicama za VR naočale i za ravne ekrane, kao pomoć pri odabiru zanimanja.
• Integrirani sustav treninga na simulatorima vještina – s prijenosom stečenih vještina u stvarne radne uvjete.
• Kampanja ‘Uključi me, ja to mogu’ – kontinuirana komunikacijska aktivnost usmjerena na poslodavce i širu javnost.
Više informacija na poveznici: metautism.eu.
Što će se dogoditi sa socijalnim politikama unutar Europske unije ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor
EU parlamentarci Romana Jerković (SDP, S&D), Karlo Ressler (HDZ, EPP) te Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni / ESS) koncem prošlog tjedna održali su konferenciju za novinare na kojoj su, uz sve ostalo, govorili o izazovima s kojima se danas suočava Europska unija: od geopolitičkih tenzija i sigurnosih mehanizama Starog kontinenta, do migrantske krize i alarmantnih klimatskih promjena.
No za našu je čitateljsku publiku, dakako, najinteresantnije bilo pitanje tzv. socijalne Europe, dakle što će se dogoditi sa socijalnim politikama ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor.
Novinari In Portala postavili su ista pitanja za svo troje europarlamentaraca: što je u ova politički i ekonomski napetim vremenima s položajem i pravima Europljana s invaliditetom, a u EU riječ je o populaciji koja broji više od 80 milijuna ljudi? Gdje je zapelo s realizacijom Strategije za izjednačavanje prava osoba s invaliditetom? Zar su Europljani s invaliditetom najednom postali ‘manje važna tema’, ona tema kojom se političari i donositelji odluka bave tek kad se riješe ‘strateški ključna pitanja’?
– Osobe s invaliditetom svakako su relevanta tema ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europskoj unijji jer je riječ o ogromnom broju ljudi, tim većim ako se pribroje i članovi njihovih obitelji – rekao je Karlo Ressler.
– Na razini EU pokušavamo u suradnji s različitim udrugama i Europskom komisijom stvoriti neke zajedničke europske standarde za zaštitu prava osoba s invaliditetom, primjer tome su uz ostalo i europske parking kartice, no valja priznati da se ipak većina inicijativa odvija na razini zemalja članica.
U Europskom parlamentu djeluje jedna posebna, nadstranačka skupina koja je zadužena upravo za osobe s invaliditetom i za sva konkretna pitanja vezana za njihova prava. Jer to nije samo pitanje jedne države, nego sve politike unutar zemalja članica EU ozbiljno trebaju uzeti u obzir potrebe osoba s invaliditetom – zaključio je Ressler.
Romana Jerković također je pohvalila nadstranačku inicijativu unutar Europskog parlamenta, koja je vrlo aktivna i glasno upozorava na probleme s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. No i Jerković priznaje da u odnosu na teme o obrani, sigurnosti, hrani i gospodarstvu pittanja poput položaja i prava Europljana s invaliditetom nekako gube na važnosti.
– Osobno sam vrlo aktivna u području zaštite i unapređenja prava osoba s invliditetom i uskoro ću u Europskom parlamentu organizirati konferenciju na temu osoba s vida, odnosno slijepim i slabovidnim – rekla je Jerković.
– Donijeli smo EU Strategiju o izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom, koja je odličan instrument, ali bez političke volje i bez popratnog financijranja teško je napraviti velike pomake. Bez političke volje i popratnog financiranja ta je Strategija tek skup lijepih riječi. Na kraju, što je kolega Ressler rekao, sve se svede na to da li postoji sluh na nacionalnoj razini ili ne. Dakle, možemo puno više učiniti – kategorična je Jerković.
Gordan Bosanac priznao je kako teme vezane za osobe s invaliditetom nisu bile prioritetne u njegovu političkom djelovanju, no svejedno kaže kako ga veseli činjenica da su ‘osobe s invaliditetom na vrhu strateških agendi Europske komisije’. Kad se govori o osobama s invaliditetom, rekao je Bosanac, u Europskom parlamentu ne postoje stranačke ili ideološke podjele, po tom pitanju postoji čvrst konsenzus.
Osobe s invaliditetom imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom od ostalih građana Europske unije
Poslušaj članak
Energetsko siromaštvo pogađa sve više kućanstava diljem zemalja Europske unije, a prema posljednjim istraživanjima taj fenomen nerazmjerno utječe na osobe s invaliditetom. Brojni su razlozi koji vode tom nerazmjeru i nisu isključivo financijske prirode.
Osobe s invaliditetom, naime, imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom zbog korištenja medicinske opreme i pomoćnih uređaja, a usto koriste više energije i za grijanje ili hlađenje prostora u kojima žive. Ovo potonje posebno se odnosi na ljude s tjelesnim oštećenjima.
Kako bi usporila rastući trend energetskog siromaštva, Europska mreža za neovisno življenje (ENIL), zajedno s partnerima projekta ASSERT, pokrenula je platformu za online učenje namijenjenu stručnjacima koji rade s kućanstvima pogođenim energetskim siromaštvom.
Platforma ASSERT osmišljena je ponajprije za organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom, socijalne radnike, energetske savjetnike, zdravstvene djelatnike i druge stručnjake koji trebaju dodatna znanja i vještine za borbu protiv energetskog siromaštva.
Uz sve ostalo, na ovoj platformi osobe s invaliditetom mogu doći do praktičnih savjeta i podrške kako izbjeći energetsko siromaštvo te kako učinkovitije upravljati računima za energiju i energetskim sustavom.
Detaljnije informacije dostupne su na stranici assert.aisforacademy.eu. Registracija je besplatna i otvorena za sve organizacije i stručnjake zainteresirane za jačanje sposobnosti osoba s invaliditetom za efikasniju borbu protiv energetskog siromaštva.
ASSERT je relativno mlad europski projekt, financiran iz LIFE programa, koji unazad godinu i pol dana nastoji osigurati da osobe s invaliditetom ne budu zaostale u europskoj tranziciji za čistu energiju. Projekt je etabliran u pet zemalja Europske unije – Cipru, Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj – i okuplja veliki broj stručnjaka iz različitih područja, od invaliditeta do energetske učinkovitosti.
Tko su Purger i Purgerica?
URIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
SAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
ZAGREB Nacionalna konferencija o rijetkim bolestima
-
in MREŽAPrije 5 danaINKLUZIVNI KVIZ Sve što (ne) znate o pravima OSI
-
VijestiPrije 6 danaSVETI IVAN ZELINA Što sve nudi projekt ‘Inkluzivna kulturama’
-
KulturaPrije 4 danaTIFLOLOŠKI MUZEJ Taktilna izložba slikarice Lili Gluić
-
Put putujemPrije 5 danaSlaven Škrobot u kolicima je obišao više od 40 država
-
VijestiPrije 5 danaTJEDAN MOBILNOSTI Pet minuta Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
In MetropolaPrije 15 satiSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
in MREŽAPrije 15 satiRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 6 danaUIR ZAGREBA 60. obljetnica velike udruge invalida rada